Beč od 6. listopada 2025. dobiva novu tramvajsku liniju: Linija 27 će povezivati Strebersdorf u Floridsdorfu s Aspern Nord u Donaustadtu, stvarajući tako novu poprečnu prometnu vezu na sjeveroistoku grada.

Nova linija ne samo da skraćuje vrijeme putovanja između dva brzorastuća bečka okruga, već i značajno doprinosi klimatski prihvatljivom gradskom prometu.

Šest novih stanica i brzi presjeci

Linija 27 vozi postojećom trasom linije 26 do stanice Prinzgasse, a zatim nastavlja novom trasom dugom 2,4 kilometra do krajnje stanice Aspern Nord. Na tom potezu izgrađeno je šest novih tramvajskih stanica:

• Berresgasse
• Scheedgasse
• Stemolakgasse
• Schukowitzgasse
• Aspern Nord/Mayrederbrücke
• Aspern Nord

Velika prednost nove linije je brza povezanost s drugim dijelovima grada. Putnici će moći jednostavno presjedati na tri linije podzemne željeznice (U1, U2, U6), S-Bahn, te više autobusnih i tramvajskih linija. Na primjer, vožnja između U1 Kagraner Platz i U2 Aspern Nord trajat će samo 17 minuta.

Nova infrastruktura: most, zeleni bulevar i biciklističke staze

Posebna značajka nove trase je 120 metara dug most koji prolazi iznad pruge i podzemne željeznice kod Aspern Norda. Dodatno, kroz Hirschstettner Hauptallee prolazit će novi zeleni bulevar – s tramvajskom prugom prekrivenom travom, biciklističkom stazom i pješačkom zonom.

Na tom dijelu zasađeno je čak 300 novih stabala, a tramvaj će voziti 800 metara po “zelenoj tračnici”, prateći biciklističku stazu sve do Seestada.

Klimatski doprinos i razvoj budućih kvartova

Prema podacima Grada Beča, nova linija doprinosi smanjenju emisije CO₂ za čak 1.600 tona godišnje. Osim toga, nova tramvajska linija unaprijed povezuje gradska razvojna područja poput Berresgasse i Heidjöchla s javnim prijevozom, još prije nego što budu potpuno naseljena.

Uvođenjem linije 27 Beč dodatno jača svoju poziciju kao europski uzor u održivom i pametno planiranom urbanom prometu, povezujući brzo rastuće četvrti uz minimalan utjecaj na okoliš.

U Austriji se dogodio veliki politički zaokret: ministar prometa Peter Hanke (SPÖ) dao je zeleno svjetlo za dugo osporavani Lobautunel, čime se pokreće jedan od najkontroverznijih infrastrukturnih projekata u zemlji. Prva faza radova počinje u proljeće 2026. godine, i to na dionici između Groß-Enzersdorfa i Süßenbrunna, dok će sam tunel biti građen tek u kasnijoj fazi.

Vrijednost prve faze radova procjenjuje se na oko 500 milijuna eura, a projekt će povezati širu regiju s bečkom četvrti Seestadt Aspern, čime se očekuje znatno rasterećenje prometa.

Druga faza uključuje izgradnju samog Lobautunela – ogromnog infrastrukturnog zahvata dugog 8,2 kilometra i dubokog 60 metara, koji će prolaziti ispod Dunava i kroz Nacionalni park Donauauen. Radovi na toj dionici mogli bi započeti najranije 2030. godine, uz procijenjeni trošak od 2,2 milijarde eura.

Godinama traju sukobi i politička previranja

Lobautunel je srž planirane sjeveroistočne zaobilaznice Beča (S1) i već godinama izaziva burne rasprave među političarima, stručnjacima i ekološkim aktivistima.

Protivnici projekta oštro upozoravaju na ekološke posljedice: probijanje kroz zaštićeno područje moglo bi ugroziti prirodne ekosustave, povećati emisije CO₂ i stvoriti “financijsku crnu rupu” od više milijardi eura. Mnogi pravni postupci još su u tijeku, uključujući i one pred Europskim sudom pravde (EuGH).

S druge strane, zagovornici projekta tvrde da je riječ o ključnoj prometnoj infrastrukturi koja bi trebala rasteretiti preopterećenu A23 (Südosttangente), izbaciti kamionski promet iz grada i otvoriti nova radna mjesta. Bečki gradski političari iz redova SPÖ-a naglašavaju da je ovaj tunel neophodan za budućnost Donjeg Beča, koji bez njega prijeti prometnim kolapsom.

Povijest projekta

Ideja o izgradnji tunela seže još u 2001. godinu, a nakon dugog niza evaluacija i studija, Savezni upravni sud je 2018. dao zeleno svjetlo uz određene uvjete.

Međutim, 2021. tadašnja ministrica prometa Leonore Gewessler (Zeleni) izbacila je Lobautunel iz programa izgradnje i čak preporučila brisanje iz Zakona o državnim cestama.

Sada, s novom političkom postavom, ministar Peter Hanke mijenja kurs i vraća projekt na tračnice. Odluka je donesena, ali politička i društvena bitka oko Lobautunela daleko je od gotove. Očekuje se da će se otpor, posebno od strane okolišnih skupina, nastaviti – i potencijalno usporiti ili dodatno zakomplicirati izgradnju.

U posljednjih deset dana Beč je pogođen nizom vandalskih napada na kršćanske objekte – uključujući crkve, spomen-obilježja i molitvene prostore. Prema podacima portala christenschutz.at, napadi su se dogodili u više gradskih četvrti, a posljednji incident zabilježen je u noći s 23. na 24. rujna, kada je Paulanerkirche u četvrti Wieden bila oblivena crvenom bojom.

Među pogođenim lokacijama su:

• Crkva “Zum göttlichen Wort” u Favoritenu, zatvorena zbog teškog vandalizma (14. rujna)
• Spomenik žrtvama nacizma iz redova kršćana (ÖCV) – oskvrnjen anarhističkim simbolima (noć 17./18. rujna)
• Molitveni vrt uz Marchfeldkanal, koji je opetovano devastiran (20. rujna)

Prema reakcijama iz organizacije Christenschutz.at, riječ je o ozbiljnom narušavanju društvenog suživota. „Ovi napadi ne pogađaju samo imovinu i vjerske simbole – oni stvaraju strah i nepovjerenje među ljudima koji imaju pravo živjeti svoju vjeru bez bojazni“, poručila je članica uprave Suha Dejmek.

Jan Ledóchowski, predsjednik Centra za prijavu kršćanofobije, izjavio je da je „potresen, ali ne i iznenađen“ te apelira na vlasti i javnost da ovakve napade počnu shvaćati ozbiljno.

Sličan ton ima i Johannes Pasquali, čelnik bečke Narodne stranke (ÖVP) u okrugu Wieden: „Kada crkve i spomenici postaju mete mržnje, riječ je o izravnom napadu na naše demokratske vrijednosti. Činjenica da je Paulanerkirche napadnuta na frekventnoj lokaciji samo pokazuje koliko su počinitelji postali drski.“