Austrija
Lažne tvrtke oštećuju Austriju za milijardu eura godišnje
Austriju svake godine pogađa golemi financijski udarac zbog socijalnih prevara koje provode sumnjive tvrtke. Posebni odjel za borbu protiv prijevara Austrijske radničke komore (AK Wien) otkriva sve sofisticiranije metode kojima se oštećuje državni proračun i radnici.
Socijalna prijevara – milijunske štete
Tema socijalnih prijevara već dugo izaziva žestoke rasprave. Nedavno je objavljeno kako su pojedinci od 2018. godine do danas nanijeli štetu od 135 milijuna eura, pri čemu je samo prošle godine otkriveno gotovo 5.000 slučajeva.
No, najveći problem nisu samo privatne osobe – nego upravo tvrtke. Prema podacima austrijske financijske policije, samo u građevinskom sektoru socijalne prijevare tvrtki uzrokuju štetu od 350 milijuna eura godišnje. Poseban oblik zloupotrebe događa se kada poslodavci radnike prijavljuju na Zavodu za zapošljavanje (AMS), čime troškove plaća prebacuju na sustav osiguranja za nezaposlene – šteta se procjenjuje na čak 700 milijuna eura godišnje.
Poseban odjel AK Wien – više od 100 slučajeva u manje od godinu dana
Kako bi se sustavno borila protiv ovakvih praksi, Radnička komora Beča krajem 2023. osnovala je poseban odjel za borbu protiv prijevara. Do 31. kolovoza 2025. zaprimljeno je 105 slučajeva. Samo u ovom razdoblju AK Wien je podnio 50 prijava zbog kršenja Zakona o sprječavanju socijalnog i radnog dampinga, koje obuhvaćaju 476 radnika. Potraživanja prema tim prijavama već sada premašuju 3 milijuna eura – dvostruko više nego u cijeloj prethodnoj godini.
„Putnički direktori“ i serijske stečajne tvrtke
Jedan od ozbiljnijih slučajeva uključuje mrežu povezanih tvrtki u sektoru nekretnina. Radnici nisu primili zarađene plaće, a doprinosi prema poreznoj upravi i fondovima (uključujući BUAK – fond za građevinske radnike) nisu uredno plaćani.
Posebno se ističe primjer Lukasa N., koji je bio direktor u čak 58 tvrtki – od kojih je većina završila u stečaju ili su proglašene fiktivnima. Trenutačno vodi jedanaest tvrtki, od kojih je devet već insolventno ili označeno kao „fantomske firme“. Iako se sumnja na sustavnu prijevaru vodi još od 2023., prema važećem zakonu isti pojedinci i dalje mogu obnašati funkcije direktora i zapošljavati nove radnike.
Stečaj kao poslovni model
Tipičan primjer manipulacije zabilježen je kod jedne građevinske tvrtke nad kojom je u srpnju 2025. otvoren stečajni postupak. Radnička komora morala je podnijeti zahtjeve za više od stotinu zaposlenika, u ukupnoj vrijednosti od nekoliko stotina tisuća eura. Samo nekoliko dana kasnije radnici su nastavili raditi na istim gradilištima – ali pod imenom novoosnovane tvrtke sa gotovo identičnim imenom, istom adresom i istim vlasnicima.
„Podplaćivanje nije nesreća, to je model poslovanja“
Na konferenciji za novinare, Ludwig Dvořák, voditelj odjela za radno-pravnu zaštitu AK Wien, naglasio je ozbiljnost problema:
– „Ministar unutarnjih poslova procjenjuje štetu od socijalnih prijevara pojedinaca na 23 milijuna eura u 2024. i pohvalio se stopom otkrivanja od 99,5 posto. Da imamo istu razinu učinkovitosti kod prijevara koje provode tvrtke, državni bi proračun bio spašen.“
Njegova kolegica, pravna stručnjakinja Andrea Ebner-Pfeifer, dodala je:
– „Podplaćivanje radnika nije slučajna pogreška, nego razrađen poslovni model. I to na teret zaposlenika. Naš bi posao bio puno jednostavniji kada bi se tvrtke jednostavno pridržavale zakona.“
Austrija
Austrijski kancelar: „Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju”
Austrijski kancelar Christian Stocker zauzeo je čvrst stav na sastanku europskih čelnika u Kopenhagenu. U središtu razgovora bila je borba protiv ilegalne migracije, a Stocker je jasno poručio:
„Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju – a ne kriminalne mreže i krijumčari.“
Austrija traži više deportacija
Stocker je naglasio važnost povećanja broja povrataka osoba koje nemaju pravo boravka u EU. Kao primjer naveo je najnoviji slučaj iz Austrije – deportaciju osuđenog kriminalca u Siriju, što je izazvalo veliko zanimanje jer je Austrija trenutno jedina europska zemlja koja provodi prisilna vraćanja u tu ratom pogođenu državu.
„Austrija je europski predvodnik u ovom području“, rekao je kancelar.
Massenankünfte kao upozorenje
Kao argument za jačanje zajedničkih mjera Stocker je istaknuo nedavne događaje u Grčkoj, gdje je tisuće migranata stiglo novom rutom iz Libije. Taj val pokazuje, rekao je, „koliko je hitno da udružimo snage i odlučnije se suprotstavimo ilegalnim dolascima“.
Europska alijansa protiv ilegalne migracije
Na sastanku je formirana Europska alijansa protiv ilegalne migracije, koju čini 12 država, među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija.
U zajedničkoj izjavi države su se obvezale na suradnju u pet ključnih područja:
Borba protiv krijumčara i jačanje granica – bolja razmjena podataka, više ovlasti policije i koordinirana akcija protiv mreža krijumčara.
Čvršći zakonodavni okvir i asilski sustavi – mjere odvraćanja za one koji zloupotrebljavaju sustav te primjena međunarodnih pravila koja omogućuju državama bolju kontrolu.
Jedinstvena linija kod povrataka – korištenje diplomatskog pritiska i viza kao poluga za suradnju s trećim zemljama, kako bi se deportacije provodile brže i učinkovitije.
Bolje upravljanje migracijama – suradnja s državama podrijetla i tranzita, projekti razvoja i obrazovanja, kao i poticanje dobrovoljnih povrataka.
Inovacije i pilot-projekti – traženje novih modela kako bi se oslabio biznis krijumčara i stvorili održivi mehanizmi migracijske politike.
Stocker: „Europa mora mijenjati kurs“
Austrijski kancelar naglasio je da Europa treba temeljito promišljen zaokret u migracijskoj politici. Prema njegovim riječima, to je jedini način da se očuva socijalna kohezija i sigurnost u državama članicama.
Austrija
Produžena prava na obiteljske naknade za ukrajinske izbjeglice u Austriji
Dogovor je postignut u posljednjem trenutku. U srijedu poslijepodne Odbor za obitelj Nacionalnog vijeća imao je na dnevnom redu produljenje odredbe koja istječe krajem rujna, a prema kojoj raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo na obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci. Prijedlog su podržali ÖVP, SPÖ i Neos, a sada će biti upućen u listopadsko plenarno zasjedanje parlamenta, gdje se očekuje njegovo usvajanje.
Da je odluka pala samo jedan dan kasnije, gotovo svi ratni izbjeglice iz Ukrajine s djecom ostali bi od studenoga bez tih sredstava – osim malog broja onih s višim prihodima koji su već prešli na tzv. Rot-Weiß-Rot karticu. Posebno bi pogođeni bili Ukrajinci i Ukrajinke sa slabije plaćenim poslovima, jer njihova prava na naknade ovise isključivo o statusu raseljene osobe.
Egzistencijalno važne naknade
Poseban udar bi osjetile ukrajinske žene u sustavu osnovne socijalne pomoći, koje zbog brige o djeci ne mogu prihvatiti posao dovoljan za pokrivanje životnih troškova. One su egzistencijalno vezane uz obiteljsku naknadu do 200 eura mjesečno. Mnoge obitelji koje žive privatno koriste cijelu socijalnu potporu – maksimalno 700 eura mjesečno – za stanarinu, dok se obiteljska naknada koristi za prehranu.
UNHCR je još u utorak upozorio da bi u slučaju izostanka dogovora 17.500 ukrajinske djece i njihovih obitelji u Austriji moglo dodatno potonuti u siromaštvo. Stoga je izazvalo iznenađenje kada je ministrica obitelji Claudia Plakolm (ÖVP) svega nekoliko sati kasnije najavila da je produljenje već dogovoreno – dan prije nego što se to doista dogodilo.
Intenzivni pregovori i prijepori
Zašto se na odluku čekalo tako dugo i što je bila glavna prepreka? Ključna pitanja odnosila su se na financiranje mjere. Prema informacijama iz SPÖ-a, u prvotnom prijedlogu obiteljske ministrice uopće nije bilo predviđeno dodatno proračunsko izdvajanje. Tek posljednjih dana pronađeno je rješenje, no ni ministarstvo financija ni ministrica Plakolm do sada nisu otkrili pojedinosti. Kako objašnjavaju u Ministarstvu financija, u vrijeme štednje resori moraju ostati u okviru postojećih proračuna, bez dodatnih sredstava.
Osim toga, nesuglasice su postojale i oko pitanja kako više raseljenih osoba uključiti na tržište rada. SPÖ je zagovarao poticajne mjere bez strožih uvjeta za ostvarivanje prava, dok je Plakolm inzistirala na tome da obiteljske naknade ubuduće primaju samo oni koji rade ili su prijavljeni AMS-u (austrijskoj službi za zapošljavanje).
SPÖ je upozorio da se time stvara presedan: vezivanje socijalnih naknada uz zaposlenost moglo bi se primijeniti i na druge skupine stanovništva.
Konačno rješenje
Na kraju se gotovo u potpunosti nametnuo prijedlog ÖVP-a. Od studenoga nadalje obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci moći će primati samo ukrajinski izbjeglice koji rade ili su registrirani na AMS-u. Produženje mjere ponovno je vremenski ograničeno – ovaj put do kraja lipnja 2026. SPÖ se dugo protivio vremenskom ograničenju, ali nije uspio.
Pod pritiskom socijaldemokrata ipak je dodana iznimka: uz maloljetnike, umirovljenike i osobe s ozbiljnim invaliditetom, od obveze prijave na AMS bit će izuzeti i Ukrajinci s drugim opravdanim razlozima, poput obiteljskih obveza i brige o djeci.
Nina Andresen, voditeljica Community centra za Ukrajince udruge Train of Hope u Beču, izrazila je olakšanje: „Da nije bilo tog izuzeća, posebno bi stradali samohrani roditelji koji si ne mogu priuštiti dječji vrtić ili čuvanje djece“, rekla je.
Austrija
“Mi odlučujemo tko ulazi u našu zemlju!” – Austrijski kancelar poziva na obračun s ilegalnim migrantima
Austrijski kancelar Christian Stocker pozvao je na temeljitu reformu europske migracijske politike i poručio: “Mi moramo odlučivati tko dolazi u našu zemlju, a ne krijumčarski karteli!”
Na sastanku europskih lidera u Kopenhagenu, gdje su sudjelovali i talijanska premijerka Meloni, predsjednica Europske komisije Von der Leyen te drugi, Stocker je pozvao na strože mjere protiv ilegalne migracije, više deportacija i bolju zaštitu granica.
Austrija kao primjer – deportacije i u Siriju
Stocker je istaknuo da je Austrija jedina država u EU koja trenutno provodi deportacije čak i u Siriju, i da će se s time nastaviti.
Pozvao je i druge zemlje da slijede primjer te jasno poručio: “Tko nema pravo boravka, mora biti vraćen.”
Savez protiv ilegalne migracije
Dvanaest europskih država – među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija – formiralo je “Europski savez protiv ilegalne migracije” s pet ključnih ciljeva:
- Oštrije kažnjavanje krijumčara i bolja zaštita vanjskih granica
- Robusni zakoni i azilni sustavi koji sprječavaju zloupotrebe
- Jedinstvena politika povratka za one bez prava boravka
- Tješnja suradnja s tranzitnim i matičnim zemljama migranata
- Inovativni modeli za učinkovito upravljanje migracijom
Stocker: „Masovni dolasci iz Libije prema Grčkoj pokazuju da se moramo još snažnije boriti protiv ilegalne migracije.“
