Panorama
Volkswagen je najprodavanija marka automobila u Europi u 2023. godini
Njemački proizvođač prodao je lani više od 1,3 milijuna automobila na Starom kontinentu. VW je uvjerljivo predvodio listu najprodavanijih marki ispred Toyote i Audija. Od kineskih brendova najveći broj automobila je plasirao MG.
Prema posljednjim podacima JATO Dynamicsa, u Europi je prodato skoro 12,8 milijuna novih vozila u 2023. godini, što je na nivou tržišta od prije 10 godina. Volkswagen je ponovo bio najprodavaniji brend na europskom tržištu lani, a njemački div je prodao više od 1,34 milijuna automobila i ujedno ostvario rast od 12 posto u odnosu na rezultat postignut u 2022. godini.
Iza Volkswagena, na listi najprodavanijih marki smjestila se Toyota s 819.544 prodatih primjeraka, dok je treća pozicija pripala Audiju, koji je u 2023. godini isporučio više od 730.000 automobila.
Najveći postotni rast od 196 posto, kada su u pitanju “narodni” brendovi, ostvario je kineski BYD, ali su Kinezi prodali nešto malo manje od 16.000 automobila, pa je rast iz tog ugla gledanja još uvijek zanemariv.
Konkretniji je bio nekad britanski, a danas kineski brend MG. Ovaj bren prodao je više od 230.000 automobila u Europi uz također rekordni rast od 105 posto.
Od ove brojke, MG je zabilježio više od 90.000 isporuka kompaktnog SUV modela ZS, koji se na pojedinim EU tržištima može naći po cijeni ispod 15.000 eura. Dobar prodajni rezultat također su zabilježili: Tesla (rast od 56 posto), Suzuki (+43%), Cupra (+41%), Mazda (+30%), Škoda (+26%) itd.
Najprodavaniji model u Europi u prošloj godini bio je Tesla Model Y sa više od 250.000 isporučenih jedinica, ispred Dacije Sandero (234.000) i Volkswagen T-Roca (204.000). S obzirom na trend pada prodaje električnih automobila, Tesla će dobro zapamtiti 2023. godinu koju će teško ponoviti u bližoj budućnosti.
Panorama
Popularno odredište za turiste iz Austrije uvodi zabranjenu konzumiranja alkohola na javnim površinama
Limone sul Garda, jedno od najpoznatijih odredišta na talijanskoj obali jezera Garda, donijelo je strogu odluku: od 19. travnja do 1. studenog, zabranjeno je konzumiranje alkohola u javnim prostorima. Ova mjera odnosi se na ulice, trgove, parkove i druge javne prostore, a cilj je smanjiti probleme koji su nastali uslijed sve većeg broja turista, uključujući buku, ostavljene boce i limenke te narušavanje javnog mira.
Također, ugostiteljski objekti, trgovine i prodajni štandovi neće smjeti prodavati alkohol za konzumaciju na licu mjesta, osim ako je alkohol u zatvorenim ili hermetički zatvorenim pakiranjima, koja su namijenjena konzumaciji u privatnim prostorima ili hotelima.
Kazne za prekršitelje mogu biti visoke: od 25 do 500 eura, a mjeru će provoditi lokalna policija i druge nadležne vlasti.
Ova nova pravila donosi gradonačelnik Limone sul Garda, Franceschino Risatti, koji tvrdi da je odluka bila nužna kako bi se suzbili problemi izazvani prekomjernim konzumiranjem alkohola među turistima.
Panorama
“Duga noć crkvi” 23. svibnja: 700 crkava otvara svoja vrata diljem Austrije
U petak, 23. svibnja, oko 700 crkava širom Austrije ponovno će sudjelovati u ekumenskoj manifestaciji “Dunga noć crkava”, koja će ove godine biti pod temom “Možemo biti #otvoreni”. Program uključuje više od 3.000 različitih događanja, a manifestacija će se održati i u dijelovima Švicarske, Južnog Tirola u Italiji, te u Češkoj.
Očekuje se sudjelovanje 300.000 posjetitelja, koji će imati priliku sudjelovati u brojnim aktivnostima koje uključuju koncerte, rasprave i kulturne događaje. Manifestacija simbolizira zajedništvo svih crkava u ekumenskom duhu, a cilj je predstaviti Crkvu na otvoren i pristupačan način, omogućujući posjetiteljima da je dožive iz novih perspektiva.
U Beču će biti organizirano oko 800 programa u 180 crkava, a među zanimljivostima ističu se koncerti poput nastupa pjevačice Timne Brauer, kao i panel diskusija na temu “Nada u današnjem društvu” u bečkom sjemeništu, na kojoj će sudjelovati i političarka Dagmar Belakowitsch.
Ova manifestacija se već godinama održava s velikim uspjehom, a očekuje se da će broj posjetitelja i ove godine biti visoko.
Zanimljivosti
Zbog suše prijete kazne od 10.000 eura za ilegalno uzimanje vode
Iako s vremena na vrijeme padne pokoja kiša ili pljusak, Europa presušuje – i to brže nego što se mislilo. Europska komisija, kako je već izviješteno, upozorava na dramatičan manjak vode: otprilike polovica teritorija EU-a trenutačno je pogođena sušom. Posebno pogođene zemlje su Španjolska, Italija i Njemačka.
„Pojačane kontrole“ zbog uzimanja vode
Posebno u njemačkom okrugu Bodensee (Baden-Württemberg) voda je postala oskudna. Županijska uprava zato upozorava da je „u osnovi zabranjeno crpiti vodu iz površinskih voda (osobito potoka, op. a.) radi navodnjavanja vrtova ili poljoprivrednih površina“.
S obzirom na trenutno kritičnu razinu vodostaja, županijske vlasti najavljuju pojačane kontrole u narednim tjednima, stoji u službenom priopćenju.
Kazne do 10.000 eura
„Uzimanje vode bez službenog odobrenja može se kazniti novčanom kaznom do 10.000 eura“, navode iz nadležnih tijela. Iznimke su samo zahvaćanje vode za napajanje stoke i ručnim posudama.
Više razdoblja suše zbog klimatske krize
„Naš je cilj prvenstveno osvijestiti stanovništvo, nije poanta u kažnjavanju“, rekao je Robert Schwarz iz okruga Bodensee za Heute. Ljudi bi trebali postati svjesni problema s vodom jer, kako kaže Schwarz, „zbog klimatskih promjena sve češće doživljavamo razdoblja suše“.
Luka u Konstanzu (Njemačka), na Bodenskom jezeru: uskoro bi se moglo vidjeti dno.
471 općina u Austriji u opasnosti
Ni Austrija nije pošteđena suše. Zalihe podzemnih voda redovito padaju na niske razine. Prema studiji Greenpeacea, Austrija bi u budućnosti mogla patiti i od akutnog nedostatka vode. Identificirane su 471 općina koje bi do 2050. godine mogle imati veliki rizik od nestašice vode. Posebno pogođena: Donja Austrija.
