Zabava
Zašto obilježavamo Međunarodni praznik rada
U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u. Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40 tisuća radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva. Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvenstveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumijevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.
U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”. U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv izmijenjen u Praznik rada. Obilježavanje Praznika rada ima dugu povijest i u Austriji, a državnim praznikom je postao već 1919. godine.
R.P / povijest.hr
Foto: Christian Deutsch / twitter / 1.svibnja. 2019.
Zabava
Koliko treba staviti u kuvertu kad si kum/kuma?
Koliko novca staviti u kuvertu kad ste kuma ili kum na vjenčanju? To je jedno od onih pitanja o kojima se često razgovara, ali rijetko kad se dobije konkretan odgovor jer svi imaju vlastiti stav o tome. Danas se ista tema potegnula i na Redditu zbog objave u kojoj je autorica tražila kratak i jasan odgovor – bez klasične poruke “daj koliko možeš”. Zanimalo ju je koliko se “po običaju u Zagrebu” trenutačno očekuje da kuma stavi mladencima u kuvertu.
“Kad je riječ o svadbama, sve se vrti oko para”
Rasprava je vrlo brzo pokazala dvije stvari: prvo, da se ljudi teško slažu oko brojki, i drugo, da dio ekipe jedva čeka reći da su brojke kriva tema. Jedan korisnik odmah je doveo u pitanje to “zagrebačko” u naslovu: “Kakve ovo veze ima sa Zagrebom? Taj ‘običaj’ postoji puno šire.” Dodao je i da je odbojno koliko se oko svadbi vrti priča o novcu, pa je podsjetio da je na sličnom pitanju netko spomenuo 1500 eura, što je, kako je napisao, razina medijana plaće u Zagrebu. “Tko toliko daje je psihički poremećen”, zaključio je bez zadrške.
Drugi su pokušali podsjetiti zašto kumstvo uopće postoji. U jednoj od najlajkanijih priča korisnik je ispričao kako mu je prijatelj odbio biti kum jer “nema para”, na što mu je odgovorio da dođe “u radnom odijelu i bez kune” jer ga zove za kuma zato što mu je najbolji prijatelj. “Ako misliš da ćeš se sramotit jer si dala koliko možeš, onda nisi ni trebala prihvatit da budeš kuma”, napisao je.
Cifre se uglavnom kreću oko 1000 eura
Ipak, dio komentatora shvatio je da autoricu ne zanima filozofija, nego raspon. Najkonkretniji odgovor koji se ponavljao kroz raspravu je da “običan gost” najčešće daje oko 100 do 200 eura, a da se od kumova očekuje osjetno više, najčešće između 500 i 1000 eura. No, čim su se pojavile brojke, pojavila se i ironija. Jedan komentar “ako plivaš u parama, odmah kupiš Mercedes ili BMW, kuću na moru” brzo je dobio nastavak: “A onda bar jahta ili podmornica, ak želiš biti siguran.”
U threadu se otvorila i tema dogovora između kumova kako ne bi došlo do neugode. Jedan korisnik napisao je da je nedavno bio kum i da su se on i kuma unaprijed dogovorili da će dati isto, kako se ne bi dogodilo da “jedno da 500, a drugo 2000 eura”. To se mnogima učinilo kao jedini praktičan savjet u moru principijelnih rasprava.
Postoje i regionalne razlike
Nekoliko komentara otišlo je i u smjeru regionalnih razlika. Jedna korisnica navela je da je u Dalmaciji kao kuma dala 500 eura, a mladenci su joj rekli da “nije normalna” jer je to previše. Dodala je da je u Slavoniji ista svota doživljena kao “donja granica”. Drugi je spomenuo primjer iz Petrinje gdje je kuma dala 1000 eura, dok je netko treći napisao da su i u njegovoj obitelji, prošle godine, kum i kuma dali po 1000 eura.
Bilo je i onih koji su temu potpuno odbacili. “Seljačke teme. Staviš koliko možeš i koliko ti je ugodno dati, a ne koliko selo daje”, poručio je jedan korisnik, dok je drugi u sličnom tonu tvrdio da se u Zagrebu o tome “ne raspravlja” i da se najviše oko kuverti nerviraju ljudi koji su se doselili,piše Index.
Zabava
The 10th Ultra Europe festival in Split begins, 150,000 guests expected
At the 10th Ultra Europe Festival, which will be held from Friday to Sunday at Park Mladeži in Split and then move to Brač, Hvar, and Vis for three days, about 150,000 partygoers from 140 countries are expected to be entertained by 150 DJs, the festival organizers announced on Tuesday.
The festival organizer, Joe Bašić from the company MPG Live, recalled at a press conference how, about ten years ago, they were told that Croatia was not a place for such large events, but they proved the opposite – it is an international project watched by the whole world.
“We are celebrating ten years and have never had a bigger or stronger lineup in terms of performers coming for the anniversary. We are all ready and can’t wait to host the whole world here in Split, Croatia. We are ready for the challenge ahead of us, which means the arrival of 140,000 people,” said Joe Bašić from the ULTRA Europe Music Festival.
He announced that this year’s festival will be the biggest edition ever, and they are happy to have many new names as well as the world’s top DJs. In Split and on the islands, a total of 150 performers will participate in the Ultra Europe Festival.
Alijana Vukšić from the city tourist board emphasized that guests for Ultra are arriving earlier and staying longer.
“Ultra is a mega spectacle that is very important for both our city and all of Croatia. For years, we have been showing and proving that the city of Split is ready to organize such large events. This year, as well as last year, we have been continuously appealing through the ‘Respect and Enjoy’ campaign to the young people coming to our city to respect the city they are visiting and to stay as long as possible to get to know our tradition and culture better,” said Alijana Vukšić, director of the Split Tourist Board.
Panorama
Sutra Cro Vienna ‘Božićna večer’ uz legendarnog Tonija Cetinskog
Kao i svake godine dosad, studeni u Beču rezerviran je za sada već legendarnu “Božićnu večer” nogometnog kluba SK Cro Vienna. Božićna zabava i ove godine se održava u Casablanci, 25. studenog. Specijalni gost je legendarni hrvatski izvođač Toni Cetinski uz kojeg je zagarantirana dobra zabava.
Zabava počinje već od 19 sati, a uz Tonija Cetinskog goste će zabavljati i Antonio Krištofić i Božidarka-Matija Čerina s bendom. Zabava je dakle – zagarantirana.
You must be logged in to post a comment Login