Hrvatska
Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika: Sustav nam se slomio
Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), u svom jučerašnjem gostovanju na RTL-u oštro je napala Vladu radi novih mjera te upozorava da se hrvatski zdravstveni sustav slomio.
Prema njenim riječima, uslijed velikog broja zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj (jučer 3573) dolazi do velikog preopterećenja zdravstvenog sustava, a to se posebno odnosi na bolnice. U KB Dubrava, koja je trenutno “Covid bolnica”, od jučer je puna i peta jedinica intenzivne njege. U svome gostovanju Ivana Šmit je istaknula da je posebno loše stanje u bolnicama u Varaždinu i Čakovcu.
“Mogu reći, polako nam se sustav zbilja slomio. Neke bolnice su to već osjetile na svojim leđima, poput Čakovca, Varaždina, a vrlo vjerojatno se i Sisak bliži tom neslavnom rekordu, kao i sve ostale županijske bolnice. Moram priznati da se traži krevet više i u intenzivnim pogonima, ali i po odjelima koji se nažalost prenamjenjuju. Bojim se da smo s kapacitetima na pojedinim mjestima u pojedinim bolnicama zbilja došli do limita”, kazala je Šmit.
Ona je rekla da su još prije tri-četiri tjedna upozoravali Vladu i Stožer da moraju donijeti hitne mjere. Šmit smatra da je Stožer tada pravovremeno reagirao danas bi bilo puno lakše.
“Mi smo dovoljno rano, dovoljno jasno i dovoljno čvrsto upozoravali da mjere trebaju biti donesene puno ranije. One brojke koje su bile prije tri ili četiri tjedna govore upravo o ovim trendovima koje osjećamo na svojim leđima danas i koje, nažalost, pacijenti preživljavaju ili ne preživljavaju. One su posljedice nečinjenja i one su isključivo odgovornost Stožera i vlade Republike Hrvatske”, rekla je Šmit.
Mjere koje su od ponoć stupile na snagu u Hrvatskoj nazvala je smiješnima, te ih je opisala kao kamilicu. “Ne mogu vjerovati da smo kao društvo dosegli onu razinu u kojem nam je normalna brojka od 40 ili 50 dnevno umrlih od jedne zarazne bolesti. To je apsurd s kojim se mi liječnici apsolutno ne možemo danas složiti niti reći da je to nešto što je očekivano ili normalno”, izjavila je liječnica.
Šmit je izjavila i da će vlada morati liječnicima dati jasne smjernice koje će pacijente liječiti, a koje će stavljati na respirator jer se boji da će do tog trenutka doći jako brzo. “Zahtijevat ćemo u određenom trenutku od Vlade da donese jasne smjernice koje pacijente ćemo liječiti u bolnici, koje stavljati na respiratore, a koje nećemo. Bojimo se da bi tih trenutaka u svim bolnicama moglo biti i to vrlo skoro”, zaključuje Šmit.
Pero Bačić
Foto: KB Dubarava / facebook
Hrvatska
Sve više Hrvata vraća se kući: razlike između Hrvatske i Zapada sve manje
U posljednje vrijeme sve je primjetniji trend povratka Hrvata iz inozemstva u domovinu. Nakon godina u kojima je odlazak u Austriju ili Njemačku bio gotovo pa uobičajen put u potrazi za boljim životom, sve više ljudi odlučuje se vratiti u Hrvatsku.
Razlog tome leži u sve snažnijem gospodarskom rastu i porastu životnog standarda. Plaće u brojnim sektorima, posebno u turizmu, IT-u i građevini, približavaju se onima na Zapadu, dok su troškovi života u Hrvatskoj još uvijek niži. Uz to, država sve više ulaže u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstveni sustav, čime se smanjuju razlike u kvaliteti života između Hrvatske i razvijenih europskih zemalja.
Mnogi povratnici ističu i nematerijalne razloge: blizinu obitelji, ljepotu prirode, sigurnost te kvalitetu života koju pružaju hrvatska obala i kontinentalni gradovi.
Iako izazova još uvijek ima, činjenica da se sve više mladih obitelji vraća i pokreće vlastite poslove u domovini pokazuje da Hrvatska postaje zemlja prilika, a razlike između nje i Austrije ili Njemačke sve su manje – kako ekonomski, tako i životno.
Planirate li se vratiti u svoje Domovinu?
Austrija
Velika deportacija iz Austrije: 11 osoba protjerano u Hrvatsku – većina iz Afganistana!
Austrijske vlasti su u srijedu, 17. rujna 2025., deportirale 11 osoba iz zemlje, a odredište je bila Hrvatska. Ova akcija je dio, kako tvrdi ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, „dosljedne i stroge azilne politike“.
Prema službenim informacijama austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, među protjeranima se nalazi šest muškaraca i pet žena, a svi su bez prava boravka u Austriji.
Njihova nacionalna pripadnost je sljedeća:
- 7 iz Afganistana
- 2 iz Rusije
- 1 iz Turske
- 1 iz Somalije
Deportacija je izvršena putem posebno organiziranog charter leta, koji je poletio u 10:00 sati, a sve je bilo u potpunosti organizirano i koordinirano od strane Austrije u sklopu tzv. “National Return Operation”.
Zanimljivo je da nitko od protjeranih nije bio pravomoćno osuđen za kaznena djela, što ukazuje da se ova deportacija temelji isključivo na nepostojanju legalnog boravka, a ne na kriminalnom ponašanju.
Ministar Karner je naglasio kako Austrija dnevno u prosjeku deportira 35 osoba, što iznosi oko 13.000 godišnje, te da više od polovice tih osoba ima kaznene presude. Ova brojka, kako ističe Ministarstvo, Austriju stavlja među najstrože zemlje u Europi kada je riječ o vraćanju osoba bez reguliranog statusa.
Austrijske vlasti najavile su i planirane deportacije u Afganistan, unatoč izazovima u vezi sigurnosti i međunarodnog prava.
Hrvatska
U Hrvatskoj se otvara istraga nakon što je beba preminula pri porođaju kod kuće, primalja bila iz Austrije
U noći s četvrtka na petak pri kućnom porođaju preminula je beba. Majka (42) blizance je rađala uz pomoć primalje iz Austrije.
“Očito se radilo o dogovorenom porodu u kući. Radilo se o trudnoći u 34. tjednu, pokušaj poroda kod kuće završio je tako da je jedno dijete živorođeno, jedno mrtvorođeno. Kod poroda posteljice je došlo do komplikacije koja je ugrožavalo zdravstveno stanje majke i pozvana je Hitna pomoć”, rekao je za Novu TV Trpimir Goluža, specijalist ginekologije i opstetricije KBC-a Zagreb.
“Da je porod vođen u bolnici, dijete bi preživjelo”
U šest sati ujutro svi su stigli u bolnicu. Preminulo dijete prebačeno je na patologiju, a majka i druga beba još uvijek su u bolnici.
“Majka i živorođeno dijete su u dobrom stanju, dobro se oporavljaju. Porođajna masa preminulog novorođenčeta pokazuje da je u situaciji da je taj porod vođen u bolnici, to bi dijete sigurno preživjelo i bilo bi u dobrom stanju poslije poroda”, ustvrdio je Goluža.
Uključila se i policija i primalja s austrijskim državljanstvom je uhićena zbog sumnje na nesavjesno liječenje.
“Osumnjičena 69-godišnja državljanka Austrije je uhićena i privedena na kriminalističko istraživanje. Po dovršenom kriminalističkom istraživanju, osumnjičena je u zakonskom roku, uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zagrebačke”, objavila je zagrebačka policija.
Primaljama kućni porođaj dozvoljen samo u hitnim slučajevima
Pravno, porođaj kuće u Hrvatskoj nije zabranjen, ali nije ni reguliran. Primaljama koje rade u rodilištima diljem zemlje nije dopušteno obavljati ga u kući, osim ako nije riječ o hitnoj intervenciji.
“Mislim da je svaka država zadužena za izdavanje svojih internih certifikata, a za internacionalni nemam nikakve podatke, ali pretpostavljam da se radi o nekakvom dogovoru zemalja u kojima onda primalje mogu prelaziti granicu i porađati”, rekla je Maja Rečić, Izvršna direktorica Hrvatske Udruge za promicanje primaljstva.
Zato se, kaže struka, žene koje žele roditi kod kuće služe internetom ili usmenom preporukom kako bi došle do primalja iz inozemstva koje nerijetko za te usluge i plaćaju.
“Čujemo povremeno da postoje kućni porođaji, imamo nekakvu statistiku od onih koji su prijavljeni. To je malena brojka. Na kućne porođaje se kod nas odlučuje manje od 100 žena godišnje. Inače statistička značajka u Europi se kreće od 2 do nekakvih maksimalno 15 posto po zemljama”, rekla je Rečić.
“Odgovornost je isključivo na obitelji i primalji”
Postavlja se i pitanje tko je odgovoran kada nešto krene po zlu?
“Odgovornost pripada isključivo obitelji koja se na njega odlučuje i naravno primalji koja je sudjelovala u cijelom procesu. Moram reći da u slučaju kada bi radili smjernice u Hrvatskoj, sigurno bi išli u smjeru organiziranja aktivnosti određivanja koja žena može roditi kod kući. Ni tada ne bi blizanačka trudnoća ušla u segment fiziološkog poroda kod kuće jer pripada višem riziku i kao takva mora biti u boljoj kontroli i bolnički sustav, rekla je Rečić.
Majka i sin fizički se srećom dobro oporavljaju u bolnici. No ovaj slučaj ponovno pokazuje da bi se pitanje rađanja kod kuće trebalo jasnije regulirati.
Primalja: Blizanačka trudnoća sa sobom nosi određene rizike
Renata Huzanić, glavna primalja Zavoda za perinatalnu medicinu, Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, za Dnevnik HTV-a je rekla da se ne bi usudila pomagati pri porodu kod kuće.
Porod blizanaca kao i blizanačka trudnoća sa sobom nose određene rizike. Na porodu blizanaca mora sudjelovati cijeli tim stručnjaka različitih profesija koji će svojim znanjem i iskustvom, uz pomoć moderne tehnologije, omogućiti da porod sretno završi”, rekla je.
Kazala je kako fiziološki porod može rezultirati komplikacijama te je u tom slučaju u interesu djeteta i majke bitno da su dostupni aparatura i stručnjaci koji će uspješno dovršiti porod.
