Dok digitalna plaćanja globalno snažno rastu, tržište u Austriji napreduje tek sporo. Austrijanci su i dalje vrlo vezani uz gotovinu.
Prema Global Payments Reportu 2025 konzultantske kuće Boston Consulting Group (BCG), objavljenom u ponedjeljak, u Austriji se godišnje u prosjeku obavi 314 digitalnih transakcija po osobi, dok je u europskom lideru Norveškoj ta brojka oko 800.
Austrijanci i dalje preferiraju gotovinu
Austrija je i ispod prosjeka 27 država EU, gdje se bilježi oko 380 transakcija po osobi godišnje. Do 2029. broj digitalnih plaćanja u Austriji porast će na oko 440, no tržište će i dalje znatno zaostajati.
„Austrijanci pri plaćanju na blagajni i dalje često posežu za gotovinom – a to je veliki izazov za industriju“, kaže Markus Ampenberger, BCG stručnjak za platni promet i koautor studije.
Kako bi se premostio jaz između gotovine i digitalnih plaćanja, pojavljuju se rješenja poput Aircasha. Ova aplikacija omogućuje korisnicima da digitaliziraju gotovinu, polože je na račun i koriste za plaćanje u trgovinama, online kupovinu, slanje i primanje novca te jednostavno upravljanje svojim financijama. Uz to, Aircash se može koristiti i za plaćanje računa, nadoplatu ENC uređaja ili kupnju karata za prijevoz i događanja, čime postaje praktičan svakodnevni alat.
Na taj način, Aircash ne mijenja nužno naviku korištenja gotovine, već je pretvara u digitalni oblik koji donosi veću praktičnost, sigurnost i brzinu – a upravo to bi moglo olakšati Austrijancima prijelaz prema modernijim načinima plaćanja.
Usporavanje globalnog rasta digitalnih plaćanja
Općenito se rast digitalnih plaćanja usporava. Do 2029. očekuje se znatno smanjen godišnji rast od 4 posto, što bi rezultiralo ukupnim iznosom od 2,4 bilijuna dolara (nešto više od 2 bilijuna eura). Posljednjih godina rast je iznosio oko 9 posto godišnje. Nove tehnologije poput stablecoina i agentne umjetne inteligencije mogle bi donijeti strukturne promjene u industriji, ako se njihovi potencijali iskoriste.
U Austriji će prihodi pružatelja platnih usluga do 2029. rasti prosječno 1,1 posto godišnje, dok su ranije bilježeni dvoznamenkasti prirasti. U Njemačkoj autori predviđaju rast od 2 posto za isto razdoblje, a u Švicarskoj 2,7 posto. Pad prihoda od kamata koči razvoj, dok prihodi od transakcija osiguravaju stabilnost i do 2029. ostat će glavni pokretač rasta.
