U Milanu su tijekom prosvjeda za Gazu izbili nemiri koji su eskalirali na Glavnom kolodvoru, gdje se skupina prosvjednika sukobila s policijom. Mladići u crnom pokušali su nasilno ući u podzemnu željeznicu, oštetivši ulaz u kolodvor, a ozlijeđeno je desetak osoba. Vlakovi su sat vremena zaobilazili stanicu Centrale, prema izvješću la Repubblice.

U sukobima je ozlijeđeno oko 60 policajaca, od kojih je 23 hospitalizirano, dok je desetak prosvjednika privedeno. Hitna pomoć zbrinula je 12 sudionika prosvjeda. Skupina od stotinjak ljudi koristila je aparate za gašenje požara i kante za smeće kao barikade, bacajući boce i kanistre na policiju. Nakon pokušaja ulaska u podzemnu željeznicu, policija ih je zaustavila palicama na pokretnim stepenicama. Prosvjednici su bacali dimne bombe i razbili staklenu stijenu na ulazu u kolodvor.

Policija je izgrednike potisnula izvan kolodvora, ali su oni nastavili bacati predmete poput kišobrana, štapova i kamenja duž ulice Vittor Pisani.

Gradonačelnik Milana Giuseppe Sala osudio je vandalizam, rekavši da takvi postupci ne pomažu palestinskoj stvari te je pozvao na identifikaciju nasilnika. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi nazvao je događaj namjernim napadom na policiju, ističući da nasilje ne smije upropastiti plemenite ciljeve prosvjeda.

Nemiri su bili dio nacionalnog štrajka za prekid vatre u Gazi, koji je okupio tisuće ljudi u Milanu unatoč kiši. Povorka je krenula s trga Cairoli prema Glavnom kolodvoru, uz transparente koji pozivaju na zaustavljanje “genocida”. Prosvjednici su spalili zastave SAD-a, Izraela, NATO-a i EU-a ispred američkog konzulata, a dio njih nakratko je zauzeo sjedište Enela.

Glumica Ambra Angiolini, prisutna s kćeri, izjavila je da situacija u Gazi nije samo rat, već dehumanizacija, pozivajući na zaštitu djece.

Štrajk je izazvao prometni kaos, s obustavom linije 4 podzemne željeznice i kašnjenjima vlakova do 150 minuta. Prosvjedi i štrajkovi protiv izraelske ofenzive održani su i u drugim gradovima Italije, uključujući Napulj, Genovu i Trst, uz blokade luka i prometne poteškoće. Sindikati su zahtijevali prekid isporuke oružja Izraelu, dok vlada Giorgie Meloni podupire Izrael i ne planira priznati palestinsku državu.

https://x.com/saures788/status/1970116536665841708https://x.com/saures788/status/1970116536665841708

Budimpešta/Bruxelles, 21. rujna 2025. – Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó pozvao je Europsku uniju da ljevičarsku Antifa-pokret proglasi terorističkom organizacijom, po uzoru na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Szijjártó je u pismu upućenom visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku Kaji Kallas, a koje je u subotu objavio na mreži X, ustvrdio kako se radi o „nasilnoj ljevičarsko-ekstremističkoj mreži“ odgovornoj za „brutalne napade diljem Europe, uključujući i Budimpeštu“.

Primjer Ilarije Salis

Ministar je naveo slučaj talijanske aktivistice Ilarije Salis, koja je 2023. uhićena u Budimpešti nakon prosvjeda protiv godišnje komemoracije neonacističkih skupina. Godinu dana kasnije izabrana je u Europski parlament, čime je oslobođena kućnog pritvora u Mađarskoj.
– Nažalost, osumnjičenici su izbjegli pravdi pronalazeći utočište u državama članicama EU – istaknuo je Szijjártó.

Bliske veze Orbána i Trumpa

Mađarski premijer Viktor Orbán slovi za jednog od ključnih Trumpovih saveznika u Europi. Szijjártó je naglasio kako je Budimpešta uvjerena da EU u „ovako ključnoj sigurnosnoj temi mora uskladiti svoje poteze s SAD-om, vodećom silom u globalnoj borbi protiv terorizma“.

Trumpova inicijativa

Pitanje Antife ponovno je dobilo na važnosti nakon atentata u SAD-u u kojem je ubijen ultradesni aktivist i influencer Charlie Kirk. Trump je tada na svojoj mreži Truth Social objavio da će Antifa biti proglašena „terorističkom organizacijom“, nazvavši je „bolesnom, opasnom i radikalno ljevičarskom katastrofom“.

Trumpov savjetnik Stephen Miller najavio je da će administracija „razbiti domaći teroristički pokret“ za koji tvrdi da stoji iza atentata na Kirka.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za srpanj 1.437 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9.3, a realno za pet posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni danas.

U odnosu na plaću za lipanj ove godine, prosječna neto plaća za srpanj bila je nominalno niža za 0.5, a realno za 0.9 posto.

Najveća plaća u zračnom prijevozu

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza, u iznosu od 2.353 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 937 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za srpanj iznosila je 1.249 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa. U odnosu na lipanj ove godine, srpanjska medijalna plaća je bila viša za 1.3 posto, a u odnosu na srpanj lani za 10.5 posto

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj ove godine iznosila je 2.000 eura, što je u odnosu na lipanj nominalno niže za 0.4 posto, a realno za 0.8 posto.

Na godišnjoj je razini, pak, prosječna bruto plaća nominalno bila viša za 9.8 posto, a realno za 5.5 posto.

Deset posto više plaćenih sati

Kao i kod neto plaća, najviša prosječna mjesečna bruto plaća za srpanj bila je u zračnom prijevozu, 3.436 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 1.232 eura.

U srpnju su bila prosječno 182 plaćena sata, što je u odnosu na lipanj više za 10.3 posto.

Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodenog prijevoza (191), a najmanji u djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja (172).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za srpanj ove godine iznosila je 7.72 eura, što je u odnosu na lipanj niže za 8.6 posto, a u odnosu na srpanj lani više za 9.2 posto.

Za razdoblje od siječnja do srpnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome iznosila je 1.432 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2023. nominalno više za 10.2 posto, a realno za 6.4 posto, pokazuju podaci DZS-a.