Connect with us

Panorama

Ovo su problemi koji najviše muče vozače automobila

Objavljeno

na

Održavanje automobila može izgledati kao ozbiljan posao, ali ako to ne učinite na vrijeme, moglo bi vas skupo koštati, a li se pokazati i opasnim.

Naravno, nisu svi vozači i stručnjaci i automehaničari pa se mnogi kad ugledaju ili čuju nešto sumnjivo obraćaju – Googleu. Stranica CarMoney je stoga istražila koji su to najčešće pretraživani upiti koji se tiču za održavanje automobila, a koji mogu uzrokovati nesreću ako ne reagirate na vrijeme, piše N1.

Nizak tlak u gumama
“Kakav bi trebao biti tlak u gumama?” pretražuje se 36.000 puta godišnje u Velikoj Britaniji. Nizak tlak u gumama je opasan jer može izazvati puknuće gume. Pri malim brzinama to može biti opasno, ali ako se vozite velikom brzinom na autocesti kada dođe do kvara na gumama, to može biti i kobno.

Redovito provjeravajte tlak u gumama i budite svjesni koji je optimalni tlak kako biste smanjili rizik od pucanja gume. Informacije o tlaku možete najčešće pronaći na unutarnjoj stranici šasije kod vozačevih vrata ili na poklopcu goriva.

Profil gume
Postoji 20.400 pretraga godišnje za “kako provjeriti gazni sloj gume”. Nizak profil gume smatra se opasnim. Gume s niskim slojem, ili ćelave gume, znače da je prianjanje vašeg automobila znatno smanjeno. U mokrim uvjetima, vaš bi automobil mogao proklizati čak i s malom količinom vode na cesti.

U Hrvatskoj bi profil gume trebao bi biti veći od 1,6 mm za ljetne gume, odnosno 4 mm za zimske gume, a gazni sloj možete provjeriti korištenjem kovanica. Vožnja s gumama koje ne zadovoljavaju zakonske standarde također može rezultirati kaznom do 130 eura.

Neispravni brisači
Čist pogled kroz vjetrobransko staklo nevjerojatno je važan tijekom vožnje. Čak i mali problem s učinkovitošću brisača vjetrobrana, osobito u teškim uvjetima vožnje, može znatno utjecati na vaše vrijeme reakcije i uzrokovati nesreću.

Čak 5.400 vozača godišnje traži “kako promijeniti brisače vjetrobrana”. Hrvatska policija ne kažnjava loše brisače, ali ako smatraju da vaša stakla nisu propisano očišćena riskirate kaznu od 130 eura.

Niska razina ulja
Ulje u motoru neophodno je za rad automobila. Ako nemate dovoljno ulja, moguće je da će se motor ugasiti i jednostavno prestati raditi. To se može dogoditi bez obzira gdje se nalazite ili koliko brzo vozite, što može biti opasno.

Ako se poput 1.200 pretraga godišnje pitate “koliko često trebam mijenjati ulje?” odgovor uvelike ovisi o intervalu izmjene ulja vašeg automobila. A samu razinu ulja možete provjeriti i sami.

Ogrebotine na vjetrobranskom staklu
Ključno je probleme rješavati prije nego što postanu opasni. Ogrebotine na vjetrobranskom staklu automobila mogu se činiti bezopasnima, osobito ako nisu u vašem vidnom polju, ali mogu lako popucati i postati puno veće.

“Kako ukloniti ogrebotine s vjetrobranskog stakla” ima 1.200 pretraga godišnje i to s dobrim razlogom jer male ogrebotine na vjetrobranskom staklu možete popraviti relativno jeftino, dok ne postanu veće.

Advertisement

Zanimljivosti

U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

Objavljeno

na

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.

58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.

Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.

58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.

Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.

Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.

Nastavi čitati

Panorama

Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Objavljeno

na

By

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.

Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.

Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.

Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.

Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.

Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Objavljeno

na

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.

Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.

Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.

Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.

Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.

Nastavi čitati
LM