Austrija
PROFESORICA GLAZBENOG U HRVATSKOJ I AUSTRIJI: Hrvatska online nastava je bolja!
Nora Nemec, profesorica glazbene kulture iz Međimurja koja radi na dvije škole, u Hrvatskoj i Austriji, usporedila je rad na daljinu u dvije zemlje, te upozorava zašto je pogrešno smanjivati satnicu iz glazbenog i likovnog, piše eMedjimurje.
U Austriji škole i fakulteti nisu bili toliko tehnički spremni za novonastalu situaciju kao u Hrvatskoj, kaže Nora Nemec, profesorica koja glazbeni odgoj predaje u Hrvatskoj i Austriji.
– Tu se od prvog dana koriste Microsoft Teams i slični alati, a u Austriji, barem u mojoj školi, tek se počelo razgovarati o tome da će se u budućnosti vjerojatno koristiti, a prvo se moraju educirati za virtualno učenje. Hrvatska ima prednost jer se u zadnje dvije godine traži proširenje informatičkog znanja, učitelje i profesore podupire se za korištenje informatičkih sredstava i alata, kao i vođenje e-dnevnika. Mnogi učitelji nisu bili sretni zbog toga, ali sad svima nama to daje prednost pred nekim drugim europskim zemljama – ističe ona.
Prije pandemije korona virusom dva dana u tjednu putovala je na nastavu u srednju školu u austrijski Fehring, koji je 70 km udaljen od Štrigove u Međimurju gdje predaje u osnovnoj školi i stanuje, te radi kao dežurna učiteljica u đačkom domu. Rad u dvije zemlje joj omogućuje punu satnicu. Naime, satnica glazbenog je, kao i likovnom, smanjena na tek jedan sat tjedno. Obezvrjeđivanje glazbenog Nemec smatra poraznim i za učenike i za nastavnike.
– Smanjivanjem satnice šalje se poruka da ovi predmeti nisu važni. Takav stav potvrđuju i “Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu”, gdje se tek kroz pokoju rečenicu spominju likovni, glazbena i tjelesna kultura, te ostavlja čak i mogućnost da zbog “rasterećenja učenika” ove školske godine neće biti zaključnih ocjena iz ovih predmeta. To je omalovažavajuće i uvredljivo. Istovremeno, većina djece kroz nastavu na daljinu radi vrlo aktivno, a dio njih i kvalitetnije nego na “živoj” nastavi. Prikupljam detaljnu dokumentaciju o aktivnostima i kvaliteti rada svakog učenika te neće biti problema zaključiti završne ocjene – kazala je Nemec koja u Štrigovi vodi i žensku vokalnu skupinu Stridonne.
Kako ističe, uvođenje dodatnih sati i aktivnosti kroz odgojne predmete pomoglo bi da se djeca više bave kreativnim stvarima i više druže.
– Optimalno bi bilo kad bi glazbena kultura dobila natrag dva sata u tjednu. Uvođenje dodatnih sati i aktivnosti kroz odgojne predmete pomogle bi da se djeca više bave kreativnim stvarima i u slobodno vrijeme više druže, a manje vremena provode pred televizorima i na igricama. Logopedi i dječji psiholozi imaju pune ordinacije jer djeca ne slušaju živi glas – ne razvija se pravi izgovor glasova. Ne gibaju se – ne razvija se motorika i finomotorika. Ne druže se – nemaju socijalne kompetencije, a razvoj svega toga podupiru glazbeni, likovni, tehnički i tjelesni – kaže Nora Nemec.
I u Austriji nastava je od 16. ožujka prešla u virtualnu, no, kako kaže Nemec, dijelom se odvija e-mailom, a ona od ovog tjedna kani raditi s tamošnjim učenicima kako i radi s hrvatskim. Nastavu na daljinu s četvrtašima izvodi preko Vibera i Messengera; šalje im video snimke, bilo s YouTubea ili svoga pjevanje i sviranja uz tekstove gradiva, a kasnije im online provjerava znanje. S višim razredima radi na MS Teamsu, a osmašima zadaje i zagonetke koje mogu riješiti samo uz povezivanje znanja iz više područja, piše 24sata.
I u Austriji glazbeni postaje drugorazredni predmet
Nora Nemec je rođena u Szombathelyiju u zapadnoj Mađarskoj, a u Hrvatsku se doselila sa suprugom Međimurcem 2006. godine. Roditelji su joj glazbenici i zborovođe, a Nora je nastavila njihov put te završila Muzičku akademiju u Budimpešti na smjerovima glazbena pedagogija te voditeljica zbora. “Solo pjevanje sam studirala u Grazu, te sam za vrijeme studija upoznala supruga Srećka, rođenog Štrigovčanca. Rodila prvog sina, Arona. Deset godina smo živjeli u Austriji, tamo sam vodila zborove, predavala solo pjevanje privatno i počela raditi u srednjim školama.
Srećkova želja je bila vratiti se u Štrigovu gdje se rodio i drugi sin Daniel. Između 2006. i 2012. godine radila sam većinom u Austriji. Predavala u srednjim školama i vodila mješovite zborove. Od 2009. godine sam se uključila u amaterski glazbeni život u Štrigovi, te od 2012. radim kao učiteljica glazbene kulture u OŠ Štrigova kao i voditeljica školskih zborova”” – navela je Nemec. Dodaje da i u Austriji također postoji tendencija da glazbeni odgoj postane drugorazredni predmet, iako donosi djeci brojne benefite u razvojnom smislu.
Kroativ I eMedjimurje I 24sata
Foto: eMedjimurje
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login