Ekonomija
U 2024. porastao broj registracija novih automobila
U prva tri kvartala registracija novih automobila porasla je na 191.023 vozila, što odgovara porastu od 4,4 posto.
Međutim, samo 32.632 od 191.023 novo registrirana automobila bili su električni automobili, što predstavlja pad od 6,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, izvijestio je u srijedu Statistički ured Austrije. Međutim, u rujnu su nove registracije električnih automobila ponovno zabilježile lagani porast, s porastom od 3,9 posto, navode vlasti.
U prva tri kvartala registrirana su 64.604 benzinska i 35.122 dizelska automobila. Dok su nove registracije benzinskih motora porasle za 7,6 posto, kod dizelskih motora zabilježen je pad od 3,7 posto. Osobni automobili s isključivo konvencionalnim pogonom činili su 52,2 posto svih novih registracija. Kada je riječ o alternativnim pogonskim sustavima, automobili s benzinskim hibridnim pogonom postigli su visoku ocjenu: registracijski broj porastao je za 18,3 posto na 47.836 automobila s dizelskim hibridom (-2,1 posto).
Najviše novih registracija, 68,1 posto, odnosi se na pravne osobe, trgovačka društva i jedinice lokalne samouprave. Ovdje su posebno traženi dizel i dizelski hibridi, a zatim isključivo električni automobili. U prvih devet mjeseci VW je ponovno prednjačio na ljestvici marki s 14,9 posto, a slijede ga Škoda (9,8 posto) i BMW (7,4 posto). Dacia, Toyota i BMW bilježe porast novih registracija, dok Tesla, Hyundai i Audi bilježe pad.
Nove registracije dvokotača bile su prilično stabilne: novoregistrirana su 9.693 bicikla s motorom (plus 1,8 posto) i 32.947 motocikla (minus 0,8 posto). Kada je riječ o gospodarskim vozilima, posebno su traženi kamioni do 12 tona. S 485 vozila, nove registracije porasle su za 63,9 posto. Nadalje, registrirano je 25.614 teretnih vozila do 3,5 tone – 12,4 posto više nego u istom razdoblju lani. A za teretna vozila iznad 12 tona bile su 3.042 nove registracije (plus 16,1 posto). Kod 2.926 poluprikolica zabilježen je pad od 13,7 posto. Nove registracije traktora za poljoprivredu i šumarstvo pale su za 2,4 posto na 5325 vozila.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
