Rainer Will, direktor austrijskog Trgovinskog udruženja, otkrio je u intervjuu za Heute što se krije iza visokih cijena hrane u Austriji i zašto trgovci ne mogu činiti čuda, iako su pod stalnim pritiskom politike.

Prema Willu, više cijene u Austriji nisu rezultat pohlepe trgovaca, nego viših troškova plaća koje su čak 31 posto veće nego u Njemačkoj. Uz to, Austrija ima više poreze, skuplju energiju i logistiku, veću birokraciju i strože standarde za dobrobit životinja. Will napominje da ako želimo domaće meso s visokim standardima, ono ne može biti jeftinije od uvoznog iz industrijskih farmi.

Energetski troškovi posebno pritiskaju trgovce koji, unatoč velikom porastu cijene struje ove godine od 35 posto, ne dobivaju državne subvencije. Politika daje pomoć svima osim trgovini, koja ipak osigurava osnovnu opskrbu u svim regijama.

Što se tiče poznatih problema poput “mogelpackungen” – pakiranja koja izgledaju isto, ali sadrže manje proizvoda – Will ističe da trgovine nisu krive za takve trikove, već proizvođači. Predlaže zakonsku obvezu objave svake promjene količine proizvoda, slično kao kod povlačenja proizvoda s tržišta.

Vlada je nedavno pokrenula „akciju oštrine“ protiv navodnog varanja pri sniženjima, no Will upozorava da je riječ o samo devet slučajeva među 25.000 artikala po trgovini. Također kritizira političku instrumentalizaciju trgovaca kao glavnih krivaca za inflaciju, što smatra nepravednim.

Kada je riječ o zaradi trgovaca, Will navodi da prosječna marža u maloprodaji hrane iznosi tek oko 0,5 posto, što je gotovo rad bez zarade. Za usporedbu, proizvođači globalnih brendova često ostvaruju marže i do 30 posto.

Još jedan veliki problem je tzv. „teritorijalna restrikcija“ na europskom tržištu. Proizvođači dijele EU tržište kao tortu i ne dopuštaju austrijskim trgovcima da nabave robu po najnižoj cijeni dostupnoj u EU. Kupci mogu kupovati gdje žele, proizvođači prodavati gdje žele, ali trgovci su na granicama često zaustavljeni, što je protivno pravilima jedinstvenog tržišta.

Will apelira na vlasti da prestanu napadati trgovinu i umjesto toga se fokusiraju na rješavanje pravih uzroka problema – visoke troškove energije, poreze i ograničenja na europskoj razini. Po njegovom mišljenju, javna retorika prema trgovcima koja ih prikazuje kao krivce za skupe cijene nije u redu i samo dodatno šteti svima.

Dok digitalna plaćanja globalno snažno rastu, tržište u Austriji napreduje tek sporo. Austrijanci su i dalje vrlo vezani uz gotovinu.

Prema Global Payments Reportu 2025 konzultantske kuće Boston Consulting Group (BCG), objavljenom u ponedjeljak, u Austriji se godišnje u prosjeku obavi 314 digitalnih transakcija po osobi, dok je u europskom lideru Norveškoj ta brojka oko 800.

Austrijanci i dalje preferiraju gotovinu

Austrija je i ispod prosjeka 27 država EU, gdje se bilježi oko 380 transakcija po osobi godišnje. Do 2029. broj digitalnih plaćanja u Austriji porast će na oko 440, no tržište će i dalje znatno zaostajati.

„Austrijanci pri plaćanju na blagajni i dalje često posežu za gotovinom – a to je veliki izazov za industriju“, kaže Markus Ampenberger, BCG stručnjak za platni promet i koautor studije.

Kako bi se premostio jaz između gotovine i digitalnih plaćanja, pojavljuju se rješenja poput Aircasha. Ova aplikacija omogućuje korisnicima da digitaliziraju gotovinu, polože je na račun i koriste za plaćanje u trgovinama, online kupovinu, slanje i primanje novca te jednostavno upravljanje svojim financijama. Uz to, Aircash se može koristiti i za plaćanje računa, nadoplatu ENC uređaja ili kupnju karata za prijevoz i događanja, čime postaje praktičan svakodnevni alat.

Na taj način, Aircash ne mijenja nužno naviku korištenja gotovine, već je pretvara u digitalni oblik koji donosi veću praktičnost, sigurnost i brzinu – a upravo to bi moglo olakšati Austrijancima prijelaz prema modernijim načinima plaćanja.

Usporavanje globalnog rasta digitalnih plaćanja

Općenito se rast digitalnih plaćanja usporava. Do 2029. očekuje se znatno smanjen godišnji rast od 4 posto, što bi rezultiralo ukupnim iznosom od 2,4 bilijuna dolara (nešto više od 2 bilijuna eura). Posljednjih godina rast je iznosio oko 9 posto godišnje. Nove tehnologije poput stablecoina i agentne umjetne inteligencije mogle bi donijeti strukturne promjene u industriji, ako se njihovi potencijali iskoriste.

U Austriji će prihodi pružatelja platnih usluga do 2029. rasti prosječno 1,1 posto godišnje, dok su ranije bilježeni dvoznamenkasti prirasti. U Njemačkoj autori predviđaju rast od 2 posto za isto razdoblje, a u Švicarskoj 2,7 posto. Pad prihoda od kamata koči razvoj, dok prihodi od transakcija osiguravaju stabilnost i do 2029. ostat će glavni pokretač rasta.

Hofer će do kraja 2026. zatvoriti svoj logistički centar u Weißenbachu, što će utjecati na oko 200 zaposlenih. Osim toga, u sjedištu tvrtke u Sattledtu planiraju se velike promjene i reorganizacije koje bi mogle pogoditi dodatnih stotine radnika.

Dio administrativnih poslova, kao što su nabava i knjigovodstvo, planira se preseliti i automatizirati, dok će IT odjel dijelom biti premješten u inozemstvo gdje su troškovi niži. Rad u trgovinama neće biti zahvaćen ovom reorganizacijom.

Logistički poslovi iz Weißenbacha bit će preusmjereni na druge centre, uključujući novi pogon u Liebochu kraj Graza. Zaposlenici pogođeni zatvaranjem dobit će priliku za preseljenje u druge odjele ili lokacije, a moguće je i premještanje u trgovine.

Tvrtka je najavila da će radnicima biti ponuđeni razgovori za savjetovanje i pomoć u pronalasku novih radnih mjesta, dok se istovremeno izrađuje plan socijalne pomoći. Cilj je zadržati što veći broj zaposlenih unatoč velikim promjenama.

Hofer u Austriji zapošljava oko 13.000 ljudi u više od 500 trgovina, a trenutno ima i oko 1.200 otvorenih radnih mjesta, najviše u prodaji i logistici.