Zbog nadolazeće sezone grijanja i visokih cijena energije, mnogi građani Austrije suočeni su s ozbiljnim financijskim pritiskom. Kako bi ublažile situaciju, austrijske pokrajine (savezne zemlje) i ove godine nude novčane potpore za troškove grijanja – u nekim slučajevima i do 1.000 eura po kućanstvu. Međutim, dostupnost, iznos pomoći i rokovi za prijavu jako ovise o regiji.

Gdje još možete dobiti pomoć?

Burgenland

• Maksimalna pomoć: do 1.000 € po kućanstvu
• Naziv mjere: Wärmepreisdeckel
• Rok za prijavu: do 31. prosinca 2025.
• Napomena: Iznosi su manji nego prošle godine (min. 50 € – max. 1.000 €)
• Više info: burgenland.at

Tirol i Salzburg

• Maksimalna pomoć: do 250 € (oba pokrajina)
• Dodatak u Salzburgu (grad): + 100 € (Energie-100er)
• Rok za prijavu: do 30. rujna 2025.
• Uvjeti: Ograničenja prema prihodima – prijava putem web stranica pokrajina

Vorarlberg

• Pomoć dostupna od: 13. listopada 2025.
• Iznos: do 250 € (80 € manje nego prošle godine)
• Uvjeti: Ograničenja temeljem prihoda

Gdje nema pomoći ove godine?

• Beč – nema grijanja subvencije u 2025.
• Donja Austrija (Niederösterreich) – također bez pomoći
• Gornja Austrija (Oberösterreich) – novi zahtjevi mogući tek početkom 2026.
• Štajerska (Steiermark) – zadnja runda pomoći završila u veljači 2025., moguće nove prijave od listopada
• Koruška (Kärnten) – nema više klasičnog grijanog dodatka; sustav zamijenjen novom stambenom pomoći koja uključuje mjesečnu potporu za troškove stanovanja, i to i za vlasnike kuća s niskim prihodima

Austrijanci se i dalje bore s posljedicama visoke inflacije i skupim energentima. Iako neke pokrajine nude značajne subvencije do kraja 2025., razlike među regijama su velike. Tko želi iskoristiti pomoć, treba brzo reagirati, jer se rokovi za prijavu približavaju kraju – posebno u Tirolu i Salzburgu.

Za sve oblike pomoći vrijede prihodovni kriteriji, pa je važno provjeriti uvjete na službenim stranicama pojedinih pokrajina.

U Austriji se dogodio veliki politički zaokret: ministar prometa Peter Hanke (SPÖ) dao je zeleno svjetlo za dugo osporavani Lobautunel, čime se pokreće jedan od najkontroverznijih infrastrukturnih projekata u zemlji. Prva faza radova počinje u proljeće 2026. godine, i to na dionici između Groß-Enzersdorfa i Süßenbrunna, dok će sam tunel biti građen tek u kasnijoj fazi.

Vrijednost prve faze radova procjenjuje se na oko 500 milijuna eura, a projekt će povezati širu regiju s bečkom četvrti Seestadt Aspern, čime se očekuje znatno rasterećenje prometa.

Druga faza uključuje izgradnju samog Lobautunela – ogromnog infrastrukturnog zahvata dugog 8,2 kilometra i dubokog 60 metara, koji će prolaziti ispod Dunava i kroz Nacionalni park Donauauen. Radovi na toj dionici mogli bi započeti najranije 2030. godine, uz procijenjeni trošak od 2,2 milijarde eura.

Godinama traju sukobi i politička previranja

Lobautunel je srž planirane sjeveroistočne zaobilaznice Beča (S1) i već godinama izaziva burne rasprave među političarima, stručnjacima i ekološkim aktivistima.

Protivnici projekta oštro upozoravaju na ekološke posljedice: probijanje kroz zaštićeno područje moglo bi ugroziti prirodne ekosustave, povećati emisije CO₂ i stvoriti “financijsku crnu rupu” od više milijardi eura. Mnogi pravni postupci još su u tijeku, uključujući i one pred Europskim sudom pravde (EuGH).

S druge strane, zagovornici projekta tvrde da je riječ o ključnoj prometnoj infrastrukturi koja bi trebala rasteretiti preopterećenu A23 (Südosttangente), izbaciti kamionski promet iz grada i otvoriti nova radna mjesta. Bečki gradski političari iz redova SPÖ-a naglašavaju da je ovaj tunel neophodan za budućnost Donjeg Beča, koji bez njega prijeti prometnim kolapsom.

Povijest projekta

Ideja o izgradnji tunela seže još u 2001. godinu, a nakon dugog niza evaluacija i studija, Savezni upravni sud je 2018. dao zeleno svjetlo uz određene uvjete.

Međutim, 2021. tadašnja ministrica prometa Leonore Gewessler (Zeleni) izbacila je Lobautunel iz programa izgradnje i čak preporučila brisanje iz Zakona o državnim cestama.

Sada, s novom političkom postavom, ministar Peter Hanke mijenja kurs i vraća projekt na tračnice. Odluka je donesena, ali politička i društvena bitka oko Lobautunela daleko je od gotove. Očekuje se da će se otpor, posebno od strane okolišnih skupina, nastaviti – i potencijalno usporiti ili dodatno zakomplicirati izgradnju.

Narodna stranka Austrije (ÖVP), pod vodstvom kancelara Christiana Stockera, pokreće novu političku kampanju pod nazivom “Nulta tolerancija za one koji odbacuju našu slobodnu društvenu zajednicu”, s ciljem zaoštravanja azilantske politike i odlučne borbe protiv kriminala među tražiteljima azila.

Kampanja je dio šire strategije poznate kao „2-1-0“, kojom Stocker želi ostvariti 2 posto inflacije, 1 posto gospodarskog rasta i 0 posto tolerancije prema onima koji, kako kaže, ugrožavaju austrijsku demokraciju i pravni poredak.

Prema tvrdnjama iz ÖVP-a, u posljednjim godinama sve češće dolaze u Austriju osobe koje, iako traže zaštitu, počinjavaju teška kaznena djela. Vlada smatra da je krajnje vrijeme da se prema takvim pojedincima primjenjuju jasne i odlučne mjere. Konkretno, Austrija će, ako je suditi prema najavama, nastaviti s deportacijama čak i u zemlje poput Sirije i Afganistana, što su do sada mnoge članice Europske unije odbijale zbog sigurnosnih i pravnih razloga.

Austrija je već u srpnju 2025. deportirala jednog IS-ovog pristašu natrag u Siriju, što ju je učinilo prvom i zasad jedinom državom EU koja je poduzela takav korak. Još jedna deportacija bila je privremeno zaustavljena od strane Europskog suda za ljudska prava, ali je ta blokada naknadno ukinuta. Vlada sada najavljuje daljnje protjerivanje kriminalaca, uključujući one koji dolaze iz Afganistana, uz tehničke pregovore koji su već u tijeku.

Kampanja će se voditi prvenstveno putem digitalnih kanala, uključujući društvene mreže, posebnu web-stranicu (www.null-toleranz.at) i online peticiju koju građani mogu potpisati kao znak podrške. Neke od ključnih poruka koje se prenose kroz kampanju glase: “Nema mjesta za šerijat u pravnoj državi” i “Tko krši zakon, leti van – bez iznimke.”

Glavni tajnik ÖVP-a, Nico Marchetti, poručio je da “oni koji dođu u Austriju tražeći zaštitu, moraju poštovati zakone i temeljne vrijednosti zemlje. Tko ih ne poštuje i počini kazneno djelo, gubi pravo na ostanak.” Posebno je naglasio da vlada neće tolerirati „lažnu toleranciju“ prema onima koji iskorištavaju azilni sustav kako bi činili nasilje i kriminal, uz poruku da su sigurnost građana i očuvanje austrijskog načina života apsolutni prioritet.

Integracijska ministrica Claudia Plakolm također je uključena u kampanju i poručuje kako se “pravna država ne smije povlačiti pred radikalnim ideologijama”, jasno aludirajući na pokušaje uvođenja šerijatskih pravila u društvo.

Iz ÖVP-a poručuju da žele pokrenuti promjene i na europskoj razini, pozivajući na „autentičnije tumačenje ljudskih prava“ koje neće služiti kao zaštitni štit za one koji ugrožavaju sigurnost europskih građana.

Poruka vlade je jasna: Austrija neće biti utočište za one koji odbacuju njezine zakone, vrijednosti i kulturu.