Hrvatska
U Hrvatskoj se otvara istraga nakon što je beba preminula pri porođaju kod kuće, primalja bila iz Austrije
U noći s četvrtka na petak pri kućnom porođaju preminula je beba. Majka (42) blizance je rađala uz pomoć primalje iz Austrije.
“Očito se radilo o dogovorenom porodu u kući. Radilo se o trudnoći u 34. tjednu, pokušaj poroda kod kuće završio je tako da je jedno dijete živorođeno, jedno mrtvorođeno. Kod poroda posteljice je došlo do komplikacije koja je ugrožavalo zdravstveno stanje majke i pozvana je Hitna pomoć”, rekao je za Novu TV Trpimir Goluža, specijalist ginekologije i opstetricije KBC-a Zagreb.
“Da je porod vođen u bolnici, dijete bi preživjelo”
U šest sati ujutro svi su stigli u bolnicu. Preminulo dijete prebačeno je na patologiju, a majka i druga beba još uvijek su u bolnici.
“Majka i živorođeno dijete su u dobrom stanju, dobro se oporavljaju. Porođajna masa preminulog novorođenčeta pokazuje da je u situaciji da je taj porod vođen u bolnici, to bi dijete sigurno preživjelo i bilo bi u dobrom stanju poslije poroda”, ustvrdio je Goluža.
Uključila se i policija i primalja s austrijskim državljanstvom je uhićena zbog sumnje na nesavjesno liječenje.
“Osumnjičena 69-godišnja državljanka Austrije je uhićena i privedena na kriminalističko istraživanje. Po dovršenom kriminalističkom istraživanju, osumnjičena je u zakonskom roku, uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zagrebačke”, objavila je zagrebačka policija.
Primaljama kućni porođaj dozvoljen samo u hitnim slučajevima
Pravno, porođaj kuće u Hrvatskoj nije zabranjen, ali nije ni reguliran. Primaljama koje rade u rodilištima diljem zemlje nije dopušteno obavljati ga u kući, osim ako nije riječ o hitnoj intervenciji.
“Mislim da je svaka država zadužena za izdavanje svojih internih certifikata, a za internacionalni nemam nikakve podatke, ali pretpostavljam da se radi o nekakvom dogovoru zemalja u kojima onda primalje mogu prelaziti granicu i porađati”, rekla je Maja Rečić, Izvršna direktorica Hrvatske Udruge za promicanje primaljstva.
Zato se, kaže struka, žene koje žele roditi kod kuće služe internetom ili usmenom preporukom kako bi došle do primalja iz inozemstva koje nerijetko za te usluge i plaćaju.
“Čujemo povremeno da postoje kućni porođaji, imamo nekakvu statistiku od onih koji su prijavljeni. To je malena brojka. Na kućne porođaje se kod nas odlučuje manje od 100 žena godišnje. Inače statistička značajka u Europi se kreće od 2 do nekakvih maksimalno 15 posto po zemljama”, rekla je Rečić.
“Odgovornost je isključivo na obitelji i primalji”
Postavlja se i pitanje tko je odgovoran kada nešto krene po zlu?
“Odgovornost pripada isključivo obitelji koja se na njega odlučuje i naravno primalji koja je sudjelovala u cijelom procesu. Moram reći da u slučaju kada bi radili smjernice u Hrvatskoj, sigurno bi išli u smjeru organiziranja aktivnosti određivanja koja žena može roditi kod kući. Ni tada ne bi blizanačka trudnoća ušla u segment fiziološkog poroda kod kuće jer pripada višem riziku i kao takva mora biti u boljoj kontroli i bolnički sustav, rekla je Rečić.
Majka i sin fizički se srećom dobro oporavljaju u bolnici. No ovaj slučaj ponovno pokazuje da bi se pitanje rađanja kod kuće trebalo jasnije regulirati.
Primalja: Blizanačka trudnoća sa sobom nosi određene rizike
Renata Huzanić, glavna primalja Zavoda za perinatalnu medicinu, Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, za Dnevnik HTV-a je rekla da se ne bi usudila pomagati pri porodu kod kuće.
Porod blizanaca kao i blizanačka trudnoća sa sobom nose određene rizike. Na porodu blizanaca mora sudjelovati cijeli tim stručnjaka različitih profesija koji će svojim znanjem i iskustvom, uz pomoć moderne tehnologije, omogućiti da porod sretno završi”, rekla je.
Kazala je kako fiziološki porod može rezultirati komplikacijama te je u tom slučaju u interesu djeteta i majke bitno da su dostupni aparatura i stručnjaci koji će uspješno dovršiti porod.
Hrvatska
Hrvati drugačije gledaju na budućnost od ostatka Europske unije
U prosjeku više od polovice ispitanika u zemljama Europske unije (52 %) kaže da pesimistično gleda na budućnost svijeta, 39% pesimistično gleda na budućnost EU-a, a 41% pesimistično gleda na budućnost svoje zemlje. Nijemci se tradicionalno više boje od drugih. To se ogleda u većini kategorija koje su bile ispitivane: uvijek je 6-7 posto Nijemaca pesimističnije od europskog prosjeka.
Drugačijeg su, pak raspoloženja ispitanici u Hrvatskoj: tu se općenito s manje zabrinutosti i više optimizma gleda na budućnost, u svim kategorijama, uključujući i budućnost Hrvatske, 67 posto anketiranih je “ukupno optimistično” kada se radi o budućnosti zemlje.
S druge strane su na europskoj razini, pomalo iznenađujuće i u proturječju s tim općim negativnim raspoloženjem, prilično pozitivni rezultati na individualnoj razini. Tako više od tri četvrtine građana i Europske unije i Njemačke (76 %) optimistično gleda na svoju vlastitu budućnost i budućnost svojih obitelji, dok je u Hrvatskoj i taj postotak viši – makar za samo jedan posto.
Čega se ljudi boje?
Strahovi koje su ispitanici izrazili su raznoliki, ali mnogi od njih imaju veze s osjećajem ugrožene sigurnosti i zaštite – i tu nema velikih razlika između europskog prosjeka i primjerice Hrvatske. Ispitanici najčešće kao izvor opasnosti navode sukobe u neposrednom okruženju EU-a (72 % EU, 71 % Hrvatska), terorizam ili kibernetičke napade iz trećih zemalja.
No, osjetna se razlika vidi kada je riječ o prirodnim katastrofama pogoršanima klimatskim promjenama. Dok to kao veliku ugrozu vidi 66% ispitanika na razini EU-a, u Hrvatskoj to kao veliku opasnost detektira čak 73% građana. U Njemačkoj, za usporedbu, toga se boji samo 55 posto ljudi.
Kada je riječ o temi koju uvelike pokušavaju iskoristiti desni populisti širom Europe – nekontroliranim migracijskim tokovima – tu se također vide razlike unutar EU-a. Dok se na razini Unije toga boji 65 posto ispitanika, u Njemačkoj je taj postotak manji (60%) – a u Hrvatskoj viši: tu 68 posto anketiranih smatra da je to razlog za zabrinutost.
Mnogi su osim toga zabrinuti zbog rizika u području komunikacija, kao što su dezinformacije, govor mržnje koji se širi online, generirani lažni sadržaji sačinjeni uz pomoć umjetne inteligencije (UI) i prijetnje slobodi izražavanja.
Veće jedinstvo
S obzirom na te opasnosti, građani EU-a žele da Unija preuzme veću odgovornost i odlučnije nastupa na svjetskoj političkoj sceni. Tako primjerice dvije trećine ispitanika želi da se EU snažnije uključi i angažira oko pitanja obrane i sigurnosti, a čak 89 % smatra da države članice trebaju nastupati složnije. Slično je i u Hrvatskoj (88%) te Njemačkoj (90%).
Zanimljiva je, međutim razlika u stavovima kada se radi o izdacima za oružje i vojsku. Na pitanje na koje bi se aspekte EU trebao usredotočiti kako bi ojačao svoj položaj u svijetu, 40 posto ispitanika na razini Unije je odgovorilo da bi to trebali biti izdaci za obranu. To je porast od 3 posto u odnosu na ranije istraživanje iz svibnja prošle godine.
U Njemačkoj je to uvjerenje još raširenije: tu 43 posto smatra da obranu treba jačati na europskoj razini. No sasvim je drugačije raspoloženje u Hrvatskoj: samo 28 posto anketiranih tu temi vidi kao prioritet.
Ekonomija kao prioritet
Kada se radi o tome koje bi teme Europski parlament trebao prioritetno rješavati, na vrhu prioriteta su ekonomske teme. To je s jedne strane pitanje inflacije, rasta cijena i općenito troškova života, sa 41 %, dok odmah iza toga slijedi zahtjev da se EP više bavi pitanjima ekonomije i otvaranja radnih mjesta.
U Hrvatskoj su te teme jasno izražene kao prioritetne. Tu se kao najvažnija zadaća EU-a vidi potreba jačanja konkurentnosti i gospodarstva te jačanje energetske neovisnosti i infrastrukture – u svim tim kategorijama ispitanici iz Hrvatske su iznad europskog prosjeka.
A značajna razlika postoji i kod još jedne teme: dok samo 17 posto Europljana vidi pitanje demografije, starenja i migracija kao prioritet, kod ispitanika u Hrvatskoj je to jedna od ključnih tema za njih čak 28 posto. U Njemačkoj to kao posebno zabrinjavajuću temu vidi samo 13 posto ispitanih.
Zanimljivo je i da samo dvadesetak posto ispitanih vidi pitanje zajedničkih europskih vrijednosti, demokracije i zaštitu ljudskih prava kao prioritetnu temu.
Članstvo u EU-u
Stav prema EU-u i njezinim institucijama ostaje pozitivan, unatoč blagim padovima u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivnu sliku o EU-u i smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u korisno (62 %), što je porast za dva boda u odnosu na veljaču/ožujak 2024.
Izvjesne razlike se međutim vide kada se usporede pojedine zemlje. Dok tako, primjerice, 72 posto građana Njemačke – zemlje, dakle, koja je jedna od osnivačica – na članstvo u EU gleda pozitivno, u Hrvatskoj je to manje od europskog prosjeka: 57 posto.
Za Eurobarometar je istraživačka agencija Verian intervjuirala građane od 15 godina starosti u svih 27 država članica EU-a od 6. do 30. studenoga 2025. Anketa je provedena u obliku osobnih intervjua, a ukupno je intervjuirano 26.453 građana.
Hrvatska
Organizira se doček, pjevat će Thompson
Vlada će u suorganizaciji s Hrvatskim rukometnim savezom na Trgu bana Jelačića u 18 sati organizirati doček brončanih rukometaša te su pozvali sve građane da se pridruže, potvrdio je ministar Tonči Glavina. “Grad Zagreb je rekao ne dočeku, ne rukometašima, ne sportu, vlada kaže da”, rekao je Glavina.
Na pitanje hoće li nastupiti Thompson, rekao je da će se ispuniti sve želje rukometaša. Thompsonov menadžer je potvrdio da će nastupiti.
Hrvatska
Nema dočeka za Hrvatsku u Zagrebu: Vlast ne želi Thompsona
Organiziranog dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu ipak neće biti, potvrdio je Hrvatski rukometni savez nakon neuspjelih dogovora s Gradom Zagrebom oko programa dočeka.
Kako je priopćeno, želja igrača, stručnog stožera i Saveza bila je da na dočeku nastupi Marko Perković Thompson, no budući da takav prijedlog nije prihvaćen, donesena je odluka kako se svečani doček na Trgu bana Josipa Jelačića neće održati.
“Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog stožera i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Thompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, stožera i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti”, navodi se u priopćenju Saveza.
Iz HRS-a su zahvalili svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, ali istaknuli kako smatraju da bi doček hrvatske reprezentacije trebao biti organiziran u glavnom gradu i na središnjem gradskom trgu, kao što je to bio slučaj i ranije.
