U velikoj austrijskoj tvrtki Lenzing, proizvođaču vlakana sa sjedištem u Gornjoj Austriji, moglo bi doći do masovnog otpuštanja radnika. Prema izvještajima austrijskih medija (“OÖ Nachrichten” i “Kronen Zeitung”), u opasnosti je do 500 radnih mjesta, a 200 otkaza moglo bi se dogoditi već do kraja 2025. godine.

Prema informacijama sindikalista Stephana Grubera, većina pogođenih zaposlenika dolazi iz administracije – čak 70 % od planiranih 200 ovogodišnjih otkaza odnosi se na uredske radnike, dok 30 % otpada na radnike u proizvodnji.

Osim toga, u sljedeće dvije godine navodno postoji plan da se 300 administrativnih poslova preseli u inozemstvo, konkretno u Češku i Indiju, gdje su troškovi rada niži.

Glasnogovornica tvrtke nije potvrdila ni demantirala ove navode, ali je Lenzing u službenoj izjavi naveo kako se, unatoč već poduzetim štednim mjerama od 2023., moraju dodatno prilagoditi tržišnim uvjetima zbog slabe potražnje i jake konkurencije iz Azije.

Više informacija moglo bi biti poznato nakon radničkog sastanka i sjednice nadzornog odbora, zakazanih za ponedjeljak u sjedištu tvrtke u Lenzingu. Radnički predstavnici planiraju donijeti rezoluciju kako bi pokušali zaustaviti val otkaza.

Tvrtka Lenzing je doduše povećala prihode u prvoj polovici 2025. (na 1,34 milijarde eura) i više nego udvostručila operativni profit, no dugoročno je pogođena teškim gubicima u 2023. (skoro 600 milijuna eura). Ugled tvrtke dodatno je narušen skandalom oko FFP2 maski i propasti zajedničke firme Hygiene Austria.

Na političkoj razini reagirala je FPÖ, čija je glasnogovornica za gospodarstvo Barbara Kolm izjavila da je riječ o “crnom danu za gospodarstvo Gornje Austrije” i osudila politiku trenutne vladajuće koalicije (ÖVP, SPÖ, Neos), nazivajući to “bankrotom njihove gospodarske politike.”

Prema analizi Europske središnje banke (EZB), cijene hrane u Austriji su 33 % više nego krajem 2019. godine, odnosno prije početka pandemije koronavirusa. Taj rast je u rangu prosjeka ostalih zemalja eurozone, ali i dalje uzrokuje sve veću frustraciju među potrošačima.

Usporedbe radi:

• Njemačka: +37 %
• Italija: +29 %
• Francuska: +27 %
• Estonija prednjači s rastom od čak +57 %
• Zemlja s najmanjim porastom: Cipar (+20 %)

Meso, mliječni proizvodi i ulja najskuplji

Određene kategorije hrane bilježe posebno visoke skokove cijena:

• Mlijeko: +40 %
• Maslac: +50 %
• Meso (govedina, svinjetina, perad): +30 %
• Kava, čokolada, kakao, maslinovo ulje: još veći rast

Uzroci: rat, klima i inflacija

Veliki porast cijena započeo je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., kada su cijene energije i osnovnih prehrambenih proizvoda naglo skočile. Inflacija je tada u nekim trenucima prelazila i 10 %, iako se sada u eurozoni stabilizirala na oko 2 % – Austrija i dalje ostaje iznad tog prosjeka.

EZB naglašava da se mnoge obitelji i dalje osjećaju siromašnije nego prije – iako se ukupna inflacija smanjuje, cijene hrane ostaju visoke, a za neke proizvode se ne očekuje pad.

Klimatske promjene pogoršavaju situaciju

Prema analizi, jedan od ključnih razloga za daljnje poskupljenje hrane su klimatske promjene. Suše, poplave i poremećaji u opskrbnim lancima sve više utječu na globalne cijene sirovina za hranu, što dodatno pogoršava situaciju.

Stručnjaci upozoravaju da će se ti strukturni problemi u budućnosti samo intenzivirati, zbog čega potrošači moraju računati da će neke cijene ostati trajno visoke.

Austrijski potrošači suočeni su s trajno visokim cijenama hrane. Iako se inflacija općenito smiruje, prehrambeni proizvodi ostaju iznimno skupi – a zbog klimatskih promjena i globalnih kriza situacija se vjerojatno neće tako brzo poboljšati.

Rainer Will, direktor austrijskog Trgovinskog udruženja, otkrio je u intervjuu za Heute što se krije iza visokih cijena hrane u Austriji i zašto trgovci ne mogu činiti čuda, iako su pod stalnim pritiskom politike.

Prema Willu, više cijene u Austriji nisu rezultat pohlepe trgovaca, nego viših troškova plaća koje su čak 31 posto veće nego u Njemačkoj. Uz to, Austrija ima više poreze, skuplju energiju i logistiku, veću birokraciju i strože standarde za dobrobit životinja. Will napominje da ako želimo domaće meso s visokim standardima, ono ne može biti jeftinije od uvoznog iz industrijskih farmi.

Energetski troškovi posebno pritiskaju trgovce koji, unatoč velikom porastu cijene struje ove godine od 35 posto, ne dobivaju državne subvencije. Politika daje pomoć svima osim trgovini, koja ipak osigurava osnovnu opskrbu u svim regijama.

Što se tiče poznatih problema poput “mogelpackungen” – pakiranja koja izgledaju isto, ali sadrže manje proizvoda – Will ističe da trgovine nisu krive za takve trikove, već proizvođači. Predlaže zakonsku obvezu objave svake promjene količine proizvoda, slično kao kod povlačenja proizvoda s tržišta.

Vlada je nedavno pokrenula „akciju oštrine“ protiv navodnog varanja pri sniženjima, no Will upozorava da je riječ o samo devet slučajeva među 25.000 artikala po trgovini. Također kritizira političku instrumentalizaciju trgovaca kao glavnih krivaca za inflaciju, što smatra nepravednim.

Kada je riječ o zaradi trgovaca, Will navodi da prosječna marža u maloprodaji hrane iznosi tek oko 0,5 posto, što je gotovo rad bez zarade. Za usporedbu, proizvođači globalnih brendova često ostvaruju marže i do 30 posto.

Još jedan veliki problem je tzv. „teritorijalna restrikcija“ na europskom tržištu. Proizvođači dijele EU tržište kao tortu i ne dopuštaju austrijskim trgovcima da nabave robu po najnižoj cijeni dostupnoj u EU. Kupci mogu kupovati gdje žele, proizvođači prodavati gdje žele, ali trgovci su na granicama često zaustavljeni, što je protivno pravilima jedinstvenog tržišta.

Will apelira na vlasti da prestanu napadati trgovinu i umjesto toga se fokusiraju na rješavanje pravih uzroka problema – visoke troškove energije, poreze i ograničenja na europskoj razini. Po njegovom mišljenju, javna retorika prema trgovcima koja ih prikazuje kao krivce za skupe cijene nije u redu i samo dodatno šteti svima.