Connect with us

Vijesti

Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju

Objavljeno

na

Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.

Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.

Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.

To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.

“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.

Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.

“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.

Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).

SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.

Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.

Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.

Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.

Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.

WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.

Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.

Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.

I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.

Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.

Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.

Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.

“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.

“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Vijesti

Mercedes-Benz opozvao oko 250.000 vozila diljem svijeta

Objavljeno

na

By

Njemački proizvođač automobila Mercedes-Benz opozvao je oko 250.000 vozila diljem svijeta. Glasnogovornik njemačkog proizvođača automobila potvrdio je povlačenje u utorak. Ovo je drugi opoziv u 14 dana za automobilsku tvrtku iz Stuttgarta. Mercedes je prošlog tjedna morao povući 75.000 vozila.

Prema riječima glasnogovornika, određeni osigurači možda ne ispunjavaju zahtjeve. To bi moglo uzrokovati kvar motora, upozorava njemačka savezna uprava za motorni promet. Ne može se isključiti ni opasnost od požara.

“Prekid kontakta ili povećanje kontaktnog otpora na osiguraču od 80 A može dovesti do kvara motora ili pogoršanja sigurnosnih funkcija i instrumentne ploče. Ne može se isključiti rizik od požara.”, stoji u priopćenju.

Ovoga puta riječ je o znatno većem broju modela. Ukupno se gotovo 250.000 modela mora vratiti u radionice kako bi se greške mogle ispraviti. Prema riječima glasnogovornika Mercedesa, popravak bi trebao trajati između dva i pet i pol sati i bit će besplatan za kupce.

Još uvijek nije jasno kada će proizvođač automobila obavijestiti pogođene vozače; stvar se trenutno još istražuje.

Prema njemačkoj saveznoj upravi za motorna vozila, pogođeni modeli su AMG GT, C-klasa, CLE, E-klasa, EQE, EQS, GLC, S-klasa i SL. Sva vozila su proizvedena 2023.

Nastavi čitati

Svijet

Treba li zabraniti mobitele u školama? Velika metropola donosi odluku

Objavljeno

na

By

London – Pametni telefoni dramatično smanjuju koncentraciju i učinak u nastavi, ometaju nastavu, povećavaju internetsko zlostavljanje i, posljednje, ali ne i najmanje važno, pametni telefoni potiču usamljenost.

Prošle je godine UN-ovo izvješće preporučilo zabranu pametnih telefona u školama.

Velika Britanija, gdje 97 posto učenika već posjeduje pametni telefon do svoje 12. godine, sada povlači posljedice: planiraju zabraniti mobitele tijekom nastave. Kako će se zabrana provoditi ovisi o školama; a mobiteli će se ponegdje predavati čak i na ulazu u školu.

Britanska ministrica obrazovanja Gillian Keegan rekla je da želi “učiteljima omogućiti da rade ono što znaju najbolje: podučavaju”.

Nastavi čitati

Vijesti

Veliki ulov: Na aerodromu uhvaćena s dva kofera puna mesa

Objavljeno

na

By

Kada su u petak, 9. veljače 2024. godine, carinici u zračnoj luci Hannover pregledali proslijeđenu prtljagu (tzv. rush luggage) gospođe koja se vratila iz Benina, prvo su ostali začuđeni. Dva od pet kofera nisu bila krcata odjećom ili sličnim kao inače, već oko 40 kilograma neohlađenih mesnih i ribljih proizvoda.

“Nažalost, nije neuobičajeno da nađemo mesne proizvode u putničkoj prtljazi, ali s obzirom na količinu, to je bilo izvanredno otkriće čak i za moje iskusne kolege”, rekao je Enrico Bacher, glasnogovornik glavnog carinskog ureda u Hannoveru.

Zbog propisa o zdravlju životinja, mesne proizvode iz zemalja koje nisu članice EU nije lako uvoziti. S druge strane, proizvodi ribarstva mogu se u načelu uvoziti pod uvjetom da ne prelaze ukupnu težinu od 20 kilograma.

Međutim, budući da se nakon konzultacije s veterinarskim uredom nije mogla isključiti unakrsna kontaminacija sve hrane, dva su kovčega u cijelosti zaplijenjena i profesionalno uništena.

Nadležno veterinarsko tijelo preuzet će daljnju obradu predmeta.

Nastavi čitati
LM