Svijet
Veliki neredi u Milanu na prosvjedima za Gazu: Huligani i nasilnici napali policiju, palili zastave SAD-a, NATO-a, EU-a i Izraela
U Milanu su tijekom prosvjeda za Gazu izbili nemiri koji su eskalirali na Glavnom kolodvoru, gdje se skupina prosvjednika sukobila s policijom. Mladići u crnom pokušali su nasilno ući u podzemnu željeznicu, oštetivši ulaz u kolodvor, a ozlijeđeno je desetak osoba. Vlakovi su sat vremena zaobilazili stanicu Centrale, prema izvješću la Repubblice.
U sukobima je ozlijeđeno oko 60 policajaca, od kojih je 23 hospitalizirano, dok je desetak prosvjednika privedeno. Hitna pomoć zbrinula je 12 sudionika prosvjeda. Skupina od stotinjak ljudi koristila je aparate za gašenje požara i kante za smeće kao barikade, bacajući boce i kanistre na policiju. Nakon pokušaja ulaska u podzemnu željeznicu, policija ih je zaustavila palicama na pokretnim stepenicama. Prosvjednici su bacali dimne bombe i razbili staklenu stijenu na ulazu u kolodvor.
Policija je izgrednike potisnula izvan kolodvora, ali su oni nastavili bacati predmete poput kišobrana, štapova i kamenja duž ulice Vittor Pisani.
Gradonačelnik Milana Giuseppe Sala osudio je vandalizam, rekavši da takvi postupci ne pomažu palestinskoj stvari te je pozvao na identifikaciju nasilnika. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi nazvao je događaj namjernim napadom na policiju, ističući da nasilje ne smije upropastiti plemenite ciljeve prosvjeda.
Nemiri su bili dio nacionalnog štrajka za prekid vatre u Gazi, koji je okupio tisuće ljudi u Milanu unatoč kiši. Povorka je krenula s trga Cairoli prema Glavnom kolodvoru, uz transparente koji pozivaju na zaustavljanje “genocida”. Prosvjednici su spalili zastave SAD-a, Izraela, NATO-a i EU-a ispred američkog konzulata, a dio njih nakratko je zauzeo sjedište Enela.
Glumica Ambra Angiolini, prisutna s kćeri, izjavila je da situacija u Gazi nije samo rat, već dehumanizacija, pozivajući na zaštitu djece.
Štrajk je izazvao prometni kaos, s obustavom linije 4 podzemne željeznice i kašnjenjima vlakova do 150 minuta. Prosvjedi i štrajkovi protiv izraelske ofenzive održani su i u drugim gradovima Italije, uključujući Napulj, Genovu i Trst, uz blokade luka i prometne poteškoće. Sindikati su zahtijevali prekid isporuke oružja Izraelu, dok vlada Giorgie Meloni podupire Izrael i ne planira priznati palestinsku državu.
https://x.com/saures788/status/1970116536665841708https://x.com/saures788/status/1970116536665841708
Svijet
Amerika poslala upozorenje Ukrajini
Ukrajinska vlada nedavno je primila formalnu, službenu poruku od američkog State Departmenta nakon što su ukrajinski napadi na rusku luku Novorosijsk utjecali na američke interese u Kazahstanu, rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Većina kazahstanske nafte šalje se u Novorosijsk radi izvoza. Stefanišina, govoreći na četvrtu godišnjicu ruske invazije punog razmjera 24. veljače 2022., odbila je iznijeti pojedinosti o formalnoj diplomatskoj poruci State Departmenta, ali je rekla da je fokus bio na napadima koji utječu na američke interese, a ne na zaustavljanju napada na rusku energetsku infrastrukturu.
“Iz State Departmenta smo čuli da bismo se trebali suzdržati od napada na američke interese”, rekla je novinarima.
Upozorenje Ukrajini
“Ovo obraćanje nije bilo povezano s poticanjem Ukrajine da se suzdrži od napada na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu. Bilo je povezano s činjenicom da je tamo pogođen američki gospodarski interes.”
Rekla je kako je incident jasno pokazao da Ukrajina nije uspjela uspostaviti podjednako bliske ekonomske veze sa SAD-om u desetljećima od svoje neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza, te da je odlučna to promijeniti.
Njezina dužnost veleposlanice usmjerena je na suradnju sa SAD-om radi postizanja mirovnog sporazuma, ali i na to da Ukrajina izgradi održive i dugotrajne američke ekonomske interese u Ukrajini, rekla je, dodajući da bi to njezinoj zemlji pružilo jedno od najmoćnijih sigurnosnih jamstava.
Dvodnevni mirovni pregovori u Ženevi između Ukrajine i Rusije prošlog tjedna nisu donijeli napredak, prenosi Hina.
Svijet
Svaki osmi liječnik u Njemačkoj je stranac
Njemački zdravstveni sustav posljednjih se godina sve snažnije oslanja na liječnike iz inozemstva. Najnoviji službeni podaci pokazuju da se broj stranih liječnika u Njemačkoj u proteklom desetljeću više nego udvostručio, što dodatno potvrđuje koliko je migracija važna za funkcioniranje tamošnjeg zdravstva.
Prema podacima koje je u utorak objavio njemački statistički ured, u 2024. godini u Njemačkoj je radilo 64.000 liječnika bez njemačkog državljanstva, što čini 13 posto ukupnog broja liječnika. Usporedbe radi, 2014. godine bilo ih je 30.000, odnosno sedam posto.
Ako se uračunaju i liječnici migranti koji su u međuvremenu stekli njemačko državljanstvo, u općoj medicini i stomatologiji u 2024. godini radilo je ukupno 121.000 liječnika migrantskog podrijetla, što je gotovo četvrtina svih liječnika u zemlji.
Podaci pokazuju i da je 42 posto njih u Njemačkoj kraće od deset godina.
Tijekom 2024. godine njemačke su vlasti priznale oko 7.000 medicinskih diploma stečenih u inozemstvu. Od toga je 21 posto diploma pripadalo njemačkim državljanima koji su studij medicine završili izvan zemlje.
Odlazak Nijemaca na studij medicine u inozemstvo nije neuobičajen, s obzirom na stroga ograničenja upisa na medicinske fakultete u Njemačkoj.
Među nositeljima priznatih stranih diploma druga najveća skupina bili su državljani Sirije.
Svijet
Njemačke željeznice gase preko 6 000 radnih mjesta
Njemački željeznički prijevoznik DB Cargo planira ugasiti 6.200 radnih mjesta u sklopu sveobuhvatnog restrukturiranja poslovanja i izlaska iz ‘minusa’, rekao je izvršni direktor Bernhard Osburg. DB Cargo će po Osburgu ugasiti 6.200 od oko 14 tisuća radnih mjesta s punim radnim vremenom u Njemačkoj, u gotovo svim odjelima, uključujući prijevoz, planiranje, administraciju, prodaju i IT.
EK odobrila pomoć, ali pod uvjetom
Smanjenje broja radnih mjesta dio je šireg plana restrukturiranja podružnice njemačke državne željezničke grupe Deutsche Bahn. Europska komisija odobrila je pomoć njemačke države DB Cargu pod uvjetom da do kraja 2026. godine postavi temelje za samostalno održivo poslovanje na dulji rok.
Tvrtka je u prvoj polovici prošle godine poslovala s operativnim gubitkom od 96 milijuna eura. I Osburgova prethodnica na šefovskog poziciji u DB Cargu Sigrid Nikutta pokušala je restrukturirati poslovanje, ali se povukla nakon što su neovisni revizori negativno ocijenili njezin plan oporavka.
Četiri stupa nove strategije
Osburg je sada predstavio srednjoročnu strategiju koja počiva na četiri stupa i trebala bi se provesti do 2030. godine. Neovisna revizorska ocjena trebala bi stići do kraja mjeseca, a zaposlenici i nadzorni odbor obaviješteni su ovog tjedna.
S obzirom na slabljenje potražnje ključnih njemačkih kupaca u automobilskom, kemijskom i čeličnom sektoru, DB Cargo planira preusmjeriti fokus na druga europska tržišta.
Tvrtka također nastoji smanjiti troškove za oko milijardu eura do 2030. godine, uključujući ukidanje 4.000 radnih mjesta, pojednostavljivanje administrativnih procesa i poboljšanu efikasnost voznog parka.
Dodatnih 2.000 radnih mjesta bit će ukinuto u transportu tereta ‘skraćenim’ kompozicijama, koji će biti reorganiziran. Čak i uz novu strukturu, taj dio poslovanja poslovat će s gubitkom i ovisit će o potpori savezne države, napomenuo je Osburg.
