Austrija
Broj automobila u Austriji je prošle godine porastao, ima ih više od pet milijuna
Prošle godine broj automobila porastao je na 5,19 milijuna automobila, a udio električnih automobila vrlo je nizak i iznosi samo tri posto.
Gradišće ima najveći broj vozača, dok je gustoća automobila u Beču tek upola manja.
Zaključak je da je broj registriranih automobila u 2023. porastao za 0,7 posto ili 34.116 u odnosu na 2022. godinu. Razina motorizacije ostala je stabilna i iznosi 566 automobila na 1000 stanovnika. Ukupan broj registriranih motornih vozila porastao je za jedan posto na 7,34 milijuna. Broj dizelskih automobila pao je za 2,5 posto na 2,58 milijuna, dok je broj benzinskih automobila ostao gotovo stabilan na minus 0,3 posto. Porast od 41,1 posto zabilježen je kod isključivo električnih automobila sa 155.490 vozila, dok su hibridni automobili porasli za 32 posto za benzinske motore i 34 posto za dizelske motore.
Beč je imao najveći udio hibridnih automobila. Najviše automobila registrirano je u Donjoj Austriji, zatim Gornjoj Austriji i Štajerskoj.
VW je ostao najčešća marka automobila u Austriji s udjelom od 19,9 posto, ispred sestrinskih tvrtki Audi i BMW, kao i VW-ove podružnice Škode. Kada je riječ o električnim automobilima, Tesla je bila u vodstvu s tržišnim udjelom od 17,4 posto na dan 31. prosinca 2023., a slijedi ga Volkswagen s 14,2 posto.
U prošloj godini za gospodarska vozila registrirano je 507.996 teretnih vozila klase N1 (do 3,5 tone najveće dopuštene bruto mase, klasična dostavna vozila) (plus 1,9 posto), za tegljače je zabilježen pad od 0,4 posto na 20.170. S 488.990 traktora zabilježen je porast od 0,9 posto.
Zanimljivo je pogledati u prošlost. 1990. u Austriji je bilo 2.991.284 automobila, 2000. već 4.097.145, a 2010. 4.441.027. U 2020. broj je bio 5.091.827, a na kraju 2023. godine bilo je 5.185.006 automobila. Primjetan je i porast kamiona: 1990. godine bila su registrirana 252.504 kamiona, 2012. probijena je granica od 400.000, a sada ih je 553.249. Broj motocikala gotovo se udvostručio od 1990. godine na 911.056 bicikala.
Austrija
Diljem Beča se oglasile sirene, evo tko stoji iza toga
Probni alarm uključujući i premijeru “AT Alert” bio je prije točno mjesec dana, kada su se iznenada ponovno oglasile sirene u Beču. U osnovi ništa neuobičajeno u subotu u Austriji, ali ovoga puta sirene su počele zavijati malo nakon 7 ujutro – i to ne kao uobičajeni kontinuirani ton, već kao dizanje i spuštanje alarma koji je trajao minutu.
Ovo označava neposrednu “opasnost”. Pola sata kasnije, u 7.32 sati, uslijedio je još jedan “alarm” te još jedan u 8.02 sati. Sirene za uzbunu čule su se oko glavnog željezničkog kolodvora, ali i u nekoliko drugih dijelova grada.
Službena preporuka za ponašanje u ovom slučaju: “Posjetite zaštićena područja ili prostorije, pridržavajte se mjera ponašanja objavljenih putem radija ili televizije (ORF) ili interneta (www.orf.at).” Međutim, na tim kanalima nije bilo nikakvih informacija.
Kao odgovor na upit bečke policije za “Heute”, glasnogovornica za tisak konačno je riješila misterij i ujedno sve razjasnila. Bio je to probni alarm s bečkih mreža. Znači, samo proba.
Austrija
U Austriji prijeti snažan rast cijena zubarskih usluga
Odlazak stomatologu mogao bi biti posebno skup u idućoj godini za sve pacijente koji su osigurani kod ÖGK. Stomatološka udruga i fond za zdravstveno osiguranje već su dugo pregovarali o tome koje će plombe od siječnja pokrivati ÖGK. U petak se doznalo da su pregovori prekinuti – sada postoji opasnost od velikih troškova.
Od 1. siječnja EU će stati na kraj otrovnoj živoj u zubima. Amalgamske plombe kod zubara su zabranjene, piše “Heute”. Alternative postoje već godinama, ali dosad su se uglavnom plaćale privatno.
Isplativi staklenoionomerni cement koristi se za djecu i trudnice od 2018. Međutim, plastične plombe i Alkasite, mješavina ta dva, smatraju se izdržljivijima i skupljima.
Prema riječima predsjednika ÖGK Hussa, fond za zdravstveno osiguranje zagovara dugotrajne materijale za sve pacijente. Stomatološka udruga odgovorila je da su plastične plombe skuplje i radno intenzivnije te da mnogim kolegama rad preko zdravstvenog osiguranja više ne bi bio ekonomski zanimljiv.
Daljnji razgovori zapravo su dogovoreni za 14. studenog, no sada je došlo do “spora”. Razlog: ÖGK želi platiti domaćim stomatolozima s ugovorom o zdravstvenom osiguranju najviše deset posto više u naknadama za nadomjestak amalgama, kritizirala je stomatološka udruga.
“Budući da je ova ponuda za austrijske stomatologe neprihvatljiva iz ekonomskih razloga, pregovarači stomatološke udruge odlučili su prekinuti pregovore zbog besmislenosti Hussovih izjava”, stoji u priopćenju.
ÖGK je bio “zaprepašten” zbog reakcije stomatološke udruge u petak. Stomatološki centri ÖGK već tri godine koriste alternativu amalgamu Alkasite. “Stomatološka udruga odbija razgovarati o ovoj visokokvalitetnoj opciji”, kaže tvrtka za zdravstveno osiguranje, prenosi APA.
Ako se dogovor ne postigne, 7,4 milijuna ljudi osiguranih kod ÖGK-a vjerojatno će trpjeti posljedice spora. Od siječnja 2025. ispune ćete najprije morati platiti osobno kod stomatologa, a zatim predati račun ÖGK-u kako bi vam dio iznosa računa bio vraćen.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
