Carinski službenici su na graničnom prijelazu Županja tijekom proteklog vikenda spriječili tri pokušaja nezakonitog unosa gotovine u Europsku uniju. U odvojenim slučajevima zaplijenjeno je ukupno 74.540 eura, a protiv prekršitelja su pokrenuti postupci, objavila je Carinska uprava.

U petak, 26. rujna, prilikom ulaska u carinsko područje EU, carinicima je sumnjiv bio vozač osobnog automobila austrijskih registarskih oznaka. Utvrđeno je da državljanin Austrije nije prijavio gotovinu u iznosu od 20.480 eura. Istog dana, zaustavljen je i hrvatski državljanin u automobilu hrvatskih registracija koji također nije ispunio obvezu prijave gotovine, a kod sebe je imao 10.560 eura.

Zbog prekršaja Zakona o deviznom poslovanju, austrijskom državljaninu izdan je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 6.144 eura. Hrvatskom državljaninu izrečena je kazna u iznosu od 3.168 eura.

Novi pokušaj krijumčarenja zabilježen je u nedjelju, 28. rujna. Državljanka Austrije, koja je bila putnica u kombi vozilu austrijskih registarskih oznaka, pri ulasku u EU nije prijavila gotovinu u iznosu od 43.500 eura. Zbog počinjenog prekršaja, izdan joj je prekršajni nalog te je kažnjena novčanom kaznom od 13.050 eura.

Foto: Carina

43.500 eura.

U posljednje vrijeme sve je primjetniji trend povratka Hrvata iz inozemstva u domovinu. Nakon godina u kojima je odlazak u Austriju ili Njemačku bio gotovo pa uobičajen put u potrazi za boljim životom, sve više ljudi odlučuje se vratiti u Hrvatsku.

Razlog tome leži u sve snažnijem gospodarskom rastu i porastu životnog standarda. Plaće u brojnim sektorima, posebno u turizmu, IT-u i građevini, približavaju se onima na Zapadu, dok su troškovi života u Hrvatskoj još uvijek niži. Uz to, država sve više ulaže u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstveni sustav, čime se smanjuju razlike u kvaliteti života između Hrvatske i razvijenih europskih zemalja.

Mnogi povratnici ističu i nematerijalne razloge: blizinu obitelji, ljepotu prirode, sigurnost te kvalitetu života koju pružaju hrvatska obala i kontinentalni gradovi.

Iako izazova još uvijek ima, činjenica da se sve više mladih obitelji vraća i pokreće vlastite poslove u domovini pokazuje da Hrvatska postaje zemlja prilika, a razlike između nje i Austrije ili Njemačke sve su manje – kako ekonomski, tako i životno.

Planirate li se vratiti u svoje Domovinu?

Austrijske vlasti su u srijedu, 17. rujna 2025., deportirale 11 osoba iz zemlje, a odredište je bila Hrvatska. Ova akcija je dio, kako tvrdi ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, „dosljedne i stroge azilne politike“.

Prema službenim informacijama austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, među protjeranima se nalazi šest muškaraca i pet žena, a svi su bez prava boravka u Austriji.
Njihova nacionalna pripadnost je sljedeća:

• 7 iz Afganistana
• 2 iz Rusije
• 1 iz Turske
• 1 iz Somalije

Deportacija je izvršena putem posebno organiziranog charter leta, koji je poletio u 10:00 sati, a sve je bilo u potpunosti organizirano i koordinirano od strane Austrije u sklopu tzv. “National Return Operation”.

Zanimljivo je da nitko od protjeranih nije bio pravomoćno osuđen za kaznena djela, što ukazuje da se ova deportacija temelji isključivo na nepostojanju legalnog boravka, a ne na kriminalnom ponašanju.

Ministar Karner je naglasio kako Austrija dnevno u prosjeku deportira 35 osoba, što iznosi oko 13.000 godišnje, te da više od polovice tih osoba ima kaznene presude. Ova brojka, kako ističe Ministarstvo, Austriju stavlja među najstrože zemlje u Europi kada je riječ o vraćanju osoba bez reguliranog statusa.

Austrijske vlasti najavile su i planirane deportacije u Afganistan, unatoč izazovima u vezi sigurnosti i međunarodnog prava.