Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
Svijet
Žena došla u banku s mrtvim muškarcem, planirala dobiti kredit
U Rio de Janeiru je jedna žena uhićena nakon što je mrtvog čovjeka u invalidskim kolicima odvela u banku. Htjela je iskoristiti pokojnika da potpiše kredit, prenose brazilski mediji.
Na objavljenim snimkama vidi se kako žena stavlja olovku u pokojnikovu ruku i traži od njega da potpiše dokument.
Video prikazuje mrtvačevu glavu kako se njiše naprijed-natrag prije nego što ga ona lijevom rukom uhvati za vrat. “Potpiši se ovdje i prestani mi zadavati glavobolju”, kaže na portugalskom.
Djelatnici su postali sumnjičavi te su pozvali policiju i hitnu pomoć. Bolničari su potvrdili da je 68-godišnji muškarac preminuo nekoliko sati ranije. Prilikom uhićenja žena je izjavila da je pokojnikova nećakinja i njegovateljica.
Službenici sada žele provjeriti nadzorne kamere unutar i izvan banke kako bi utvrdili je li žena bila sama ili sa suučesnicima. Postoji sumnja da bi se moglo raditi o organiziranoj prijevari. Rezultati obdukcije kako bi se utvrdio uzrok smrti još nisu objavljeni.
Prema lokalnim izvješćima, posudba je iznosila 17.000 brazilskih reala, što je ekvivalentno nešto manje od 3.000 eura po današnjem tečaju.
Vijesti
EU: Zeleno svjetlo za nove sankcije Iranu
Šefovi država i vlada Europske unije odlučili su pooštriti sankcije protiv Irana nakon iranskog napada na Izrael. “Mislimo da je vrlo važno učiniti sve što možemo da izoliramo Iran”, rekao je predsjednik Vijeća EU Charles Michel kasno jučer navečer u Bruxellesu.
Nove kaznene mjere bile bi usmjerene na tvrtke uključene u proizvodnju dronova i projektila, rekao je Michel. Iran je ispalio više od 300 dronova i projektila na Izrael tijekom vikenda kao odgovor na napad 1. travnja na kompleks svoje ambasade u Damasku koji se pripisuje Izraelu. Velika većina njih je presretnuta.
Sastanak 27 šefova država i vlada prvi je nakon iranskog napada. Osudili su napad i ponovili svoju predanost sigurnosti Izraela. Istodobno su pozvali sve strane da spriječe daljnje napetosti – uključujući i Libanon. Izrael je nagovijestio da će uzvratiti, ali nije iznio detalje.
Iran podržava i radikalnu palestinsku organizaciju Hamas u pojasu Gaze, protiv koje Izrael ratuje više od šest mjeseci, kao i Hezbollah u Libanonu i pobunjenike Houthi u Jemenu.
You must be logged in to post a comment Login