Dogovor je postignut u posljednjem trenutku. U srijedu poslijepodne Odbor za obitelj Nacionalnog vijeća imao je na dnevnom redu produljenje odredbe koja istječe krajem rujna, a prema kojoj raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo na obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci. Prijedlog su podržali ÖVP, SPÖ i Neos, a sada će biti upućen u listopadsko plenarno zasjedanje parlamenta, gdje se očekuje njegovo usvajanje.
Da je odluka pala samo jedan dan kasnije, gotovo svi ratni izbjeglice iz Ukrajine s djecom ostali bi od studenoga bez tih sredstava – osim malog broja onih s višim prihodima koji su već prešli na tzv. Rot-Weiß-Rot karticu. Posebno bi pogođeni bili Ukrajinci i Ukrajinke sa slabije plaćenim poslovima, jer njihova prava na naknade ovise isključivo o statusu raseljene osobe.
Egzistencijalno važne naknade
Poseban udar bi osjetile ukrajinske žene u sustavu osnovne socijalne pomoći, koje zbog brige o djeci ne mogu prihvatiti posao dovoljan za pokrivanje životnih troškova. One su egzistencijalno vezane uz obiteljsku naknadu do 200 eura mjesečno. Mnoge obitelji koje žive privatno koriste cijelu socijalnu potporu – maksimalno 700 eura mjesečno – za stanarinu, dok se obiteljska naknada koristi za prehranu.
UNHCR je još u utorak upozorio da bi u slučaju izostanka dogovora 17.500 ukrajinske djece i njihovih obitelji u Austriji moglo dodatno potonuti u siromaštvo. Stoga je izazvalo iznenađenje kada je ministrica obitelji Claudia Plakolm (ÖVP) svega nekoliko sati kasnije najavila da je produljenje već dogovoreno – dan prije nego što se to doista dogodilo.
Intenzivni pregovori i prijepori
Zašto se na odluku čekalo tako dugo i što je bila glavna prepreka? Ključna pitanja odnosila su se na financiranje mjere. Prema informacijama iz SPÖ-a, u prvotnom prijedlogu obiteljske ministrice uopće nije bilo predviđeno dodatno proračunsko izdvajanje. Tek posljednjih dana pronađeno je rješenje, no ni ministarstvo financija ni ministrica Plakolm do sada nisu otkrili pojedinosti. Kako objašnjavaju u Ministarstvu financija, u vrijeme štednje resori moraju ostati u okviru postojećih proračuna, bez dodatnih sredstava.
Osim toga, nesuglasice su postojale i oko pitanja kako više raseljenih osoba uključiti na tržište rada. SPÖ je zagovarao poticajne mjere bez strožih uvjeta za ostvarivanje prava, dok je Plakolm inzistirala na tome da obiteljske naknade ubuduće primaju samo oni koji rade ili su prijavljeni AMS-u (austrijskoj službi za zapošljavanje).
SPÖ je upozorio da se time stvara presedan: vezivanje socijalnih naknada uz zaposlenost moglo bi se primijeniti i na druge skupine stanovništva.
Konačno rješenje
Na kraju se gotovo u potpunosti nametnuo prijedlog ÖVP-a. Od studenoga nadalje obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci moći će primati samo ukrajinski izbjeglice koji rade ili su registrirani na AMS-u. Produženje mjere ponovno je vremenski ograničeno – ovaj put do kraja lipnja 2026. SPÖ se dugo protivio vremenskom ograničenju, ali nije uspio.
Pod pritiskom socijaldemokrata ipak je dodana iznimka: uz maloljetnike, umirovljenike i osobe s ozbiljnim invaliditetom, od obveze prijave na AMS bit će izuzeti i Ukrajinci s drugim opravdanim razlozima, poput obiteljskih obveza i brige o djeci.
Nina Andresen, voditeljica Community centra za Ukrajince udruge Train of Hope u Beču, izrazila je olakšanje: „Da nije bilo tog izuzeća, posebno bi stradali samohrani roditelji koji si ne mogu priuštiti dječji vrtić ili čuvanje djece“, rekla je.
