Vijesti
Pojavila se nova varijanta omikrona, najotpornija dosad. Što se o njoj zna?
Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.
Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.
Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2:
Odakle je nastala?
Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioritizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.
Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?
BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.
Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.
Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”
Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?
Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ako se varijanta proširi, piše Time.
David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.
U prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.
Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu, piše N1.
Svijet
Pokopan papa Franjo
Ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, održao se danas na Trgu svetog Petra. Papa je pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike. Na misi je bilo oko 200.000 ljudi.
Diljem Rima je još nekoliko stotina tisuća vjernika koji su došli ispratiti Papu. Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dviju kapela. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo ime Franciscus.
Kako navode, zatvorena ceremonija u bazilici Santa Maria Maggiore trajala je oko pola sata.
“Obred ukopa održan je prema propisima Ordo Exsequiarum Romani Pontificis, a predvodio ga je kardinal komornik u nazočnosti osoba navedenih u odgovarajućoj obavijesti Ureda za liturgijska slavlja, kao i članova obitelji preminulog pape. Ceremonija je završila u 13.30 sati po srednjoeuropskom vremenu (12.30 sati po britanskom vremenu)”, stoji u priopćenju Vatikana.
Vatikan je uz priopćenje podijelio i fotografije s obreda.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
You must be logged in to post a comment Login