Vijesti
Bečki bazeni u lipnju ostvarili čak 531.000 posjeta
Početak sezone na Bečkom kupalištu u svibnju bio je više nego surov. Zbog lošeg vremena dnevna popunjenost bila je samo oko osam posto u cijelom mjesecu, što je jedan od najgorih rezultata od 1990. godine. Sada se broj kupača normalizirao.
U cijelom svibnju bilo je samo 115.000 kupača. Za usporedbu: rekordne 2000. godine u svibnju je bilo 476.000 posjetitelja. Svibanj je bio svjež i kišovit, ali ne puno više nego inače. No prema percepciji ljudi to nije bilo vrijeme za kupanje, prema Martinu Kotinskom, glasnogovorniku Bečkog kupališta.
No od sredine lipnja stvari su opet dobre. Toplinski valovi, s temperaturama koje danima prelaze 30 stupnjeva, uzrokovali su uobičajene gužve koje su našle put do vanjskog bazena. U lipnju je već bilo 531.000 posjeta, znatno više od 399.000 u prošlom lipnju. Srpanj bi također mogao doseći razinu gostiju iz prethodne godine, kaže Kotinsky.
Prema Kotinskyju, idealni uvjeti za izlet na otvorenom bazenu su temperatura zraka od oko 30 stupnjeva s jakim suncem. Možda mislite da što je toplije, to bolje za posao kupanja. No to je pogrešan zaključak, jer na 35 stupnjeva na bazene dolazi još manje ljudi nego inače, rekao je glasnogovornik. Osobito duga razdoblja vrućine nisu idealna; nakon nekoliko dana morate raditi nešto drugo osim plivanja.
Ali vrijeme je ionako izvan ljudske kontrole. U bečkim kupalištima nadaju se da će u kolovozu biti lijepo, ali ne prevruće. Kolovoz u konačnici odlučuje o ishodu ovogodišnje kupališne sezone. S jakim kolovozom ipak možete ostvariti natprosječno kupališnu godinu. S druge strane, ako se kolovoz uspori, sezona bi mogla biti nezadovoljavajuća. U svakom slučaju, ostalo je još nekoliko tjedana do zatvaranja bazena 15. rujna.
Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”
Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Vijesti
Napad nožem ispred škole u Beču: Ranjeni učenik stabilno
Još jedan incident s nožem dogodio se ispred srednje škole u bečkoj četvrti Favoriten. Osumnjičeni napadač, 16-godišnji državljanin Sirije, pobjegao je s mjesta događaja, dok je ranjeni učenik odmah prebačen u školsku zgradu, gdje je nešto iza 13 sati aktiviran hitni medicinski lanac pomoći.
Učenik hospitaliziran, izvan životne opasnosti
Nakon pružene prve pomoći, ozlijeđeni tinejdžer prevezen je u bolnicu. Napadač i žrtva pohađaju istu školu u blizini Reumannplatza i Amalienbada, no nalaze se u različitim razredima. Prema dostupnim informacijama, zdravstveno stanje ranjenog učenika je stabilno i nije u životnoj opasnosti.
Brza policijska akcija i uhićenje
Policija je odmah pokrenula potragu za osumnjičenim i ubrzo ga pronašla na njegovoj kućnoj adresi, gdje je uhićen. Istraga o okolnostima i motivima napada još uvijek je u tijeku.
