Zabava
Zašto obilježavamo Međunarodni praznik rada
U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u. Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40 tisuća radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva. Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvenstveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumijevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.
U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”. U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv izmijenjen u Praznik rada. Obilježavanje Praznika rada ima dugu povijest i u Austriji, a državnim praznikom je postao već 1919. godine.
R.P / povijest.hr
Foto: Christian Deutsch / twitter / 1.svibnja. 2019.
Panorama
Sutra Cro Vienna ‘Božićna večer’ uz legendarnog Tonija Cetinskog
Kao i svake godine dosad, studeni u Beču rezerviran je za sada već legendarnu “Božićnu večer” nogometnog kluba SK Cro Vienna. Božićna zabava i ove godine se održava u Casablanci, 25. studenog. Specijalni gost je legendarni hrvatski izvođač Toni Cetinski uz kojeg je zagarantirana dobra zabava.
Zabava počinje već od 19 sati, a uz Tonija Cetinskog goste će zabavljati i Antonio Krištofić i Božidarka-Matija Čerina s bendom. Zabava je dakle – zagarantirana.
Panorama
NAJAVA: Cro Vienna ‘Božićna večer’ uz legendarnog Tonija Cetinskog
Kao i svake godine dosad, studeni u Beču rezerviran je za sada već legendarnu “Božićnu večer” nogometnog kluba SK Cro Vienna. Božićna zabava i ove godine se održava u Casablanci, 25. studenog. Specijalni gost je legendarni hrvatski izvođač Toni Cetinski uz kojeg je zagarantirana dobra zabava.
Zabava počinje već od 19 sati, a uz Tonija Cetinskog goste će zabavljati i Antonio Krištofić i Božidarka-Matija Čerina s bendom. Zabava je dakle – zagarantirana.
Panorama
50 najboljih pizzerija u Europi: Popularna bečka pizzeria zauzela četvrto mjesto, na popisu i jedna iz Hrvatske
Okruglo, ukusno tijesto nadjeveno različitim sastojcima koje nazivamo pizza zasigurno je najpoznatije i najpopularnije jelo na planetu. No kako je moguće naići na odličnu pizzu, jednako su velike šanse da naiđete i na neku koja baš i nije dobra. Zato se isplati poslušati stručnjake sa stranice 50toppizza.it, koja već godinama bira najbolju pizzu starog kontinenta, a ovako izgleda stanje 2023. godine.
Ipak, prije proglašenja pobjednika, bitno je napomenuti da prilikom odabira najbolje pizze u Europi nisu uključene pizzerije smještene u Italiji. Jednostavno, lista je koncipirana tako da ne uključuje talijanske lokale koji rade margherite, marinare…
Prvim mjestom ove se godine može pohvaliti pizzeria Sartorii Panatieri u barcelonskoj četvrti Gracia. Njihova pizza s umakom od pečenih cherry rajčica, mozzarellom i bosiljkom odnijela je zlatnu medalju, piše punkufer.dnevnik.hr.
Drugo mjesto pripalo je kopenhaškom Baestu, u kojem kuhar Christian Puglisi crpi inspiraciju iz napuljskih pizza i dodaje svoj potpis bazom od kiselog tijesta i organskim dodacima. Dobitnik brončane medalje je 50 Kalo, pizzeria nedaleko od Trafalgar Squarea u Londonu u kojoj je za pizze zadužen Ciro Salvo.
Do četvrtoplasirane pizzerije treba vam svega nekoliko sati iz Hrvatske, s obzirom na to da se smjestila u Beču. Riječ je o lokalu Via Toledo Enoppizzeria, u koejm ćete uz vrhunske pizze kušati i jednako takvo vino. Na petom mjestu našla se pizzeria Zulu u Furthu u Njemačkoj. Čovjek koji stoji iza jelovnika, Gaspare Squitieri, smatra se jednim od najvećih njemačkih stručnjaka za napuljsku pizzu.
Nas posebno veseli što se na ovom popisu našla i jedna hrvatska pizzeria. Naime, na 43. mjestu smjestio se zagrebački Franko’s Pizza & Bar, pa ako želite probati creme de la creme, znajte kamo se možete zaputiti.
Na popisu su se, između ostalih, našli i makedonska pizzeria Matto Napoletano, beogradske Majstor i Margarita te Pietra i ljubljanska Pop’s pizza. Ovdje možete pogledati cijeli popis.
You must be logged in to post a comment Login