Ekonomija
I dok Hrvatska ne zna i još čeka, pogledajte kakve su Austrija, Njemačka, Irska… načinili mjere u pomoći građanima zbog velikih cijena energenata
Cijene energenata nema koga nisu pogodile ove sezone, a pravi udar u Hrvatskoj s novim cijenama plina i struje za kućanstva tek slijedi od 1. travnja. Paralelno s tim rastu cijene svega ostalog, najviše hrane, i po svoj prilici inflaciji tu nije kraj.
Dok se čeka kakav će to sveobuhvatan paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu donijeti Vlada RH, Tportal navodi što su neke od europskih zemalja već poduzele.
Austrija
Austrijska vlada najavila je krajem siječnja novčanu pomoć kućanstvima i suspendirala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procijenivši vrijednost mjera na 1,7 milijardi eura. Mjere uključuju udvostručenje planirane jednokratne isplate od 150 eura za nezaposlene na 300 eura i uvođenje jednokratne isplate od 150 eura kućanstvima koja plaćaju do maksimalnog iznosa obveznih doprinosa za socijalno osiguranje.
Bugarska
Bugarski parlament zamrznuo je 16. prosinca cijene struje, grijanja i vode za kućanstva do kraja ožujka 2022. godine s obzirom na to da je prijetilo povećanje cijene struje za 11,5 posto i grijanja za oko 30 posto na početku 2022.
Belgija
Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će od početka ožujka do početka srpnja PDV na struju umjesto 21 posto iznositi šest posto. Uz to, vlada će ugroženim građanima podijeliti vaučere od sto eura i proširiti program socijalnih cijena. Cijeli paket pomoći vladu bi trebao stajati oko milijardu i sto milijuna eura, a prema riječima ministrice energetike Tinne Van der Straeten, riječ je o prosječnom smanjenju za kućanstva od 165 eura.
Cipar
Ciparski parlament početkom prosinca odobrio je prijedlog zakona o smanjenju PDV-a na električnu energiju s 19 posto na devet posto za kućanstva i tvrtke na neodređeno vrijeme.
Češka
Češka vlada, koja je tada bila na odlasku, u listopadu je za studeni i prosinac obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin kako bi građanima olakšala teret visokih računa. Sada se razmatra produljenje te mjere. Uz spomenuto, Donji dom češkog parlamenta usvojio je prijedlog zakona kojim se kućanstvima olakšava stjecanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo pomoći najranjivijima na skok cijena energije.
Danska
Danska vlada izdvojila je 13,4 milijuna eura kao pomoć ugroženim kućanstvima i osmišljava neoporezivi vaučer kako bi pomogla u plaćanju računa za energiju oko 400.000 kućanstava. Međutim još uvijek nije dogovoreno koliko bi on iznosio i tko bi sve imao pravo na njega. Očekuje se da će iznositi 134 eura i da će pravo na njega imati oni s primanjima ispod određenog praga, a gotovina će se automatski uplaćivati na bankovne račune ljudi, tako da se neće morati prijavljivati.
Estonija
Mrežna naknada za sve potrošače električne energije (i poduzeća i kućanstva) prepolovljena je od listopada 2021. godine do ožujka 2022. godine. Trenutno se razmatra smanjenje PDV-a na plin, struju i grijanje s 20 na devet posto.
Francuska
Francuska je ograničila poskupljenje električne energije u nadolazećem mjesecu na četiri posto i dat će energetski vaučer od 100 eura za 5,8 milijuna obitelji s nižim primanjima. Nakon poskupljenja plina u listopadu prošle godine od 12,6 posto francuska vlada zamrznula je cijenu do kraja travnja. Da to nisu učinili, tvrde, cijena bi porasla za 45 posto.
Njemačka
Njemačka vlada smanjila je naknadu za obnovljive izvore energije sa 6,50 na 3,72 centa po kilovat-satu električne energije. Mjera koja košta 3,3 milijarde eura stupila je na snagu 1. siječnja 2022. i financirat će se iz saveznog proračuna. Država je također ponudila paket jednokratnih potpora u iznosu od 130 milijuna eura kućanstvima s niskim primanjima, a bit će isplaćeni tijekom ljeta, kada kućanstva zaprime račune za energiju. Početkom veljače 2022. više političara, unutar i izvan koalicijske vlade, počelo je pozivati na daljnje smanjenje naknade za obnovljive izvore energije prije 2023., čime bi se kućanstva rasteretila u prosjeku za 300 eura. Cijene električne energije za njemačka kućanstva najviše su u Europskoj uniji. Reuters navodi da će oko 4,2 milijuna njemačkih kućanstava u 2022. godini povećati svoje račune za struju u prosjeku za 63,7 posto dok će za 3,6 milijuna njih računi za plin biti 62,3 posto viši nego 2021.
Irska
Irska vlada odobrila je program od 210 milijuna eura za kreditiranje svih domaćih kupaca električne energije sa 100 eura u 2022. Otprilike 2,1 milijun vlasnika računa za električnu energiju imat će koristi od programa za jednokratnu, izvanrednu uplatu na svoje račune za električnu energiju.
Italija
Talijanska vlada potrošila je od srpnja više od osam milijardi eura kako bi obuzdala poskupljenje struje za kućanstva. PDV na plin za kućanstva i industriju smanjen je na pet posto do kraja ožujka.
Latvija
U Latviji oko 150.000 najugroženijih kućanstava od studenog prošle godine do kraja 2022. prima između 15 i 20 eura mjesečno za plaćanje računa za struju ili plin.
Litva
Litavska vlada pristala je smanjiti stopu PDV-a za grijanje s devet posto na nulu. Sniženje stope, koje treba odobriti parlament, primjenjivat će se između 1. siječnja i 30. travnja 2022. Raspravlja se i o smanjenju PDV-a na hranu, ali za sada još nema prijedloga koliko bi iznosio.
Mađarska
Mađarska vlada odlučila je zbog inflacije povezane s ratom cijene energenta zamrznuti cijene šest osnovnih prehrambenih proizvoda od 1. veljače, objavio je polovicom siječnja premijer Viktor Orban na Facebooku. Cijene šećera, pšeničnog brašna, suncokretovog ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti bit će zbog poskupljenja hrane zamrznute na razini koju su dosegnule sredinom listopada prošle godine. Vladina odluka o zamrzavanju cijena bit će na snazi tri mjeseca, a po potrebi i dulje.
Nizozemska
Nizozemska je smanjila poreze na energiju za osam milijuna kućanstava prosječno 400 eura po kućanstvu godišnje kako bi kompenzirala nagli porast računa za energiju. Osim toga, oko 150 milijuna eura izdvajat će se za jačanje izolacije stanova i kuća, a dodatnih 500 milijuna eura koristit će se za kompenzaciju malim tvrtkama u obliku nižih poreza na energiju. Ukupno će mjere koštati oko 3,2 milijarde eura. Smanjenje poreza trajat će godinu dana.
Norveška
Norveška je u prosincu subvencionirala račune za struju kućanstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udio na 80 posto u razdoblju od siječnja do ožujka.
Poljska
Poljski je parlament izglasao smanjenje stope PDV-a s 23 na osam posto od 1. veljače do 31. srpnja za ugljen, lož-ulje i LPG plin za grijanje. Smanjenje PDV-a uslijedilo je nakon što je postignut dogovor o smanjenju PDV-a na osnovne živežne namirnice, poput kruha, mesa i mliječnih proizvoda, što će biti na snazi u istom periodu.
Rumunjska
Rumunjska je već smanjila stopu PDV-a na energiju za grijanje u kućanstvima s 19 na pet posto za period između studenog 2021. i ožujka 2022., a sada se razmatra mogućnost da se to produlji i na period od travnja do kraja srpnja. Smanjenje se također odnosi na javne ustanove, vrtiće, škole, bolnice…
Velika Britanija
Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mjera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva kućanstva, s rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 posto kućanstava u Engleskoj. No konačna odluka još se čeka.
Španjolska
Španjolska je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U prosincu je odlučila produljiti mjere do svibnja 2022. Tako će PDV na račune za grijanje ostati 10 posto nakon što je smanjen s 21 posto, a poseban porez na struju ostat će na 0,5 posto do 30. travnja. Ograničen je i rast cijena plina.
Švedska
Švedska će kućanstvima najteže pogođenima rastom cijena struje isplatiti kompenzaciju. Oni koji troše više od 2000 kWh mjesečno (1,8 milijuna kućanstava) dobit će naknadu od 195 eura mjesečno za prosinac, siječanj i veljaču.
Austrija
Jeftina roba iz Kine preplavila Austriju: Trgovci traže uvođenje carine već od nula eura
Suočeni s poplavom jeftinih proizvoda iz Kine, austrijski trgovci pozivaju na radikalne promjene kako bi se osigurala pravednost i sigurnost u prostoru digitalnog trgovanja.
Jeftini proizvodi iz Kine preplavljuju europsko tržište putem platformi za “online trgovinu”. Prema strukovnoj udruzi, carinici su preopterećeni, objavila je interesna skupina u srijedu u priopćenju za javnost.
Akcijski plan u osam točaka za pravednost u digitalnoj trgovini namijenjen je poboljšanju situacije. Na primjer, bescarinski limit bi trebao biti smanjen na nula eura, tj. de facto odbačen.
“Do 35 zračnih teretnih letova svaki dan iz Kine opterećuje carinske vlasti”, rekla je trgovačka udruga. Carinska tijela stoga nisu u mogućnosti osigurati potrebne kontrole. Osim toga, tu su i netočne deklaracije, loša kvaliteta podataka i pritužbe na nedostatak sigurnosti proizvoda. Osim spuštanja bescarinske granice na nula eura, udruga traži više resursa i više osoblja, kao i poboljšanu razmjenu podataka.
U proteklih 18 mjeseci kineske platforme implementirale su novi poslovni model “izravne e-trgovine” koji se pojavio u Kini tijekom pandemije korone. Potrošači su izravno povezani s proizvođačima i dobavljačima proizvoda, a dostava je organizirana “na zahtjev”. Ponuđeni proizvodi su gotovi tek nakon narudžbe. Nisu potrebni ni međuskladištenje, ni veletrgovci ni posrednici, objasnio je generalni direktor trgovačkog udruženja Rainer Will. Dok domaća potrošnja u Narodnoj Republici Kini sada slabi, ovaj model se širi diljem svijeta. Cijena za krajnjeg potrošača (uključujući troškove dostave) niža je od 30 do 40 posto u odnosu na usporedive europske ponude.
Primjenjivi zakon EU često se slabo provodi, kritizirao je Will. Istodobno se “namjerno iskorištavaju praznine u carinskom pravu”, a austrijska trgovina s više od 700.000 zaposlenih više je pogođena tim razvojem događaja. EU je prije desetak godina prilagodio pravila za pošiljke robe male vrijednosti (do 150 eura). Za sve pošiljke robe vrijedi sljedeće: obavezni su podaci unaprijed uključujući jasnu identifikaciju dobavljača, primatelja i poreznog obveznika. Kupci moraju platiti uvozni porez na promet, ali carina se primjenjuje samo na robu čija je vrijednost 150 eura ili više.
Kako bi provedba carinskog zakona stigla u digitalno doba, potrebni su sljedeći sljedeći koraci: obavezna naplata poreza na promet pri uvozu za prekogranične B2C pošiljke robe čija je vrijednost manja od 150 eura kada se kupuje putem platformi, obvezno slanje unaprijed standardiziranog e-računa kao dijela skupa podataka elektroničke carinske uvozne deklaracije, jedinstveni UID brojevi kako bi se prilagodile obveze digitalnog izvješćivanja u cijeloj EU za izravno i neizravno oporezivanje, snižavanje carinskog limita za B2C pošiljke robe od 150 do nula eura, pojednostavljenje poreznih stopa u EU, harmonizacija podataka poštanskih transportnih dokumenata, digitalna identifikacija operatera duž cijelog lanca upravljanja robom i dostave te stvaranje digitalne carinske podatkovne platforme u EU kako bi se osigurala razmjena podataka o maloprodajnim kretanjima u Uniji u stvarnom vremenu.
Austrija
Predsjednik je Industrijskog udruženja D. Austrije želi da svi rade više od 40 sati
Kina i SAD ekonomski ovise o Europi. Karl Ochsner predsjednik je Industrijskog udruženja Donje Austrije sada izaziva pomutnju inicijativom: svi bi trebali raditi duže! Karl Ochsner predsjednik je Industrijskog udruženja Donje Austrije od studenog 2023. Vodi obiteljsku tvrtku Ochsner Heat Pumps.
Austrijsko gospodarstvo očito nije dovoljno učinkovito za dva državna predsjednika Industrijskog udruženja (IV), Stefana Pierera (Gornja Austrija) i Karla Ochsnera (Donja Austrija).
“Građani žele najveću moguću sigurnost s maksimalnom slobodom”, citirao ga je “meinbezirk.at”.
Predsjednici IV već imaju spremno patentno rješenje za to. Mnogima se neće svidjeti vizija kako bi Austrija trebala ostati konkurentna uz Kinu i SAD.
„Naš prosperitet nosi industrija, a ne turizam“, rekao je Ochsner. Zabrinut je kako se ocjenjuje učinak u ovoj zemlji. Stoga traži produljenje redovnog radnog vremena za sve i time uvođenje 41-satnog radnog tjedna!
“Moramo prestati željeti da radimo manje dok cijeli svijet radi sve više i više”, rekao je.
“Ovo je frontalni napad na zaposlenike, kojem će se Radnička komora i sindikati odlučno suprotstaviti. Očito novi predsjednik smatra da se mora proslaviti radikalnim političkim stavovima?” burno je reagirao predsjednik AK-OÖ Andreas Stangl na incijativu od 41 radnog sata tjedno.
Stangl dodaje: “Činjenica da bi zaposlenici trebali redovito raditi još više ‘džabe’ je naravno potpuno apsurdna i naišla bi na ogorčen otpor svih zaposlenika. Samo netko tko radi bez snažnog korektivnog stava može zahtijevati tako nešto.”
Konkurentnost industrije ne trpi, kako tvrdi Ochsner, zbog “naglog rasta troškova rada i pretjerane birokracije”, već zbog porasta troškova potaknutog cijenama energije. Tko toliko griješi u dijagnosticiranju uzroka problema zbog zablude političkih interesa, doći će naravno i do krivih rješenja.
Ako industrija treba dodatne radnike, mora ponuditi i odgovarajuće radno vrijeme, uvjete rada i prihode, rekla je predstavnica zaposlenika – a prije svega u potpunosti nadoknaditi 180,8 milijuna prekovremenih i odrađenih prekovremenih sati.
Stangl se zalaže za dijalog o industrijskoj politici u Europi koja upravlja digitalnom i ekološkom transformacijom u interesu svih.
Ekonomija
Direktor poznate austrijske pivovare: “Pivo je previše jeftino”
Iako je na cijene piva također utjecala inflacijska kriza, direktor Ottakringera Frank vjeruje da je to piće “previše jeftino”.
Pivovara Ottakringer zabrinuta je zbog cijena piva – sa stajališta tehničkog direktora, pivo u supermarketu je “previše jeftino”.
Uz ljetne vikend temperature nekima je hladno pivo neizostavno. U ugostiteljstvu pak cijena piva kreće se oko šest eura, zbog čega se mnogi odlučuju za klasično pivo u limenci u samoposluzi – po znatno jeftinijoj cijeni. Iz perspektive Tobiasa Franka, tehničkog direktora pivovare Ottakringer, to je veliki problem.
On je za “Kronen Zeitung” objasnio perspektivu proizvođača piva. Udio promocija piva u supermarketima se povećao tijekom godina. Limenka je često snižena 50 posto, “odnosno košta od 59 centi pa naviše”. “Iz pivovarske perspektive, pivo je previše jeftino jer je poljoprivredni proizvod. Treba godinu dana dok ječam s polja ne bude u obliku piva u čaši. To treba cijeniti”, rekao je Frank za dnevne novine.
Frank je objasnio probleme koji dolaze s tako jeftinim pivom. Cijena od 59 centi “nije dobra za kulturu piva” i “ekonomski je na granici”. Općenito, moguće je samo zato što proizvođač i trgovac dijele popust. Istodobno, pivovare trpe od enormne inflacije. “Ne možemo u potpunosti prenijeti veće troškove na potrošače i ublažiti ih učinkovitošću.” To se očituje i u rezultatima poslovanja koji su posljednjih godina konstantno negativni.
Više cijene piva u restoranima za Franka su razumljive. “To je drugačiji koncept, postoje usluge i dobijete svježe točeno pivo, najsvježije pivo ikada.” Osim toga, ugostiteljstvo ima velike troškove za najamninu, osoblje i sl.”, kaže tehnički direktor.
Ljubitelji piva uvijek se pitaju je li bolji izbor pivo u boci ili limenci, a jedan majstor piva objašnjava: “Limenka je nepropusna za svjetlo i vrlo lagana, poput male bačve – a to je najbolje za kvalitetu piva. Ekološki otisak limenke također je bolji od jednokratne boce jer je uglavnom izrađena od recikliranog aluminija.”
You must be logged in to post a comment Login