U Beču je otkriven još jedan bizaran slučaj zloupotrebe socijalnog sustava – 31-godišnja žena prodala je više od 800 torti, a istovremeno je primala naknadu za nezaposlene i pomoć za nuždu (Notstandshilfe) preko austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS).
Taj slučaj je samo jedan u nizu: u 2024. godini zabilježeno je 4.900 slučajeva socijalne prevare u Austriji – što je porast od preko 9 % u odnosu na prethodnu godinu. Šteta za državni proračun iznosila je više od 23 milijuna eura.
Od osnutka posebne “Taskforce za socijalne prevare” 2018. godine, ukupna otkrivena šteta već prelazi 135 milijuna eura, ali stručnjaci upozoravaju da je stvarna brojka puno veća zbog visoke tamne brojke (neotkrivenih slučajeva).
Uobičajene metode prevare uključuju:
- Primanje naknada dok osoba boravi u inozemstvu, često u matičnoj zemlji
- Nezakonito primanje mirovina i dječjih dodataka
- Rad na crno uz istovremeno primanje pomoći za nezaposlene
- Lažno prijavljeni bolovanja (koji austrijsko zdravstvo godišnje koštaju oko 5,8 milijardi eura)
Primjer iz prakse:
Osim slučaja s tortama, 43 žene su primale porodiljnu naknadu iako su stvarno živjele u inozemstvu – omogućeno kroz lažne podatke jedne građevinske firme. Također su česte lažne prijave prebivališta s ciljem ostvarivanja prava na socijalne naknade.
Vlada najavljuje strože mjere:
Kako bi se spriječile ovakve zloupotrebe, austrijska vlada planira donošenje “paketa za pravednost”, koji uključuje:
- Strože sankcije za odbijanje rada i kršenje obveza prijave
- Obvezu predočenja putovnice prilikom dolaska na AMS ili gradske urede
- Ciljane kontrole i nadzore kod sumnje na boravak u inozemstvu
- Detaljnije provjere bolovanja i lažnih bolesničkih izostanaka
- Bolju razmjenu podataka između institucija poput AMS-a, porezne uprave i socijalnog osiguranja
- Učinkovitije vraćanje nepravedno stečenih naknada
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer poručuje:
“Socijalna prevara nije sitni prekršaj. Svaki euro koji se pronevjeri nedostaje tamo gdje je zaista potreban – u zdravstvu, obrazovanju ili sigurnosti. Naš sustav pomoći mora biti pravedan i održiv. Pošteni građani ne smiju biti ti koji na kraju ispaštaju.”
