Connect with us

Ekonomija

I dok Hrvatska ne zna i još čeka, pogledajte kakve su Austrija, Njemačka, Irska… načinili mjere u pomoći građanima zbog velikih cijena energenata

Objavljeno

na

Cijene energenata nema koga nisu pogodile ove sezone, a pravi udar u Hrvatskoj s novim cijenama plina i struje za kućanstva tek slijedi od 1. travnja. Paralelno s tim rastu cijene svega ostalog, najviše hrane, i po svoj prilici inflaciji tu nije kraj.

Dok se čeka kakav će to sveobuhvatan paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu donijeti Vlada RH, Tportal navodi što su neke od europskih zemalja već poduzele.

Austrija

Austrijska vlada najavila je krajem siječnja novčanu pomoć kućanstvima i suspendirala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procijenivši vrijednost mjera na 1,7 milijardi eura. Mjere uključuju udvostručenje planirane jednokratne isplate od 150 eura za nezaposlene na 300 eura i uvođenje jednokratne isplate od 150 eura kućanstvima koja plaćaju do maksimalnog iznosa obveznih doprinosa za socijalno osiguranje.

Bugarska

Bugarski parlament zamrznuo je 16. prosinca cijene struje, grijanja i vode za kućanstva do kraja ožujka 2022. godine s obzirom na to da je prijetilo povećanje cijene struje za 11,5 posto i grijanja za oko 30 posto na početku 2022.

Belgija

Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će od početka ožujka do početka srpnja PDV na struju umjesto 21 posto iznositi šest posto. Uz to, vlada će ugroženim građanima podijeliti vaučere od sto eura i proširiti program socijalnih cijena. Cijeli paket pomoći vladu bi trebao stajati oko milijardu i sto milijuna eura, a prema riječima ministrice energetike Tinne Van der Straeten, riječ je o prosječnom smanjenju za kućanstva od 165 eura.

Cipar

Ciparski parlament početkom prosinca odobrio je prijedlog zakona o smanjenju PDV-a na električnu energiju s 19 posto na devet posto za kućanstva i tvrtke na neodređeno vrijeme.

Češka

Češka vlada, koja je tada bila na odlasku, u listopadu je za studeni i prosinac obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin kako bi građanima olakšala teret visokih računa. Sada se razmatra produljenje te mjere. Uz spomenuto, Donji dom češkog parlamenta usvojio je prijedlog zakona kojim se kućanstvima olakšava stjecanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo pomoći najranjivijima na skok cijena energije.

Danska

Danska vlada izdvojila je 13,4 milijuna eura kao pomoć ugroženim kućanstvima i osmišljava neoporezivi vaučer kako bi pomogla u plaćanju računa za energiju oko 400.000 kućanstava. Međutim još uvijek nije dogovoreno koliko bi on iznosio i tko bi sve imao pravo na njega. Očekuje se da će iznositi 134 eura i da će pravo na njega imati oni s primanjima ispod određenog praga, a gotovina će se automatski uplaćivati ​​na bankovne račune ljudi, tako da se neće morati prijavljivati.

Estonija

Mrežna naknada za sve potrošače električne energije (i poduzeća i kućanstva) prepolovljena je od listopada 2021. godine do ožujka 2022. godine. Trenutno se razmatra smanjenje PDV-a na plin, struju i grijanje s 20 na devet posto.

Francuska

Francuska je ograničila poskupljenje električne energije u nadolazećem mjesecu na četiri posto i dat će energetski vaučer od 100 eura za 5,8 milijuna obitelji s nižim primanjima. Nakon poskupljenja plina u listopadu prošle godine od 12,6 posto francuska vlada zamrznula je cijenu do kraja travnja. Da to nisu učinili, tvrde, cijena bi porasla za 45 posto.

Njemačka

Njemačka vlada smanjila je naknadu za obnovljive izvore energije sa 6,50 ​​na 3,72 centa po kilovat-satu električne energije. Mjera koja košta 3,3 milijarde eura stupila je na snagu 1. siječnja 2022. i financirat će se iz saveznog proračuna. Država je također ponudila paket jednokratnih potpora u iznosu od 130 milijuna eura kućanstvima s niskim primanjima, a bit će isplaćeni tijekom ljeta, kada kućanstva zaprime račune za energiju. Početkom veljače 2022. više političara, unutar i izvan koalicijske vlade, počelo je pozivati ​na daljnje smanjenje naknade za obnovljive izvore energije prije 2023., čime bi se kućanstva rasteretila u prosjeku za 300 eura. Cijene električne energije za njemačka kućanstva najviše su u Europskoj uniji. Reuters navodi da će oko 4,2 milijuna njemačkih kućanstava u 2022. godini povećati svoje račune za struju u prosjeku za 63,7 posto dok će za 3,6 milijuna njih računi za plin biti 62,3 posto viši nego 2021.

Irska

Irska vlada odobrila je program od 210 milijuna eura za kreditiranje svih domaćih kupaca električne energije sa 100 eura u 2022. Otprilike 2,1 milijun vlasnika računa za električnu energiju imat će koristi od programa za jednokratnu, izvanrednu uplatu na svoje račune za električnu energiju.

Italija

Talijanska vlada potrošila je od srpnja više od osam milijardi eura kako bi obuzdala poskupljenje struje za kućanstva. PDV na plin za kućanstva i industriju smanjen je na pet posto do kraja ožujka.

Latvija

U Latviji oko 150.000 najugroženijih kućanstava od studenog prošle godine do kraja 2022. prima između 15 i 20 eura mjesečno za plaćanje računa za struju ili plin.

Litva

Litavska vlada pristala je smanjiti stopu PDV-a za grijanje s devet posto na nulu. Sniženje stope, koje treba odobriti parlament, primjenjivat će se između 1. siječnja i 30. travnja 2022. Raspravlja se i o smanjenju PDV-a na hranu, ali za sada još nema prijedloga koliko bi iznosio.

Mađarska

Mađarska vlada odlučila je zbog inflacije povezane s ratom cijene energenta zamrznuti cijene šest osnovnih prehrambenih proizvoda od 1. veljače, objavio je polovicom siječnja premijer Viktor Orban na Facebooku. Cijene šećera, pšeničnog brašna, suncokretovog ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti bit će zbog poskupljenja hrane zamrznute na razini koju su dosegnule sredinom listopada prošle godine. Vladina odluka o zamrzavanju cijena bit će na snazi tri mjeseca, a po potrebi i dulje.

Nizozemska

Nizozemska je smanjila poreze na energiju za osam milijuna kućanstava prosječno 400 eura po kućanstvu godišnje kako bi kompenzirala nagli porast računa za energiju. Osim toga, oko 150 milijuna eura izdvajat će se za jačanje izolacije stanova i kuća, a dodatnih 500 milijuna eura koristit će se za kompenzaciju malim tvrtkama u obliku nižih poreza na energiju. Ukupno će mjere koštati oko 3,2 milijarde eura. Smanjenje poreza trajat će godinu dana.

Norveška

Norveška je u prosincu subvencionirala račune za struju kućanstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udio na 80 posto u razdoblju od siječnja do ožujka.

Poljska

Poljski je parlament izglasao smanjenje stope PDV-a s 23 na osam posto od 1. veljače do 31. srpnja za ugljen, lož-ulje i LPG plin za grijanje. Smanjenje PDV-a uslijedilo je nakon što je postignut dogovor o smanjenju PDV-a na osnovne živežne namirnice, poput kruha, mesa i mliječnih proizvoda, što će biti na snazi u istom periodu.

Rumunjska

Rumunjska je već smanjila stopu PDV-a na energiju za grijanje u kućanstvima s 19 na pet posto za period između studenog 2021. i ožujka 2022., a sada se razmatra mogućnost da se to produlji i na period od travnja do kraja srpnja. Smanjenje se također odnosi na javne ustanove, vrtiće, škole, bolnice…

Velika Britanija

Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mjera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva kućanstva, s rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 posto kućanstava u Engleskoj. No konačna odluka još se čeka.

Španjolska

Španjolska je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U prosincu je odlučila produljiti mjere do svibnja 2022. Tako će PDV na račune za grijanje ostati 10 posto nakon što je smanjen s 21 posto, a poseban porez na struju ostat će na 0,5 posto do 30. travnja. Ograničen je i rast cijena plina.

Švedska

Švedska će kućanstvima najteže pogođenima rastom cijena struje isplatiti kompenzaciju. Oni koji troše više od 2000 kWh mjesečno (1,8 milijuna kućanstava) dobit će naknadu od 195 eura mjesečno za prosinac, siječanj i veljaču.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Inflacija u europodručju ponovno je u blagom padu

Objavljeno

na

Inflacija u eurozoni općenito također ponovno lagano pada. U lipnju su potrošačke cijene u zajednici od 20 zemalja porasle samo za 2,5 posto u godini dana, objavio je u srijedu statistički ured EU-a Eurostat, potvrdivši time početnu procjenu. U svibnju je inflacija porasla na 2,6 posto, nakon 2,4 posto u travnju. Za Europsku središnju banku (ECB) cilj stope inflacije od 2,0 posto opet se pomalo približava.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) najviše je porastao u Belgiji, 5,4 posto, te u Rumunjskoj, 5,3 posto. U Njemačkoj je vrijednost bila 2,5 posto. Stopa inflacije bila je najniža u Italiji s plus 0,9 posto i Finskoj s plus 0,5 posto.

Činjenica da je rast cijena u uslužnom sektoru još uvijek visok vjerojatno će izazvati zabrinutost monetarnih vlasti. Početkom lipnja ECB je snizio kamatne stope prvi put u gotovo pet godina. Snizila je kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu i koju financijske institucije dobivaju kada višak sredstava parkiraju kod središnje banke, s dosadašnjih 4,00 posto na 3,75 posto. Ključna kamatna stopa po kojoj banke u eurozoni mogu dobiti svježi novac od ECB-a smanjena je s 4,5 na 4,25 posto.

Nastavi čitati

Ekonomija

Svako treće kućanstvo u Austriji ozbiljno smanjilo potrošnju

Objavljeno

na

Visoki porast cijena posljednjih godina i dalje predstavlja ogroman pritisak na domaća kućanstva. Više od trećine, točnije 36 posto, stoga je ozbiljno ograničilo svoju potrošnju. Posebno se to osjeća u ugostiteljstvu, ali i modnoj maloprodaji, pokazalo je nedavno istraživanje. Pritom je potencijal uštede u fiksnim troškovima veći nego što je bio dugo vremena, navodi usporedni portal Durchblicker.

Neizvjesnost potrošača i dalje je visoka. Nedavna visoka inflacija opterećuje burzu, a sumorni ekonomski izgledi opterećuju umove ljudi. Četiri od pet ispitanika stoga su zabrinuti za budućnost i značajno smanjuju svoju potrošnju. Ove je godine 91 posto stisnulo kočnicu u tom pogledu. Više od trećine, točnije 36 posto, čak se i strogo ograničilo.

Posebno su teško pogođeni restorani, kafići i barovi – jer tamo trenutno manje troši 76 posto kućanstava. Moda i putovanja slijede malo iza na drugom i trećem mjestu.

Dok je 2023. “samo” 45 posto bilo oprezno pri kupnji kućanskih potrepština, kauča i sl., trenutno ih je 60 posto.

Iako krivulja inflacije od ljeta 2023. ide silaznom putanjom, 89 posto kućanstava ove je godine primijetilo rast fiksnih troškova. “Istodobno, financijski jastuci su se vjerojatno smanjili, jer najmanje dva od pet Austrijanaca kažu da se više ne mogu nositi s neplaniranim troškovima kao što su popravci ili kupnja većih kućanskih aparata bez kredita”, objašnjava šef Durchblickera Martin Spona.
Ikona citata

Nastavi čitati

Ekonomija

Velika austrijska tvrtka mora otpustiti 650 radnika

Objavljeno

na

Gornjoaustrijska tehnološka tvrtka Fronius ukida daljnjih 650 radnih mjesta u zemlji i inozemstvu.

Već u lipnju 350 zaposlenika moralo je napustiti tehnološku grupu Fronius iz Gornje Austrije sa sjedištem u Pettenbachu (okrug Kirchdorf). Razlozi otkaza bili su “trenutna kriza” i “stalno slaba prodaja” na solarnom tržištu. Dodatnih 450 radnih mjesta sada će biti ukinuto u Austriji i 200 u podružnicama u Njemačkoj i Češkoj.

Tvrtka je početkom prošle godine objavila da traži dodatnih 1300 radnika. Tada je rečeno da će se u proširenje i konverziju proizvodnje na lokacijama Sattledt i Krumau (Češka) 2022. godine uložiti oko 187 milijuna eura. Cijela industrija je pretpostavljala da će se eksponencijalne stope rasta nastaviti nesmanjenom brzinom u nadolazećim godinama – ali to se nije dogodilo, kako se sada govori.

Razlog za novih 450 otkaza u Austriji i 200 u inozemstvu – zahvaćene su sve lokacije u Austriji: Wels-Steinhaus, Sattledt, Thalheim i Pettenbach – je to što su tržišne procjene morale biti drastično revidirane prema dolje. Nakon najvećeg svjetskog solarnog sajma Intersolar u Münchenu postalo je jasno da se ove godine može očekivati ​​još manji rast od očekivanog.

Prema ORF-u, izvršna direktorica Elisabeth Engelbrechtsmüller-Strauß kaže da su “nakon pompe za PV-om izazvane ‘Green Dealom’, ukrajinskim ratom i energetskom krizom, cijene energije i strahovi oko opskrbe plinom ponovno pali, ali zauzvrat okvirni uvjeti za investicije su postali gori.” . To znači da je potražnja za malim sustavima koji su važni Froniusu daleko ispod očekivanja. Na taj način skladišta ne bi ostala prazna.

Nastavi čitati
LM