Od 1. siječnja 2026. mnogi građani Austrije imat će veće odbitke na plaći zbog povećanja doprinosa za socijalno osiguranje. Iako će neki zaposleni zahvaljujući izmjenama u poreznoj skali imati nešto višu neto plaću, ukupni izdaci za socijalno osiguranje značajno rastu, posebno za bolje plaćene radnike.

Glavni razlog za rast doprinosa je tzv. „Aufwertungszahl“ – indeks usklađivanja osnovica koji će iznositi 1,073. Time se povećavaju maksimalne osnovice na koje se plaćaju doprinosi, dok se minimalni prag za tzv. “minijob” (tzv. geringfügigkeitsgrenze) neće mijenjati te ostaje na 551,10 eura mjesečno.

Tako će se maksimalna mjesečna osnovica za obračun doprinosa povećati s dosadašnjih 6.450 eura na 6.930 eura, a godišnja osnovica s 90.300 na 97.020 eura. Kod božićnica i regresa, godišnja maksimalna osnovica raste na 13.860 eura. Posljedica toga bit će veći doprinosi za one s višim primanjima.

Povećavaju se i granice za izračun doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti. Primjerice, radnici koji zarađuju manje od 2.225 eura mjesečno oslobođeni su doprinosa, ali već iznad tog iznosa počinje postepeni rast – do maksimalnih 2,95 posto za plaće iznad 2.630 eura.

S druge strane, zbog ukidanja dijela “hladne progresije” i povećanja poreznih pragova, većina zaposlenih može očekivati nešto veće neto plaće. Primjerice, najniži porezni prag u 2026. vrijedi za dohodak do 13.308 eura (u odnosu na 12.816 eura u 2025.), a svi ostali pragovi su također pomaknuti prema gore za 3,84 posto.

Zaključno, iako će porezna rasterećenja pomoći radnicima s nižim i srednjim prihodima, oni s višim plaćama – osobito iznad nove maksimalne osnovice – osjetit će značajno veće obveze prema sustavu socijalnog osiguranja. Kombinacija većih doprinosa i pomicanja poreznih granica čini 2026. financijski izazovnom za mnoge, ali i pravednijom u distribuciji tereta među primanjima.

Od 1. siječnja 2026. u Austriji stupaju na snagu nova pravila vezana uz dodatnu zaradu (tzv. Zuverdienst), koja će pogoditi širok krug građana – od umirovljenika i nezaposlenih, do roditelja i studenata. Ove promjene rezultat su štednih mjera kojima vlada pokušava smanjiti proračunski deficit.

Za umirovljenike koji su otišli u redovnu starosnu mirovinu, ništa se značajno ne mijenja. I dalje će moći neograničeno zarađivati, a da im to ne utječe na iznos mirovine. No, za one u prijevremenoj ili “korridor” mirovini, i dalje vrijedi stroga granica – dodatna zarada ne smije prijeći iznos od 551,10 eura mjesečno. U suprotnom, gubi se pravo na mirovinu. Do kraja 2025. vrijedi još i posebna povlastica – radnicima u mirovini država pokriva dio doprinosa za mirovinsko osiguranje, što može značiti i do 1.355 eura godišnje rasterećenja. Ta mjera se, međutim, s 2026. godinom ukida.

Najveće promjene očekuju nezaposlene osobe i korisnike socijalne pomoći preko AMS-a. Do sada su svi mogli raditi uz naknadu do visine tzv. geringfügigkeitsgrenze (551,10 eura), no od 2026. to će vrijediti samo za određene iznimke. Pravo na dodatnu zaradu zadržat će samo oni koji su već radili uz glavni posao barem pola godine i nakon prestanka rada nastave s istom djelatnošću. Također, pravo imaju i oni koji se nakon godine dana bolesti vraćaju na tržište rada, ali najduže na 26 tjedana. Dugotrajno nezaposleni (s više od 365 dana primanja pomoći) također mogu raditi privremeno, dok osobe starije od 50 godina ili s invaliditetom mogu zadržati dodatni posao bez gubitka prava.

Za roditelje na dječjem dopustu ništa se bitno ne mijenja. Godišnja granica dodatne zarade ostaje 8.600 eura, a prekoračenje tog iznosa rezultira povratom samo viška, ne cijelog dječjeg doplatka. Dopuštena je i dalje mjesečna zarada do 551,10 eura tijekom trajanja roditeljskog dopusta.

Ni studenti ni mladi koji primaju obiteljsku naknadu neće biti pošteđeni. Budući da obiteljske naknade za 2026. ostaju na istoj razini zbog zamrznute valorizacije, granica za dodatnu zaradu ostaje 17.212 eura godišnje. Ako mlada osoba starija od 19 godina prijeđe tu granicu, iznos obiteljske naknade se umanjuje za razliku iznad dopuštenog limita.

Zaključno, 2026. godina donosi niz restrikcija u pogledu dodatnih prihoda, posebno za nezaposlene i one na socijalnim naknadama. Umirovljenici su zasad pošteđeni strožih mjera, dok će obitelji i studenti morati pomno paziti na svoje prihode kako bi izbjegli povrat sredstava državi.

Prema podacima austrijskih vlasti, od početka 2022. godine iz Austrije je ukupno otišlo oko 2.200 Sirijaca i Afganistanaca. Otprilike polovica njih napustila je zemlju dobrovoljno, dok je ostatak deportiran, uglavnom u skladu s Dublinskim sporazumom, što znači da su vraćeni u druge države članice EU gdje su prvotno registrirani.

Zanimljivo je da su u više slučajeva provedene i direktne deportacije u Siriju, što Austriju čini jedinom europskom zemljom koja je od srpnja 2025. provela takve povratke. Radi se prvenstveno o osobama osuđenima za kaznena djela, a vlasti ističu da je naglasak deportacijske politike upravo na kriminalcima.

Nakon pada Assadova režima u prosincu 2024., značajno je porastao broj dobrovoljnih povrataka Sirijaca – od tada ih se 644 vratilo, u usporedbi sa samo 100 u cijeloj 2024. godini. To je povećanje od preko 500 posto.

Kod državljana Afganistana, statistika pokazuje nešto drugačiju sliku: od 2022. deportirano ih je oko 500, dok je više od 180 napustilo zemlju dobrovoljno. I ovdje su većina prisilnih udaljenja bile Dublin deportacije u druge EU države.