Connect with us

Religija

Katolici danas slave blagdan Velike Gospe

Objavljeno

na

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Vjernici se za Veliku Gospu pripremaju većinom na sličan način. Mnogi od Porcijunkule, odnosno Gospe od Anđela pa sve do uključujući i 14. kolovoza, poste i mole se Gospi. Neki to započnu devet dana prije Velike Gospe, a neki opet uzimaju trodnevnicu kroz koju se postom, molitvom i dobrim djelima pripremaju za slavlje Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč, kao priprava za Veliku Gospu, posljednja tri dana održavala se trodnevnica, trodnevna duhovna priprava koju predvode franjevci, sestre i vjernici ove Misije. Prije svete mise kao i u vrijeme svete mise, vjernici su imali priliku za svetu ispovijed. Molila se krunica, otajstva svjetla i litanije Blaženoj Djevici Mariji.

 



Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Religija

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram

Objavljeno

na

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.

Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.

Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.

Nastavi čitati

Religija

Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje

Objavljeno

na

crkva

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.

Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.

Nastavi čitati

Religija

Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje

Objavljeno

na

Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.

Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.

Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.

Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.

Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.

Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.

Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.

Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.

U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.

Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.

Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.

Nastavi čitati
LM