Panorama
Volkswagen je najprodavanija marka automobila u Europi u 2023. godini
Njemački proizvođač prodao je lani više od 1,3 milijuna automobila na Starom kontinentu. VW je uvjerljivo predvodio listu najprodavanijih marki ispred Toyote i Audija. Od kineskih brendova najveći broj automobila je plasirao MG.
Prema posljednjim podacima JATO Dynamicsa, u Europi je prodato skoro 12,8 milijuna novih vozila u 2023. godini, što je na nivou tržišta od prije 10 godina. Volkswagen je ponovo bio najprodavaniji brend na europskom tržištu lani, a njemački div je prodao više od 1,34 milijuna automobila i ujedno ostvario rast od 12 posto u odnosu na rezultat postignut u 2022. godini.
Iza Volkswagena, na listi najprodavanijih marki smjestila se Toyota s 819.544 prodatih primjeraka, dok je treća pozicija pripala Audiju, koji je u 2023. godini isporučio više od 730.000 automobila.
Najveći postotni rast od 196 posto, kada su u pitanju “narodni” brendovi, ostvario je kineski BYD, ali su Kinezi prodali nešto malo manje od 16.000 automobila, pa je rast iz tog ugla gledanja još uvijek zanemariv.
Konkretniji je bio nekad britanski, a danas kineski brend MG. Ovaj bren prodao je više od 230.000 automobila u Europi uz također rekordni rast od 105 posto.
Od ove brojke, MG je zabilježio više od 90.000 isporuka kompaktnog SUV modela ZS, koji se na pojedinim EU tržištima može naći po cijeni ispod 15.000 eura. Dobar prodajni rezultat također su zabilježili: Tesla (rast od 56 posto), Suzuki (+43%), Cupra (+41%), Mazda (+30%), Škoda (+26%) itd.
Najprodavaniji model u Europi u prošloj godini bio je Tesla Model Y sa više od 250.000 isporučenih jedinica, ispred Dacije Sandero (234.000) i Volkswagen T-Roca (204.000). S obzirom na trend pada prodaje električnih automobila, Tesla će dobro zapamtiti 2023. godinu koju će teško ponoviti u bližoj budućnosti.
Zanimljivosti
Ovo su najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini
Najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini, prema istraživanju tvrtke International SOS, obuhvaćaju Južni Sudan, Libiju i Afganistan. Kroz interaktivnu kartu, tvrtka identificira područja s visokim rizikom od političkih nemira, nasilja te manjih i ozbiljnijih zločina, uzimajući u obzir i utjecaj klimatskih promjena.
S druge strane, među najsigurnijim destinacijama za posjet su Grenland, Finska, Norveška, Island i Luksemburg, gdje su sigurnosne prijetnje minimalne prema istraživanju. Na suprotnom kraju spektra su Libija, Južni Sudan, Sirija, Ukrajina i Irak, rangirani kao zemlje s ekstremnim sigurnosnim rizikom.
U Srednjoj i Južnoj Americi, Venezuela, Honduras i Haiti izdvajaju se kao destinacije s visokim sigurnosnim rizikom zbog porasta kriminala i nemira. Norveška, Finska i Island su istaknuti kao zemlje s niskim rizikom od zdravstvenih i sigurnosnih problema.
Kada je u pitanju zdravlje, afričke zemlje poput Nigera, Sudana, Libije, Srednjoafričke Republike, Somalije i Sierrae Leonea nose najveći rizik od medicinskih problema. Uključujući i Jemen, Irak, Siriju i Sjevernu Koreju kao zemlje s visokim rizikom.
Ove godine, istraživanje također obuhvaća utjecaj klimatskih promjena na zemlje diljem svijeta. Dok su europske zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije ocijenjene s niskim rizikom, zemlje poput Nigerije, Demokratske Republike Kongo i Sirije suočavaju se s visokim rizikom.
Zanimljivosti
Njemački ministar poziva na drastične mjere: Slijedi li zabrana vožnja vikendom?
– Ekvivalentno smanjenje propusnosti prometa bilo bi moguće samo putem restriktivnih mjera koje je teško priopćiti javnosti, kao što su zabrane vožnje širom zemlje na neodređeno vrijeme subotom i nedjeljom, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing.
U pismu upućenom čelnicima parlamentarnih klubova, koje je izazvalo svakakva negativna mišljenja, ministar je implicirao da će se morati poduzeti drastične mjere, poput zabrane vožnje, ako Njemačka ne ispuni ciljeve klimatskog zakona vikendima.
Emisije stakleničkih plinova najvećeg europskog gospodarstva pale su 2023. na najnižu razinu u 70 godina, ali prometni sektor nije uspio ispuniti svoje klimatske ciljeve, a program za njihovo postizanje nije pokrenut. Prema važećem zakonu o klimi, industrije u Njemačkoj moraju smanjiti štetne emisije za 65% između 1990. i 2030. godine. U ovom scenariju, različite političke skupine nisu postigle nikakav dogovor.
Wissing sada predlaže pokretanje probne akcije kojom bi se osiguralo da će, ako planirane reforme ne budu odobrene u parlamentu do 15. srpnja, Ministarstvo prometa biti prisiljeno predstaviti trenutni akcijski program kako bi se osiguralo pridržavanje godišnjih razine emisija sektora prometa do 2030. godine, što uključuje i zabranu vožnje vikendom.
Zanimljivosti
Prijavi nepropisno parkirane i zaradi: Ovaj grad daje honorar za prijavu onih koji rade prekršaje
U Švedskoj su odlučili nagrađivati građane koji prijavljuju nepropisno parkiranje. Radi se o aplikaciji koju stanovnici švedskog grada Uppsale mogu koristiti za registraciju nepropisnog parkiranja, nakon čega će im biti isplaćena napojnica, navode televizijska kuća Euronews i švedski mediji.
Kreator aplikacije je tvrtka Scout Park, a mogu je koristiti svi Šveđani stariji od 16 godina koji imaju matični broj.
Pomoću aplikacije građani mogu pomoći čuvarima parkirališta da pronađu osobe koje se ne pridržavaju pravila parkiranja u zajednici – rekao je šef tvrtke Erik Englund za njemački časopis Der Spiegel.
Riječ je o parkirališnim mjestima u gradu kojima upravlja privatni operater. Prema Der Spiegelu, nakon što korisnik otkrije krivo parkirano vozilo na dotičnom području, on ili ona ga mogu snimiti svojim mobilnim telefonom i prijaviti putem aplikacije. Nakon toga dobiva poruku da su komunalni redari na putu prema lokaciji. Ako akcija rezultira time da vlasnik automobila dobije kaznu za parkiranje, dojavljivač će dobiti bonus od 100 švedskih kruna, što je oko 9 eura.
