Hrvatska
Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika: Sustav nam se slomio
Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), u svom jučerašnjem gostovanju na RTL-u oštro je napala Vladu radi novih mjera te upozorava da se hrvatski zdravstveni sustav slomio.
Prema njenim riječima, uslijed velikog broja zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj (jučer 3573) dolazi do velikog preopterećenja zdravstvenog sustava, a to se posebno odnosi na bolnice. U KB Dubrava, koja je trenutno “Covid bolnica”, od jučer je puna i peta jedinica intenzivne njege. U svome gostovanju Ivana Šmit je istaknula da je posebno loše stanje u bolnicama u Varaždinu i Čakovcu.
“Mogu reći, polako nam se sustav zbilja slomio. Neke bolnice su to već osjetile na svojim leđima, poput Čakovca, Varaždina, a vrlo vjerojatno se i Sisak bliži tom neslavnom rekordu, kao i sve ostale županijske bolnice. Moram priznati da se traži krevet više i u intenzivnim pogonima, ali i po odjelima koji se nažalost prenamjenjuju. Bojim se da smo s kapacitetima na pojedinim mjestima u pojedinim bolnicama zbilja došli do limita”, kazala je Šmit.
Ona je rekla da su još prije tri-četiri tjedna upozoravali Vladu i Stožer da moraju donijeti hitne mjere. Šmit smatra da je Stožer tada pravovremeno reagirao danas bi bilo puno lakše.
“Mi smo dovoljno rano, dovoljno jasno i dovoljno čvrsto upozoravali da mjere trebaju biti donesene puno ranije. One brojke koje su bile prije tri ili četiri tjedna govore upravo o ovim trendovima koje osjećamo na svojim leđima danas i koje, nažalost, pacijenti preživljavaju ili ne preživljavaju. One su posljedice nečinjenja i one su isključivo odgovornost Stožera i vlade Republike Hrvatske”, rekla je Šmit.
Mjere koje su od ponoć stupile na snagu u Hrvatskoj nazvala je smiješnima, te ih je opisala kao kamilicu. “Ne mogu vjerovati da smo kao društvo dosegli onu razinu u kojem nam je normalna brojka od 40 ili 50 dnevno umrlih od jedne zarazne bolesti. To je apsurd s kojim se mi liječnici apsolutno ne možemo danas složiti niti reći da je to nešto što je očekivano ili normalno”, izjavila je liječnica.
Šmit je izjavila i da će vlada morati liječnicima dati jasne smjernice koje će pacijente liječiti, a koje će stavljati na respirator jer se boji da će do tog trenutka doći jako brzo. “Zahtijevat ćemo u određenom trenutku od Vlade da donese jasne smjernice koje pacijente ćemo liječiti u bolnici, koje stavljati na respiratore, a koje nećemo. Bojimo se da bi tih trenutaka u svim bolnicama moglo biti i to vrlo skoro”, zaključuje Šmit.
Pero Bačić
Foto: KB Dubarava / facebook
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
