Austrija
KORONA EFEKT: Zbog histerije oko koronavirusa ljudi umiru od drugih bolesti
Gotovo svakodnevno zasipani smo izvješćima o porastu broja zaraženih, novozaraženih, opasnom širenju infekcija i svim drugim stvarima koje vežemo za koronavirus. Gotovo potpuno su iz naše medijske slike, ali i naše svakodnevice istisnuti oni najnemoćniji među nama. Istinski borci koji se već godinama bore s puno težim i opakijim bolestima. Isto tako, mnogima među njima nakratko je bilo “oduzeto pravo” da se liječe, da prate tijek bolesti i da možda preduhitre svoju bolest. Doduše, a nažalost, ima i onih koji zbog koronavirusa nisu dočekali svoju dijagnozu.
Prema podacima bečkih zdravstvenih stručnjaka koji se prvenstveno bave malignim oboljenjima, tijekom zaključavanja (eng. lockdown) dijagnosticirano je gotovo 40 posto manje karcinoma dojke nego li prošle godine u isto vrijeme. Mnogi pregledi su, naime, odgađani ili otkazivani zbog koronavirusa. Prema riječima voditelja centra za zdravlje dojki na Medicinskom sveučilištu u Beču Christiana Singera, koronavirus je imao vidljiv utjecaj na rano otkrivanje raka dojki u Austriji. Virus, odnosno histerija na koju nije ostao imun ni zdravstveni sektor imala je izravan utjecaj i na liječenje drugih pacijenata, a nemalom broju pacijenata odgođene su terapije ili operacije.
Čelnik Austrijskog senološkog društva (ÖGS), interdisciplinarnog foruma za zdravlje dojki, pozvao se na procjene iz Velike Britanije koje pretpostavljaju značajan porast smrtnosti od raka. Prema istom istraživanju “zaključavanje” (lockdown) imalo je drastične posljedice na oboljele. To se primjerice odnosi na rak dojke u ranoj fazi koji se mogao lako izliječiti u slučaju dijagnosticiranja na vrijeme. Upravo te odgođene dijagnoze, prema britanskom istraživanju, mogle bi imati značajan utjecaj na porast smrtnosti od raka.
Isto tako, čini se da pretpostavka da rak i liječenje raka povećavaju rizik od smrti od Covid-19 također nije valjana. Prema riječima epidemiologinje i onkologinje Eve Schernhammer pacijenti koji boluju od raka te imaju ozbiljno narušeno zdravstveno stanje i bolesti poput dijabetesa, bolesti srca te slično, izloženi su čak većoj smrtnosti. Schernhammer se poziva na studiju Sveučilišta Vanderbilt, ali i neke druge manje studije.
U javnosti se malo priča o tome da je za vrijeme snažnog trajanja pandemije, te za vrijeme zatvaranja (lockdown), veliki broj ljudi bio spriječen obaviti svoje zdravstvene preglede, a dio ljudi nije na vrijeme obavio ni operacije na koje su dugo čekali. Apologeti lockdowna o tome malo ili nikako ne govore. Činjenica je da je zbog koronavirusa, odnosno zbog histerije izazvane koronavirusom velikom broju ljudi zdravlje bilo direktno ugroženo jer na vrijeme nisu mogli obaviti svoje zdravstvene preglede.
Isto tako, ne treba zaboraviti da je veliki broj ljudi svoj odlazak liječniku (koji nekad može biti ključan) odgodio upravo zbog straha od koronavirusa. Svi oni koji su branili “zatvaranje”, danas o tome šute ili govore jako malo. Jednako kao i što šute o ekonomskim posljedicama zatvaranja. Ponajviše zbog lockdowna europske i svjetske ekonomije bilježe veliki pad svojih BDP-ova.
Danas, s vremenskim odmakom, oni najzagriženiji zagovornici lockdowna, odnosno zatvaranja više i ne pomišljaju o istom. Ne umanjujući stvarnu opasnost od koronavirusa i pandemije istog, postavlja se opravdano pitanje je li se moglo bolje reagirati, odnosno je li se mogao izbjeći lockdown u ožujku i travnju?
Postavlja se i pitanje, u koje će se žrtve ubrajati svi oni koji su umrli zbog kasne dijagnostike bolesti. Hoće li netko odgovarati za to? Naravno da neće, jer lockdown nije bio samo zdravstvena nego i politička odluka. Bilo kako bilo, o temi zatvaranja (lockdowna) te o posljedicama istog će se još dugo raspravljati. Odgovornost će naravno, kao i nebrojeno puta dosad – izostati. Krivci će šutjeti i prstom upirati u koronavirus. Kao da netko mari za ljudske živote.
Robert Pandža
Foto: ilustracija
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
Austrija
Austrijska skijališta spremno dočekuju vrhunac zimske sezone
Skijališta Donje Austrije pozitivno gledaju na trenutnu situaciju sa snijegom malo prije početka božićnih praznika. 13 skijališta već je u funkciji, a u mnogima od njih rade sve žičare.
Skijališta Semmering Hirschenkogel, St. Corona am Wechsel (oba okruga Neunkirchen), Hochkar (okrug Scheibbs) i Annaberg (okrug Lilienfeld) već su u punom pogonu. Osim toga, stalno se otvara sve više staza, kaže Markus Redl, direktor tvrtke ecoplus Alpin GmbH. Zone za djecu, posebno u St. Corona am Wechsel i Mönichkirchen (okrug Neunkirchen), već su lako dostupne. U međuvremenu, manja područja vučnice još nisu otvorena.
“Prognoza za božićne praznike izgleda dobro jer se sada predviđaju niske temperature. To znači da kada dođu oborine, a to se svakako očekuje, doći će kao snijeg”, kaže Redl.
Do sada ima različitih količina snijega u velikim skijaškim područjima Donje Austrije. Na Hochkaru je 20 centimetara u dolini i 50 centimetara na planini, skijalište Semmering Hirschenkogel ima 25 centimetara u dolini i 45 centimetara na planini. Ima malo više s 40 centimetara u dolini i 60 centimetara na planini u Lackenhof am Ötscher (okrug Scheibbs). Na Gemeindealpe u Mitterbachu (okrug Lilienfeld) ima 10 centimetara snijega u dolini i 50 centimetara na planini.
- prosinca djeca do 16 godina mogu besplatno skijati na nekim skijalištima. U Hochkaru, Ötscheru i Mönichkirchenu možete skijati do 15 sati na Badnjak, a u Annabergu su tog dana otvorene do 14 sati.
Austrija
Nevjerojatna gužva u Austriji: 17 kilometarska kolona nakon nesreće na A1
U subotu malo prije Božića doći će do značajnih zastoja u turističkom prometu na West Autobahnu (A1). Nakon tri nesreće u smjeru Beča između Oeda (okrug Amstetten) i St. Pöltena, prema podacima policije, gužva je ukupno 17 kilometara.
Posljednjeg vikenda adventa mnogi su očito već na putu svojim obiteljima ili na godišnjem odmoru. Kad se dogode nesreće, vozači trebaju imati dobre živce – primjerice na A1 u smjeru Beča između Oeda i St. Pöltena.
Prema glasnogovorniku policije Johannu Baumschlageru, u subotu poslijepodne dogodile su se ukupno tri nesreće na ovoj dionici. Ima nekoliko lakše ozlijeđenih osoba. Zbog gužvi dugih 17 kilometara dolazi do značajnog gubitka vremena. Prometna redakcija ORF-a govori o kašnjenjima do sat i pol.
Policija savjetuje svim vozačima koji idu prema Beču da siđu s autoceste u Oedu i krenu federalnom cestom (B1).
You must be logged in to post a comment Login