Ekonomija
I dok Hrvatska ne zna i još čeka, pogledajte kakve su Austrija, Njemačka, Irska… načinili mjere u pomoći građanima zbog velikih cijena energenata
Cijene energenata nema koga nisu pogodile ove sezone, a pravi udar u Hrvatskoj s novim cijenama plina i struje za kućanstva tek slijedi od 1. travnja. Paralelno s tim rastu cijene svega ostalog, najviše hrane, i po svoj prilici inflaciji tu nije kraj.
Dok se čeka kakav će to sveobuhvatan paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu donijeti Vlada RH, Tportal navodi što su neke od europskih zemalja već poduzele.
Austrija
Austrijska vlada najavila je krajem siječnja novčanu pomoć kućanstvima i suspendirala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procijenivši vrijednost mjera na 1,7 milijardi eura. Mjere uključuju udvostručenje planirane jednokratne isplate od 150 eura za nezaposlene na 300 eura i uvođenje jednokratne isplate od 150 eura kućanstvima koja plaćaju do maksimalnog iznosa obveznih doprinosa za socijalno osiguranje.
Bugarska
Bugarski parlament zamrznuo je 16. prosinca cijene struje, grijanja i vode za kućanstva do kraja ožujka 2022. godine s obzirom na to da je prijetilo povećanje cijene struje za 11,5 posto i grijanja za oko 30 posto na početku 2022.
Belgija
Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će od početka ožujka do početka srpnja PDV na struju umjesto 21 posto iznositi šest posto. Uz to, vlada će ugroženim građanima podijeliti vaučere od sto eura i proširiti program socijalnih cijena. Cijeli paket pomoći vladu bi trebao stajati oko milijardu i sto milijuna eura, a prema riječima ministrice energetike Tinne Van der Straeten, riječ je o prosječnom smanjenju za kućanstva od 165 eura.
Cipar
Ciparski parlament početkom prosinca odobrio je prijedlog zakona o smanjenju PDV-a na električnu energiju s 19 posto na devet posto za kućanstva i tvrtke na neodređeno vrijeme.
Češka
Češka vlada, koja je tada bila na odlasku, u listopadu je za studeni i prosinac obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin kako bi građanima olakšala teret visokih računa. Sada se razmatra produljenje te mjere. Uz spomenuto, Donji dom češkog parlamenta usvojio je prijedlog zakona kojim se kućanstvima olakšava stjecanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo pomoći najranjivijima na skok cijena energije.
Danska
Danska vlada izdvojila je 13,4 milijuna eura kao pomoć ugroženim kućanstvima i osmišljava neoporezivi vaučer kako bi pomogla u plaćanju računa za energiju oko 400.000 kućanstava. Međutim još uvijek nije dogovoreno koliko bi on iznosio i tko bi sve imao pravo na njega. Očekuje se da će iznositi 134 eura i da će pravo na njega imati oni s primanjima ispod određenog praga, a gotovina će se automatski uplaćivati na bankovne račune ljudi, tako da se neće morati prijavljivati.
Estonija
Mrežna naknada za sve potrošače električne energije (i poduzeća i kućanstva) prepolovljena je od listopada 2021. godine do ožujka 2022. godine. Trenutno se razmatra smanjenje PDV-a na plin, struju i grijanje s 20 na devet posto.
Francuska
Francuska je ograničila poskupljenje električne energije u nadolazećem mjesecu na četiri posto i dat će energetski vaučer od 100 eura za 5,8 milijuna obitelji s nižim primanjima. Nakon poskupljenja plina u listopadu prošle godine od 12,6 posto francuska vlada zamrznula je cijenu do kraja travnja. Da to nisu učinili, tvrde, cijena bi porasla za 45 posto.
Njemačka
Njemačka vlada smanjila je naknadu za obnovljive izvore energije sa 6,50 na 3,72 centa po kilovat-satu električne energije. Mjera koja košta 3,3 milijarde eura stupila je na snagu 1. siječnja 2022. i financirat će se iz saveznog proračuna. Država je također ponudila paket jednokratnih potpora u iznosu od 130 milijuna eura kućanstvima s niskim primanjima, a bit će isplaćeni tijekom ljeta, kada kućanstva zaprime račune za energiju. Početkom veljače 2022. više političara, unutar i izvan koalicijske vlade, počelo je pozivati na daljnje smanjenje naknade za obnovljive izvore energije prije 2023., čime bi se kućanstva rasteretila u prosjeku za 300 eura. Cijene električne energije za njemačka kućanstva najviše su u Europskoj uniji. Reuters navodi da će oko 4,2 milijuna njemačkih kućanstava u 2022. godini povećati svoje račune za struju u prosjeku za 63,7 posto dok će za 3,6 milijuna njih računi za plin biti 62,3 posto viši nego 2021.
Irska
Irska vlada odobrila je program od 210 milijuna eura za kreditiranje svih domaćih kupaca električne energije sa 100 eura u 2022. Otprilike 2,1 milijun vlasnika računa za električnu energiju imat će koristi od programa za jednokratnu, izvanrednu uplatu na svoje račune za električnu energiju.
Italija
Talijanska vlada potrošila je od srpnja više od osam milijardi eura kako bi obuzdala poskupljenje struje za kućanstva. PDV na plin za kućanstva i industriju smanjen je na pet posto do kraja ožujka.
Latvija
U Latviji oko 150.000 najugroženijih kućanstava od studenog prošle godine do kraja 2022. prima između 15 i 20 eura mjesečno za plaćanje računa za struju ili plin.
Litva
Litavska vlada pristala je smanjiti stopu PDV-a za grijanje s devet posto na nulu. Sniženje stope, koje treba odobriti parlament, primjenjivat će se između 1. siječnja i 30. travnja 2022. Raspravlja se i o smanjenju PDV-a na hranu, ali za sada još nema prijedloga koliko bi iznosio.
Mađarska
Mađarska vlada odlučila je zbog inflacije povezane s ratom cijene energenta zamrznuti cijene šest osnovnih prehrambenih proizvoda od 1. veljače, objavio je polovicom siječnja premijer Viktor Orban na Facebooku. Cijene šećera, pšeničnog brašna, suncokretovog ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti bit će zbog poskupljenja hrane zamrznute na razini koju su dosegnule sredinom listopada prošle godine. Vladina odluka o zamrzavanju cijena bit će na snazi tri mjeseca, a po potrebi i dulje.
Nizozemska
Nizozemska je smanjila poreze na energiju za osam milijuna kućanstava prosječno 400 eura po kućanstvu godišnje kako bi kompenzirala nagli porast računa za energiju. Osim toga, oko 150 milijuna eura izdvajat će se za jačanje izolacije stanova i kuća, a dodatnih 500 milijuna eura koristit će se za kompenzaciju malim tvrtkama u obliku nižih poreza na energiju. Ukupno će mjere koštati oko 3,2 milijarde eura. Smanjenje poreza trajat će godinu dana.
Norveška
Norveška je u prosincu subvencionirala račune za struju kućanstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udio na 80 posto u razdoblju od siječnja do ožujka.
Poljska
Poljski je parlament izglasao smanjenje stope PDV-a s 23 na osam posto od 1. veljače do 31. srpnja za ugljen, lož-ulje i LPG plin za grijanje. Smanjenje PDV-a uslijedilo je nakon što je postignut dogovor o smanjenju PDV-a na osnovne živežne namirnice, poput kruha, mesa i mliječnih proizvoda, što će biti na snazi u istom periodu.
Rumunjska
Rumunjska je već smanjila stopu PDV-a na energiju za grijanje u kućanstvima s 19 na pet posto za period između studenog 2021. i ožujka 2022., a sada se razmatra mogućnost da se to produlji i na period od travnja do kraja srpnja. Smanjenje se također odnosi na javne ustanove, vrtiće, škole, bolnice…
Velika Britanija
Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mjera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva kućanstva, s rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 posto kućanstava u Engleskoj. No konačna odluka još se čeka.
Španjolska
Španjolska je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U prosincu je odlučila produljiti mjere do svibnja 2022. Tako će PDV na račune za grijanje ostati 10 posto nakon što je smanjen s 21 posto, a poseban porez na struju ostat će na 0,5 posto do 30. travnja. Ograničen je i rast cijena plina.
Švedska
Švedska će kućanstvima najteže pogođenima rastom cijena struje isplatiti kompenzaciju. Oni koji troše više od 2000 kWh mjesečno (1,8 milijuna kućanstava) dobit će naknadu od 195 eura mjesečno za prosinac, siječanj i veljaču.
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
Ekonomija
Visoke cijene goriva u Austriji „teško razumljive“
Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.
Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.
Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.
S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.
Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.
Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.
Ekonomija
Inflacija u Austrija prepolovljena, ali industrija ne reagira
Inflacija je pala na 2 %, no austrijsko gospodarstvo se samo sporo pokreće. Posebno industrija i dalje pati zbog slabe potražnje.
Nekoliko dana prije, pad inflacije u siječnju 2026. razveselio je mnoge stručnjake i političare. Nakon mjeseci kada je inflacija bila oko 4 %, preliminarni izračuni pokazuju da se inflacija prepolovila na 2 %. Razlozi su istekao energetski plafon cijena te nove vladine mjere koje smanjuju cijene energije.
Manje ohrabrujuća je situacija u industriji. Austrijski proizvođači, nakon izlaska iz recesije, teško dobivaju zamah. WIFO-ov gospodarski test za siječanj 2026. pokazuje ponovno pogoršanje nakon tri blaga poboljšanja. Glavni razlog je slaba međunarodna potražnja, osobito iz EU, dok dodatno opterećuju carine SAD-a na izvoz.
„Carinska politika SAD-a smanjila je potražnju iz EU u posljednjim mjesecima. Očito prva učinka pokazuje smanjenje vanjske ovisnosti koje je namjeravala vlada Trumpa“, navodi Marcus Scheiblecker, autor aktualnog WIFO izvješća o konjunkturi.
Situacija u građevinskom sektoru također je pretežno negativna, dok je raspoloženje u sektoru usluga bolje, a i maloprodaja gleda optimističnije u budućnost.
U eurozoni gospodarstvo je u četvrtom kvartalu 2025. raslo samo skromnih 0,3 %. Uz slab unutarnji rast, pad potražnje iz SAD-a dodatno je usporio ekonomski razvoj. Istraživanja među tvrtkama na početku godine ipak ukazuju na moguće poboljšanje.
U Austriji je BDP u četvrtom kvartalu 2025. porastao za 0,2 %. To daje realni godišnji rast od 0,6 %. Nakon dvije godine recesije, domaće gospodarstvo ponovno je u rastu.
Potražnja za izvozom u četvrtom kvartalu porasla je za 0,6 %, no to nije nadoknadilo pad u prethodnom kvartalu. Privatna potrošnja blago se oporavila, dok su ulaganja i dalje u padu.
Na tržištu rada situacija ostaje napeta. Iako je nezaposlenost u siječnju
You must be logged in to post a comment Login