Austrija
Austrija od 2026. uvodi stroža pravila za dodatnu zaradu: Tko ne pazi, ostaje bez mirovine ili AMS naknade
Od 1. siječnja 2026. u Austriji stupaju na snagu nova, znatno stroža pravila kada je riječ o dodatnoj zaradi uz mirovinu, naknadu za nezaposlene ili obiteljske potpore. Mjere su dio državne štednje radi sanacije proračunskog deficita, a pogodit će mnoge skupine građana – od umirovljenika i nezaposlenih do roditelja i studenata.
Za umirovljenike koji primaju redovnu starosnu mirovinu i dalje vrijedi da mogu neograničeno dodatno zarađivati, bez utjecaja na visinu mirovine. No, ako osoba prima prijevremenu mirovinu ili tzv. koridor mirovinu, tada ostaje na snazi stroga granica: dodatna zarada ne smije prelaziti 551,10 eura mjesečno. Ako se ta granica premaši, mirovinski isplatni tijek se automatski prekida. Važno je naglasiti da se ta granica unatoč inflaciji i indeksaciji neće mijenjati, nego ostaje na razini iz 2025. godine.
Do kraja 2025. na snazi je i posebna poticajna mjera za one koji tijekom starosne mirovine dodatno rade. Država trenutno pokriva dio doprinosa za mirovinsko osiguranje, što za umirovljenike znači do 112,98 eura dodatne neto zarade mjesečno, odnosno do 1.355 eura godišnje olakšice. No, ova pogodnost završava s krajem godine.
Najveće promjene ipak dolaze za nezaposlene i korisnike AMS-ovih naknada. Iako trenutno svi mogu dodatno zarađivati do granice od 551,10 eura mjesečno, od 2026. to pravo će imati samo određene skupine. To su osobe koje su najmanje 26 tjedana uz glavni posao obavljale manju, dodatnu djelatnost i nastavljaju je nakon završetka glavnog posla; osobe koje se nakon 52 tjedna bolesti ili rehabilitacije vraćaju na tržište rada – ali samo na najviše 26 tjedana; dugotrajno nezaposleni s najmanje 365 dana naknade koji također mogu raditi ograničeno vrijeme; te starije osobe iznad 50 godina i osobe s invaliditetom koje su također bile najmanje godinu dana na potpori.
Roditelji koji primaju dječji doplatak ovisan o prihodu i dalje će moći dodatno zarađivati do 8.600 eura godišnje. Ako se ta granica prijeđe, potrebno je vratiti samo iznos koji prelazi dozvoljeni prag. Tijekom roditeljskog dopusta ostaje mogućnost dodatnog rada do 551,10 eura mjesečno, kao i do sada.
Za studente i mlađe odrasle koji primaju obiteljsku potporu, ništa se neće mijenjati. Zbog zamrzavanja obiteljskih naknada, i dalje ostaje godišnja granica zarade od 17.212 eura bruto. Ako student ili mlada osoba starija od 19 godina u jednoj godini zaradi više, obiteljska potpora se umanjuje za iznos prekoračenja.
Ove promjene znače da će mnogi građani od 2026. morati pažljivo pratiti svoje dodatne prihode. Nepridržavanje novih pravila može dovesti do automatskog gubitka prava na mirovinu, naknadu za nezaposlene ili obiteljske potpore. Stoga se savjetuje svima koji planiraju rad uz primanje socijalnih ili mirovinskih davanja da se na vrijeme informiraju i zatraže savjet nadležnih institucija.
Austrija
Austrijski kancelar: „Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju”
Austrijski kancelar Christian Stocker zauzeo je čvrst stav na sastanku europskih čelnika u Kopenhagenu. U središtu razgovora bila je borba protiv ilegalne migracije, a Stocker je jasno poručio:
„Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju – a ne kriminalne mreže i krijumčari.“
Austrija traži više deportacija
Stocker je naglasio važnost povećanja broja povrataka osoba koje nemaju pravo boravka u EU. Kao primjer naveo je najnoviji slučaj iz Austrije – deportaciju osuđenog kriminalca u Siriju, što je izazvalo veliko zanimanje jer je Austrija trenutno jedina europska zemlja koja provodi prisilna vraćanja u tu ratom pogođenu državu.
„Austrija je europski predvodnik u ovom području“, rekao je kancelar.
Massenankünfte kao upozorenje
Kao argument za jačanje zajedničkih mjera Stocker je istaknuo nedavne događaje u Grčkoj, gdje je tisuće migranata stiglo novom rutom iz Libije. Taj val pokazuje, rekao je, „koliko je hitno da udružimo snage i odlučnije se suprotstavimo ilegalnim dolascima“.
Europska alijansa protiv ilegalne migracije
Na sastanku je formirana Europska alijansa protiv ilegalne migracije, koju čini 12 država, među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija.
U zajedničkoj izjavi države su se obvezale na suradnju u pet ključnih područja:
Borba protiv krijumčara i jačanje granica – bolja razmjena podataka, više ovlasti policije i koordinirana akcija protiv mreža krijumčara.
Čvršći zakonodavni okvir i asilski sustavi – mjere odvraćanja za one koji zloupotrebljavaju sustav te primjena međunarodnih pravila koja omogućuju državama bolju kontrolu.
Jedinstvena linija kod povrataka – korištenje diplomatskog pritiska i viza kao poluga za suradnju s trećim zemljama, kako bi se deportacije provodile brže i učinkovitije.
Bolje upravljanje migracijama – suradnja s državama podrijetla i tranzita, projekti razvoja i obrazovanja, kao i poticanje dobrovoljnih povrataka.
Inovacije i pilot-projekti – traženje novih modela kako bi se oslabio biznis krijumčara i stvorili održivi mehanizmi migracijske politike.
Stocker: „Europa mora mijenjati kurs“
Austrijski kancelar naglasio je da Europa treba temeljito promišljen zaokret u migracijskoj politici. Prema njegovim riječima, to je jedini način da se očuva socijalna kohezija i sigurnost u državama članicama.
Austrija
Produžena prava na obiteljske naknade za ukrajinske izbjeglice u Austriji
Dogovor je postignut u posljednjem trenutku. U srijedu poslijepodne Odbor za obitelj Nacionalnog vijeća imao je na dnevnom redu produljenje odredbe koja istječe krajem rujna, a prema kojoj raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo na obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci. Prijedlog su podržali ÖVP, SPÖ i Neos, a sada će biti upućen u listopadsko plenarno zasjedanje parlamenta, gdje se očekuje njegovo usvajanje.
Da je odluka pala samo jedan dan kasnije, gotovo svi ratni izbjeglice iz Ukrajine s djecom ostali bi od studenoga bez tih sredstava – osim malog broja onih s višim prihodima koji su već prešli na tzv. Rot-Weiß-Rot karticu. Posebno bi pogođeni bili Ukrajinci i Ukrajinke sa slabije plaćenim poslovima, jer njihova prava na naknade ovise isključivo o statusu raseljene osobe.
Egzistencijalno važne naknade
Poseban udar bi osjetile ukrajinske žene u sustavu osnovne socijalne pomoći, koje zbog brige o djeci ne mogu prihvatiti posao dovoljan za pokrivanje životnih troškova. One su egzistencijalno vezane uz obiteljsku naknadu do 200 eura mjesečno. Mnoge obitelji koje žive privatno koriste cijelu socijalnu potporu – maksimalno 700 eura mjesečno – za stanarinu, dok se obiteljska naknada koristi za prehranu.
UNHCR je još u utorak upozorio da bi u slučaju izostanka dogovora 17.500 ukrajinske djece i njihovih obitelji u Austriji moglo dodatno potonuti u siromaštvo. Stoga je izazvalo iznenađenje kada je ministrica obitelji Claudia Plakolm (ÖVP) svega nekoliko sati kasnije najavila da je produljenje već dogovoreno – dan prije nego što se to doista dogodilo.
Intenzivni pregovori i prijepori
Zašto se na odluku čekalo tako dugo i što je bila glavna prepreka? Ključna pitanja odnosila su se na financiranje mjere. Prema informacijama iz SPÖ-a, u prvotnom prijedlogu obiteljske ministrice uopće nije bilo predviđeno dodatno proračunsko izdvajanje. Tek posljednjih dana pronađeno je rješenje, no ni ministarstvo financija ni ministrica Plakolm do sada nisu otkrili pojedinosti. Kako objašnjavaju u Ministarstvu financija, u vrijeme štednje resori moraju ostati u okviru postojećih proračuna, bez dodatnih sredstava.
Osim toga, nesuglasice su postojale i oko pitanja kako više raseljenih osoba uključiti na tržište rada. SPÖ je zagovarao poticajne mjere bez strožih uvjeta za ostvarivanje prava, dok je Plakolm inzistirala na tome da obiteljske naknade ubuduće primaju samo oni koji rade ili su prijavljeni AMS-u (austrijskoj službi za zapošljavanje).
SPÖ je upozorio da se time stvara presedan: vezivanje socijalnih naknada uz zaposlenost moglo bi se primijeniti i na druge skupine stanovništva.
Konačno rješenje
Na kraju se gotovo u potpunosti nametnuo prijedlog ÖVP-a. Od studenoga nadalje obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci moći će primati samo ukrajinski izbjeglice koji rade ili su registrirani na AMS-u. Produženje mjere ponovno je vremenski ograničeno – ovaj put do kraja lipnja 2026. SPÖ se dugo protivio vremenskom ograničenju, ali nije uspio.
Pod pritiskom socijaldemokrata ipak je dodana iznimka: uz maloljetnike, umirovljenike i osobe s ozbiljnim invaliditetom, od obveze prijave na AMS bit će izuzeti i Ukrajinci s drugim opravdanim razlozima, poput obiteljskih obveza i brige o djeci.
Nina Andresen, voditeljica Community centra za Ukrajince udruge Train of Hope u Beču, izrazila je olakšanje: „Da nije bilo tog izuzeća, posebno bi stradali samohrani roditelji koji si ne mogu priuštiti dječji vrtić ili čuvanje djece“, rekla je.
Austrija
“Mi odlučujemo tko ulazi u našu zemlju!” – Austrijski kancelar poziva na obračun s ilegalnim migrantima
Austrijski kancelar Christian Stocker pozvao je na temeljitu reformu europske migracijske politike i poručio: “Mi moramo odlučivati tko dolazi u našu zemlju, a ne krijumčarski karteli!”
Na sastanku europskih lidera u Kopenhagenu, gdje su sudjelovali i talijanska premijerka Meloni, predsjednica Europske komisije Von der Leyen te drugi, Stocker je pozvao na strože mjere protiv ilegalne migracije, više deportacija i bolju zaštitu granica.
Austrija kao primjer – deportacije i u Siriju
Stocker je istaknuo da je Austrija jedina država u EU koja trenutno provodi deportacije čak i u Siriju, i da će se s time nastaviti.
Pozvao je i druge zemlje da slijede primjer te jasno poručio: “Tko nema pravo boravka, mora biti vraćen.”
Savez protiv ilegalne migracije
Dvanaest europskih država – među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija – formiralo je “Europski savez protiv ilegalne migracije” s pet ključnih ciljeva:
- Oštrije kažnjavanje krijumčara i bolja zaštita vanjskih granica
- Robusni zakoni i azilni sustavi koji sprječavaju zloupotrebe
- Jedinstvena politika povratka za one bez prava boravka
- Tješnja suradnja s tranzitnim i matičnim zemljama migranata
- Inovativni modeli za učinkovito upravljanje migracijom
Stocker: „Masovni dolasci iz Libije prema Grčkoj pokazuju da se moramo još snažnije boriti protiv ilegalne migracije.“
