Prema analizi Europske središnje banke (EZB), cijene hrane u Austriji su 33 % više nego krajem 2019. godine, odnosno prije početka pandemije koronavirusa. Taj rast je u rangu prosjeka ostalih zemalja eurozone, ali i dalje uzrokuje sve veću frustraciju među potrošačima.
Usporedbe radi:
- Njemačka: +37 %
- Italija: +29 %
- Francuska: +27 %
- Estonija prednjači s rastom od čak +57 %
- Zemlja s najmanjim porastom: Cipar (+20 %)
Meso, mliječni proizvodi i ulja najskuplji
Određene kategorije hrane bilježe posebno visoke skokove cijena:
- Mlijeko: +40 %
- Maslac: +50 %
- Meso (govedina, svinjetina, perad): +30 %
- Kava, čokolada, kakao, maslinovo ulje: još veći rast
Uzroci: rat, klima i inflacija
Veliki porast cijena započeo je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., kada su cijene energije i osnovnih prehrambenih proizvoda naglo skočile. Inflacija je tada u nekim trenucima prelazila i 10 %, iako se sada u eurozoni stabilizirala na oko 2 % – Austrija i dalje ostaje iznad tog prosjeka.
EZB naglašava da se mnoge obitelji i dalje osjećaju siromašnije nego prije – iako se ukupna inflacija smanjuje, cijene hrane ostaju visoke, a za neke proizvode se ne očekuje pad.
Klimatske promjene pogoršavaju situaciju
Prema analizi, jedan od ključnih razloga za daljnje poskupljenje hrane su klimatske promjene. Suše, poplave i poremećaji u opskrbnim lancima sve više utječu na globalne cijene sirovina za hranu, što dodatno pogoršava situaciju.
Stručnjaci upozoravaju da će se ti strukturni problemi u budućnosti samo intenzivirati, zbog čega potrošači moraju računati da će neke cijene ostati trajno visoke.
Austrijski potrošači suočeni su s trajno visokim cijenama hrane. Iako se inflacija općenito smiruje, prehrambeni proizvodi ostaju iznimno skupi – a zbog klimatskih promjena i globalnih kriza situacija se vjerojatno neće tako brzo poboljšati.
