U Milanu su tijekom prosvjeda za Gazu izbili nemiri koji su eskalirali na Glavnom kolodvoru, gdje se skupina prosvjednika sukobila s policijom. Mladići u crnom pokušali su nasilno ući u podzemnu željeznicu, oštetivši ulaz u kolodvor, a ozlijeđeno je desetak osoba. Vlakovi su sat vremena zaobilazili stanicu Centrale, prema izvješću la Repubblice.

U sukobima je ozlijeđeno oko 60 policajaca, od kojih je 23 hospitalizirano, dok je desetak prosvjednika privedeno. Hitna pomoć zbrinula je 12 sudionika prosvjeda. Skupina od stotinjak ljudi koristila je aparate za gašenje požara i kante za smeće kao barikade, bacajući boce i kanistre na policiju. Nakon pokušaja ulaska u podzemnu željeznicu, policija ih je zaustavila palicama na pokretnim stepenicama. Prosvjednici su bacali dimne bombe i razbili staklenu stijenu na ulazu u kolodvor.

Policija je izgrednike potisnula izvan kolodvora, ali su oni nastavili bacati predmete poput kišobrana, štapova i kamenja duž ulice Vittor Pisani.

Gradonačelnik Milana Giuseppe Sala osudio je vandalizam, rekavši da takvi postupci ne pomažu palestinskoj stvari te je pozvao na identifikaciju nasilnika. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi nazvao je događaj namjernim napadom na policiju, ističući da nasilje ne smije upropastiti plemenite ciljeve prosvjeda.

Nemiri su bili dio nacionalnog štrajka za prekid vatre u Gazi, koji je okupio tisuće ljudi u Milanu unatoč kiši. Povorka je krenula s trga Cairoli prema Glavnom kolodvoru, uz transparente koji pozivaju na zaustavljanje “genocida”. Prosvjednici su spalili zastave SAD-a, Izraela, NATO-a i EU-a ispred američkog konzulata, a dio njih nakratko je zauzeo sjedište Enela.

Glumica Ambra Angiolini, prisutna s kćeri, izjavila je da situacija u Gazi nije samo rat, već dehumanizacija, pozivajući na zaštitu djece.

Štrajk je izazvao prometni kaos, s obustavom linije 4 podzemne željeznice i kašnjenjima vlakova do 150 minuta. Prosvjedi i štrajkovi protiv izraelske ofenzive održani su i u drugim gradovima Italije, uključujući Napulj, Genovu i Trst, uz blokade luka i prometne poteškoće. Sindikati su zahtijevali prekid isporuke oružja Izraelu, dok vlada Giorgie Meloni podupire Izrael i ne planira priznati palestinsku državu.

https://x.com/saures788/status/1970116536665841708https://x.com/saures788/status/1970116536665841708

Budimpešta/Bruxelles, 21. rujna 2025. – Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó pozvao je Europsku uniju da ljevičarsku Antifa-pokret proglasi terorističkom organizacijom, po uzoru na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Szijjártó je u pismu upućenom visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku Kaji Kallas, a koje je u subotu objavio na mreži X, ustvrdio kako se radi o „nasilnoj ljevičarsko-ekstremističkoj mreži“ odgovornoj za „brutalne napade diljem Europe, uključujući i Budimpeštu“.

Primjer Ilarije Salis

Ministar je naveo slučaj talijanske aktivistice Ilarije Salis, koja je 2023. uhićena u Budimpešti nakon prosvjeda protiv godišnje komemoracije neonacističkih skupina. Godinu dana kasnije izabrana je u Europski parlament, čime je oslobođena kućnog pritvora u Mađarskoj.
– Nažalost, osumnjičenici su izbjegli pravdi pronalazeći utočište u državama članicama EU – istaknuo je Szijjártó.

Bliske veze Orbána i Trumpa

Mađarski premijer Viktor Orbán slovi za jednog od ključnih Trumpovih saveznika u Europi. Szijjártó je naglasio kako je Budimpešta uvjerena da EU u „ovako ključnoj sigurnosnoj temi mora uskladiti svoje poteze s SAD-om, vodećom silom u globalnoj borbi protiv terorizma“.

Trumpova inicijativa

Pitanje Antife ponovno je dobilo na važnosti nakon atentata u SAD-u u kojem je ubijen ultradesni aktivist i influencer Charlie Kirk. Trump je tada na svojoj mreži Truth Social objavio da će Antifa biti proglašena „terorističkom organizacijom“, nazvavši je „bolesnom, opasnom i radikalno ljevičarskom katastrofom“.

Trumpov savjetnik Stephen Miller najavio je da će administracija „razbiti domaći teroristički pokret“ za koji tvrdi da stoji iza atentata na Kirka.

Veliki antiimigracijski prosvjed u središtu Londona okupio je preko 100.000 sudionika, koji su uzvikivali parole poput „Pošaljite ih kući“ i kritizirali britansku vladu zbog politike prema migrantima. Policija je rasporedila značajne snage kako bi spriječila sukobe s protuprosvjednicima.

Okupljanje je započelo južno od rijeke Temze, a prosvjednici su se potom uputili prema Westminsteru, sjedištu britanskog parlamenta. Skup je organizirao aktivist Tommy Robinson, koji ga je nazvao proslavom slobode govora. Među sudionicima dominirale su britanske i engleske zastave, dok su neki nosili i američke te izraelske simbole.

Prosvjednici su nosili transparente s porukama poput „pošaljite ih kući“, a dio okupljenih istaknuo je crveno-bijeli križ Svetog Jurja te kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ovaj događaj izazvao je podijeljene reakcije u javnosti, posebno u trenutku kada je imigracija postala ključno političko pitanje u zemlji.

Sigurnosne mjere
Metropolitanska policija Londona rasporedila je više od 1.600 službenika, uključujući 500 policajaca iz drugih gradova. Policija je bila zadužena za nadzor prosvjeda, ali i za održavanje reda na nogometnim utakmicama i koncertima održanim istog dana. Istovremeno je održan i protuprosvjed pod sloganom „Ustanimo protiv rasizma“.

Vlasti su bile posebno oprezne zbog nedavnih nereda, kada je gotovo 900 osoba uhićeno tijekom prosvjeda protiv zabrane skupine Palestine Action.

Imigracija kao političko pitanje
Imigracija je u Velikoj Britaniji postala dominantna politička tema, nadmašivši zabrinutost zbog gospodarskih problema. Ove godine preko La Manchea u zemlju je stiglo više od 28.000 migranata, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela javnosti i oštre reakcije političara.

Tommy Robinson (pravog imena Stephen Yaxley-Lennon) poručio je da brani slobodu govora i razotkriva državne nepravde. Iako Reform UK, najveća britanska antiimigrantska stranka, drži distancu od njega, mnogi prosvjednici izrazili su povjerenje u Robinsona i zahtjev za zaustavljanjem ilegalne migracije u zemlju.