Hrvatska
Akcija Uskoka: Krivotvorili hrvatske dokumente
Policija je privela pet osoba među kojima su dvojica policajaca i odvjetnica koji su državljanima Srbije i drugih zemalja krivotvorenim ispravama omogućavali da dobiju hrvatske dokumente.
U velikoj akciji Uskoka i policije kodnog imena “SIGILLUM” pripadnici policije priveli su pet osoba. Radi se o hrvatskim državljanima. Tako su slobode lišene osobe od 41, 49, 55, 56 te 60 godina. Radi tajnosti istrage policija nije objavila njihova imena, zna se tek da se radi o dvojici policijskih djelatnika te jednoj odvjetnici. Policija sumnjiči privedene da su se udružili u zločinačku organizaciju radi krivotvorenja isprava, zloporabe položaja i ovlasti, ovjere neistinitih sadržaja te davanja i primanja mita.
Policija sumnja da je prvooptuženi 41-godišnjak od početka 2019. pa sve do studenog 2020. povezao preostale osumnjičenike te još neke nepoznate osobe van Hrvatske u zločinačku organizaciju, a sve radi pribavljanja materijalne koristi.
Sumnja se da je ova grupa državljanima Srbije te drugih zemalja čiji građani nemaju pravo na nesmetan boravak i rad na teritoriju Europske Unije pravila lažne hrvatske dokumente.
41-godišnjak je naložio 55-godišnjaku i 56-godišnjaku, inače djelatnicima Policijske uprave brodsko-posavske da provjere iz informacijskog sustava MUP-a koji ljudi imaju hrvatsko državljanstvo, a ne posjeduju hrvatsku osobnu iskaznicu.
Na osnovu tih podataka prvooptuženi je preko nepoznatih osoba nabavio lažne dokumente Italije i Španjolske u koje bi umetnuo fotografije podnositelja zahtjeva te bi na osnovu tih dokumenata organizirao njihov dolazak i boravak u Republici Hrvatskoj.
U tu svoju zločinačku organizaciju uključio je i 60-godišnju odvjetnicu. Ona je pomagala, temeljem službene punomoći, zainteresiranim osobama da u što kraćem i žurnijem postupku u raznim policijskim upravama steknu hrvatske dokumente. Te osobne iskaznice i putovnice su izdavane na ime osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo, a ne posjeduju hrvatske putne dokumente.
Na taj način je prvoosumnjičeni 41-godišnjak od najmanje 16 osoba, koje su tako stekle hrvatsko državljanstvo, uzeo iznos u rasponu od 15 do 23 tisuće eura. Odnosno preuzeo je najmanje 240.000 eura koje je kasnije dijelio s ostalim članovima zločinačke organizacije.
Oduzet Mercedes i dokumenti
Prilikom pretresa prostorija kojima se služe spomenute osobe policija je zaplijenila automobil marke Mercedes SL 500 te velik broj krivotvorene dokumentacije. Najviše se radi o rodnim listovima i domovnicama temeljem kojih su ishodovali hrvatske dokumente za lažne identitete.
Svi privedeni su predani pritvorskom nadzorniku te su protiv njih podnesene kaznene prijave. Dvojica policijskih djelatnika u četvrtak su udaljena iz službe.
Pero Bačić
Foto: mup.gov.hr
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
