Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
Svijet
Uskoro promjene vozačkih dozvola koje će utjecati na milijune vozača u EU?
Zabrana noćne vožnje za mlade vozače, liječnički pregledi s tečajevima uz obnavljanje znanja svakih 5 godina za sve starije od 70 godina, posebna dozvola za vozače terenaca i zajednički europski sustav kaznenih bodova.
Ovo su samo neke od najvidljivijih promjena kojima Bruxelles želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola. Predložene promjene još nisu potvrđene, ali bi kao takve mogle utjecati na milijune sadašnjih i budućih vozača, piše N1 Slovenija, prenosi poslovni.hr.
Novu direktivu trenutno ispituje saborski Odbor za promet i turizam, gdje je predloženo dosta značajnih promjena. Predložena revidirana pravila, koja bi utjecala na milijune vozača, još nisu odobrena. U Bruxellesu, gdje ističu nužnost poboljšanja sigurnosti prometa, žele da novosti stupe na snagu sljedeće godine.
Mladi vozači do 90 km/h
Među izmjenama koje je odbor predložio u najnovijem nacrtu je novo ograničenje brzine koje bi se odnosilo samo na vozače početnike. Mogli su voziti maksimalno 90 kilometara na sat, što bi u praksi značilo da teško da bi mogli pretjecati na autocestama. Povjerenstvo je predložilo i da mladi vozači nakon dvogodišnjeg probnog roka još jednom odrade glavnu vožnju s instruktorom.
Među mogućim izmjenama je i zabrana vožnje noću za mlade vozače. Zemlje članice Europske unije mogle bi im zabraniti vožnju između ponoći i 6 ujutro, prema ovom prijedlogu.
Nova pravila također bi promijenila rokove za produljenje vozačkih dozvola za starije osobe. Vozači stariji od 60 godina trebali bi obnavljati ovaj dokument svakih sedam godina, stariji od 70 godina svakih pet godina, a svi stariji od 80 godina trebali bi obnavljati svoju dozvolu svake dvije godine. Prije produljenja vozačke dozvole stariji vozači morali bi proći liječnički pregled i tečaj osvježenja znanja.
Nova kategorija
Promjene bi zahvatile i vozače većih automobila, uključujući i popularne SUV-ove. Odbor je predložio uvođenje nove kategorije B+ za automobile teže od 1,8 tona. Vozači bi za to morali izvaditi novu vozačku dozvolu, a polaganju bi mogli pristupiti samo stariji od 21 godine.
U nacrtu prijedloga članovi odbora napisali su da su sudari s težim automobilima i terencima vjerojatniji, a posljedice ozbiljnije. Predsjednica Komisije Karima Delli iz redova Zelenih također je istaknula veću potrošnju goriva i emisiju CO2.
Još jedna vidljivija promjena bilo bi uvođenje sustava kaznenih bodova koji bi vrijedio u cijeloj Uniji. Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola. Nekoliko zemalja poznaje takav sustav, uključujući i Sloveniju. Međutim, trenutno ne postoji zajednički sustav na razini cijele EU.
Svijet
Produžena zaštita za ukrajinske izbjeglice sve do ožujka 2025. godine
Ministri unutarnjih poslova EU odlučili su danas produžiti zaštitu za ukrajinske izbjeglice do ožujka 2025. kojima je time dopušteno ostati u EU bez da moraju podnijeti zahtjev za azilom.
Ukrajinske izbjeglice mogu ostati u Europskoj uniji najmanje do ožujka 2025., usuglasili su se u četvrtak u Bruxellesu ministri unutarnjih poslova.
Izbjeglice iz Ukrajine ne moraju prolaziti dugotrajni postupak za dobivanje azila i automatski dobivaju socijalna davanja, pristup obrazovanju i radnu dozvolu.
Zemlje EU aktivirale su privremeni mehanizam za zaštitu nakon što je Rusija prije 19 mjeseci pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Vijesti
Nakon jučerašnjeg incidenta s plinom u školi ispituju se učenici
Nakon što je srednja škola Frauengasse u Badenu morala biti evakuirana u srijedu zbog ispuštanja iritantnog plina, ispitivanje učenika počelo je u četvrtak. U međuvremenu, nastava se ponovno odvija.
Policijska postaja Badena rekla je za noe.ORF.at da se radi o učeničkoj šali. Istraga je nastavljena u četvrtak, a posebno su ispitani učenici srednje škole u Badenu. Iz policije navode da još uvijek nema konkretnih informacija tko je počinitelj. Međutim, istražitelji trenutno vjeruju da je za zločin odgovorna jedna osoba.
Prema riječima ravnateljice Sonje Happenhofer, netko je navodno u srijedu raspršio nadražujući plin na prvom katu školske zgrade, a tvari su se možda proširile po cijeloj školskoj zgradi. Škola je tada evakuirana, a više od 800 učenika i 80 učitelja prebačeno je na sigurno.
14 osoba zbrinuo je Crveni križ, sedam je moralo biti prebačeno u bolnicu. Helikopterom hitne pomoći odvezena je učenica koja se, kako je priopćeno iz Crvenog križa, žalila na probleme s očima. Nastava se u četvrtak nastavila normalno.
You must be logged in to post a comment Login