Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
Vijesti
Umirovljenica iz Donje Austrije izgubila 150.000 € zbog prijevare s lažnim luksuznim knjigama
Umirovljenica iz Donje Austrije postala je žrtva perfektno inscenirane prijevare koja je, kako otkriva ORF-ova emisija „Akte Betrug“, godinama ciljala starije osobe u Austriji i Njemačkoj.
Sve je počelo kada su joj na kućna vrata kucali prodavači luksuznih knjiga, koji su tvrdili da nude vrijedne faksimile povijesnih enciklopedija i atlasa – primjerice “Civitates Orbis Terrarum” ili “Reichenauer Perikopenbuch”. Jedan svezak koštao je i do 10.000 eura.
Od 2015. godine, gospođa B. kupila je 15 ovakvih knjiga i platila ukupno 45.000 eura. U želji da unucima ostavi nasljedstvo, dodatno je ulagala u „registraciju“ knjiga u navodno službeni registar, što ju je koštalo još desetke tisuća eura. Ukupni gubitak: 150.000 eura – cijela životna ušteđevina.
„Frustrirana sam. Sama sebi ne mogu oprostiti da sam bila toliko naivna“, priznaje gospođa B., koja je sada ostala bez svega.
Prevarantska tvrtka iz Njemačke koja stoji iza ove prijevare u međuvremenu je promijenila ime i djelatnost – sada navodno prodaju usisavače. Austrijska policija upozorava građane, posebno starije osobe, da budu iznimno oprezni kod skupih ponuda za kupnju knjiga.
Njemačko tužiteljstvo vodi istragu, ali do sada nema pravnih posljedica za prevarante. Na njih se, kao i uvijek, primjenjuje pretpostavka nevinosti.
Vijesti
Paket štednje: Koliko gubi obitelj, umirovljenici i samci?
Austrijska vlada donosi milijardama težak paket mjera za sanaciju proračuna, koji uključuje niz promjena koje će se osjetiti na novčanicima svih građana. Paketi su već doneseni i počeli s primjenom, a drugi set zakona bit će uskoro usvojen. Iako se na prvi pogled možda čini kao nužno zlo, nove mjere donose značajna povećanja za mnoge skupine, poput obitelji, umirovljenika i samaca.
Povećanje doprinosa za umirovljenike
Za umirovljenike, od 1. lipnja 2025. godine uvodi se povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 5,1 % na 6 %. Ova promjena znači da će prosječni umirovljenik godišnje izgubiti oko 200 eura.
Visoke naknade za e-card i klimatske promjene
Za sve, uključujući umirovljenike, uvodi se i povećanje naknade za e-card uslugu, koja će sada iznositi 25 eura godišnje, umjesto dosadašnjih 13,80 eura. Također, zbog ukidanja klimatskog bonusa, koji je prošle godine donio iznos između 145 i 290 eura, građani više neće moći računati na ovu naknadu.
Za one koji koriste klimatske karte za javni prijevoz, dolazi još jedno poskupljenje: cijena godišnje karte za sav austrijski javni prijevoz porast će sa 1.080 eura na 1.300 eura u 2025. godini, a od 2026. godine na 1.400 eura.
Obitelji će izgubiti više nego ikad
Obitelji, posebice one s djecom, bit će najočitije pogođene. Primjerice, četveročlana obitelj sa dvoje djece (11 i 13 godina) imat će godišnji gubitak od 1.385 eura 2026. godine, a 1.906 eura 2027. godine. Na povećanje gubitaka utječu poskupljenja e-card naknade, ukidanje klimatskog bonusa, poskupljenje klimatskih karata, ali i zamrzavanje obiteljskih naknada poput dječjih doplataka i roditeljskih naknada, koje neće biti usklađene s inflacijom sljedeće dvije godine.
Samci i umirovljenici također osjetit će gubitke
Samci s bruto plaćom od 4.000 eura također će osjećati gubitke, osobito zbog ukidanja klimatskog bonusa i poskupljenja klimatske karte. Također, ukidanje trećine “hladne progresije” znači da će samci plaćati više poreza, a njihova opterećenja rastu svake godine.
Umirovljenici također neće ostati po strani. Za primjer umirovljenika s mjesečnom mirovinom od 2.000 eura, povećanje zdravstvenih doprinosa značit će gubitak od 163 eura godišnje. Iako se planira ublažiti učinak na umirovljenike, smanjenje maksimalnih iznosa receptnih naknada i smanjenje udjela za buduće godine neće biti dovoljno da nadoknadi sve gubitke.
Zaključak
Ove mjere, iako nužne za sanaciju proračuna, donose ozbiljne gubitke za širok spektar stanovništva, osobito za obitelji, samce i umirovljenike. Očekuje se da će u idućim godinama ove mjere postati teže podnošljive, no za sada je jasno da će mnogi osjetiti težinu tih promjena na svojim novčanicima.
Vijesti
U ovoj industriji radnici dobivaju 2,65 % veće plaće
Nakon četvrte runde pregovora, postignut je kolektivni ugovor za oko 8.000 zaposlenika u papirnoj industriji. Zaposlenici mogu računati na povećanje plaća od 2,65 % retroaktivno od 1. svibnja 2025. godine. Ovaj rezultat predstavlja pobjedu u odnosu na početnu ponudu, koja je uključivala “nultu rundu plaća”, a ujedno osigurava “održiv povećanje” koje kompenzira inflaciju, s posebnim naglaskom na niže i srednje plaćene radne skupine.
Uz osnovna povećanja, koja su temeljen na prosječnoj inflaciji od 2,65 %, u okviru novog ugovora došlo je i do poboljšanja u dodatnim naknadama i putnim troškovima. Odluka je rezultat zajedničke borbe radnika i sindikata, koji su uspjeli osigurati ove promjene unatoč izazovnim ekonomskim uvjetima.
Sindikalni čelnici naglasili su važnost solidarnosti i zajedništva radnika na terenu, koji su svojim angažmanom spriječili nulu u plaćama i postigli ovaj “socijalno partnerstveni kompromis”.
You must be logged in to post a comment Login