WhatsApp u Europi službeno započinje fazno otvaranje prema drugim aplikacijama za razmjenu poruka. Meta je objavila da će korisnici uskoro moći slati poruke ljudima koji koriste konkurentske messenger-servise, i to direktno iz WhatsAppa. Promjena je posljedica novih pravila EU-a iz Zakona o digitalnim tržištima (DMA), koji želi smanjiti ovisnost o velikim platformama i potaknuti veću konkurenciju.

➤ Korisnici mogu sami uključiti funkciju

Svi koji koriste WhatsApp s telefonskim brojem registriranim u EU dobit će obavijest u postavkama gdje mogu dobrovoljno uključiti mogućnost komunikacije s drugim aplikacijama. Funkcija se može u svakom trenutku ponovno isključiti.

➤ Prvi povezani servisi: BirdyChat i Haiket

U početnoj fazi WhatsApp se povezuje s BirdyChatom i Haiketom. Korisnici će preko njih moći slati poruke, fotografije, videa, glasovne poruke i dokumente kontaktima koji koriste te alternativne aplikacije.
Grupni razgovori bit će omogućeni kasnije, kada partneri tehnički budu spremni.

➤ Šifriranje ostaje, ali uz upozorenje

Meta navodi da end-to-end enkripcija ostaje aktivna, no vanjski servisi moraju osigurati jednak sigurnosni standard kao WhatsApp. Poruke i dalje ne može čitati ni Meta ni WhatsApp.
Ipak, upozoravaju korisnike da druge aplikacije imaju vlastita pravila privatnosti, što može značiti i drukčije postupanje s podacima.

➤ Samo za EU brojeve i samo na mobitelima

Nova opcija vrijedi isključivo za račune povezane s EU telefonskim brojem. Ako korisnik kasnije prijeđe na broj izvan EU-a, mogućnost nestaje.
Za sada je dostupna samo na Android i iOS mobilnim aplikacijama – ne radi na webu, desktopu ili tabletima.

➤ Oprez: rizik od spama i prevara

Meta upozorava da bi se otvaranjem prema drugim servisima mogli povećati pokušaji prijevara i spama.
Ako poruka stigne od nepoznatog kontakta iz povezane aplikacije, korisnicima se savjetuje dodatni oprez.
Također, moguće je da vas osoba koju ste blokirali na WhatsAppu pokuša kontaktirati preko druge aplikacije povezane u sustav.

Nakon neuobičajeno mirnog i blagoga početka studenog, Austriju ovog tjedna zahvaća nagla promjena vremena. Meteorolozi najavljuju prodor hladnog sjevernog zraka, nagli pad temperatura i lokalno obilne oborine, uključujući i snijeg u nižim predjelima.

Početak tjedna: kiša i padanje snježne granice
U ponedjeljak se pod utjecajem ciklone sa Sredozemlja očekuje česta i mjestimice jaka kiša. S dolaskom hladne fronte sa sjeverozapada, snježna se granica spušta s oko 1500–2000 metara sve do približno 700 metara do večeri. Uz pojačan sjeverozapadni vjetar osjetno će zahladiti, a dnevne vrijednosti kretat će se između 5 i 14 °C, ovisno o regiji.

Tijekom noći na utorak na sjevernoj strani Alpa snijeg se spušta sve do dolina. Na planinama može pasti između 10 i 20 cm novog snijega, dok u višim naseljima poput Seefelda ili dijelova Außerferna može nastati tanji pokrivač. U većim dolinama očekuje se tek lagani, kratkotrajni snježni prekrivač.

Utorak: hladnije, ali stabilnije
Utorak počinje sunčano u mnogim istočnim i južnim krajevima. U Alpama istočno od Kufsteina moguća je još poneka pahulja, no dan će biti uglavnom suh i djelomično sunčan. Hladan sjeverozapadni vjetar popušta prema podnevu, a najviše dnevne temperature kreću se između –1 i +8 °C.

Srijeda donosi najjaću hladnoću
Srijeda započinje s izraženim jutarnjim mrazom u gotovo cijeloj zemlji. U predgrađu Beča očekuje se oko –3 °C, dok unutrašnji alpski dijelovi mogu pasti i do –13 °C. Danju će prevladavati sunce, ali ostaje vrlo hladno, s najvišim vrijednostima između –2 i +6 °C. Prema zapadu poslijepodne stižu oblaci, a na istoku i jugu ponegdje magla.

Četvrtak: povremeni snijeg i susnježica
U istočnim krajevima većinom će biti suho i djelomice sunčano. Na zapadu se ujutro mogu pojaviti snježne pahulje u nižim predjelima, a zatim se slab snijeg i kiša šire prema Salzkammergutu i Koruškoj. Temperature će biti od 0 do 8 °C.

Petak: mogu li i nizine pobijeliti?
Za kraj tjedna najave su još nesigurne, no postoji mogućnost da novi sustav donese oborine koje bi, unatoč malo pozitivnim temperaturama, povremeno mogle prijeći u snijeg i u nizinama, posebno na jugu i istoku zemlje. S obzirom na nadolazeće zimske uvjete, stručnjaci savjetuju pravovremenu zamjenu ljetnih guma zimskima.

Hrvatska je u prvoj polovini ove godine bila najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu sa skoro četvrtinom ukupnih izravnih stranih investicija, koje su međutim u znatnom padu u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, objavila je Centralna banka te zemlje.

U prvih šest mjeseci iz Hrvatske je uloženo 103,7 milijuna eura, što čini značajan dio ukupnih 398,6 milijuna eura izravnih stranih investicija koje su pristigle u BiH. No, to predstavlja pad investicija u odnosu na prošlu godinu za više od 21 posto, kada je u isto vrijeme u BiH pristiglo 509,6 milijuna eura ulaganja.

Iako je došlo do smanjenja investicija u odnosu na prethodnu godinu, BiH i dalje bilježi značajnu potporu iz stranih ulaganja, s posebnim naglaskom na ulaganja iz Hrvatske, koja ostaje dominantni investitor u zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačka na drugom, a Srbija na trećem mjestu

Iz Njemačke je kao druge po redu investirano 88,9 milijuna eura, dok je Srbija bila treći najveći investitor s 55,2 milijuna eura. Slovenija je u BiH uložila 43,4 milijuna eura, dok su Austrija i Italija investirale 26,6 milijuna eura i 25,0 milijuna eura. Investicije Mađarske su u porastu i iznosile su 19,9 milijuna eura.

Prema podacima Centralne banke BiH, po sektorima najveći dio investicija u prošloj godini bio je usmjeren prema financijskim uslugama, koje su privukle 102,5 milijuna eura. Slijedi trgovina na malo s ulaganjima od 112,7 milijuna eura te trgovina na veliko, 104,8 milijuna eura.

Ta ulaganja, premda niža nego prethodnih godina, i dalje predstavljaju važno sredstvo za razvoj BiH, a posebice za jačanje sektora usluga, trgovine i financijskog sektora, naveli su iz Centralne banke BiH.