Svijet
U Federaciji BiH zabranjeno pušenje
Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine danas je stupila na snagu striktna zabrana pušenja u javnim objektima, uključujući tu restorane i kavane, no ta će se mjera provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće.
Kao i obično, dva entiteta u BiH potpuno neovisno i bez koordinacije regulirali su uporabu duhana i duhanskih proizvoda pa je u Federaciji BiH zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima donesen još 2022., no još dvije godine je trebalo da bi bio donesen pravilnik koji je precizirao kako će se provoditi, odnosno gdje su i pod kojim uvjetima dopuštene iznimke.
Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, oko 44 posto stanovnika tog entiteta su pušači, a čak 10 tisuća smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezano je s bolestima srca i krvožilnog sustava prouzročenih pušenjem.
Ako objekt poslužuje hranu, vrijedi potpuna zabrana pušenja
Zakon je stoga propisao kako će se oni koji, unatoč tim činjenicama, i dalje žele pušiti, ubuduće morati namučiti kako bi pronašli kakav skriveni kutak u kojemu bi mogli u tome uživati, no i to će moći samo u nekim kafićima, dok za sve objekte u kojima se poslužuje hrana vrijedi striktna zabrana pušenja.
Zakon je slobodu izbora između pušačkog i nepušačkog objekta ostavio samo kafićima čija je površina do 50 četvornih metara. Svi drugi morat će imati odvojene prostore za pušače, uz prikladnu ventilaciju.
Svima koje inspekcija zatekne kako puše u objektima koji za to nisu predviđeni slijedi kazna u protuvrijednosti od 50 eura, dok će ugostiteljskim objektima kazna biti između tisuće i dvije i pol tisuće eura.
Zabrana pušenja odnosi se na sve duhanske proizvode osim onih bezdimnih, poput IQOS naprava u kojima se duhan samo zagrijava. Pušenje je zabranjeno i na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza, ali i u osobnim automobilima ukoliko se u njima prevoze djeca odnosno malodobne osobe.
U Republici Srpskoj od 2004. na snazi je zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima koji je podrazumijevao da su to i objekti u kojima se poslužuje hrana, no taj se zakon u praksi uopće ne provodi. Prije četiri godine također su razmatrali rigorozniju zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, no nacrt zakona koji se pojavio u optjecaju vlada je bez objašnjenja povukla iz rasprave.
Procjena je vlasti kako je u tom entitetu oko 30 posto stanovnika u kategoriji pušača. Distrikt Brčko od 2017. ima zakon gotovo identičan onome koji je od petka na snazi u Federaciji BiH.
Svijet
Popularno turističko odredište za građane Austrije uvodi kazne od 500 eura za alkohol
Limone sul Garda, 18. svibnja 2025. – U popularnom turističkom mjestu Limone sul Garda, smještenom na zapadnoj obali Gardskog jezera, stupilo je na snagu novo pravilo: svi koji budu zatečeni s alkoholom na javnim površinama mogu biti kažnjeni s novčanom kaznom do 500 eura.
Nova uredba protiv alkohola na javnim površinama
Mala općina s oko 1.100 stanovnika odlučila se na strože mjere kako bi se smanjila konzumacija alkohola na javnim mjestima. Sukladno novoj općinskoj odluci, posjedovanje i konzumacija alkoholnih pića zabranjeni su na ulicama, trgovima, u parkovima, vrtovima, na javnim površinama i u njihovoj blizini.
Odluka vrijedi od 19. travnja u 00:00 sati do 1. studenoga u 00:00 sati i odnosi se na cijelo područje općine.
Iznimke i dozvoljene situacije
Zabrana se ne odnosi na posebno odobrene lokacije ni na događanja koja organizira općina – ali samo ako se održavaju na jasno označenim ili privremeno ograđenim javnim površinama.
Također, dopušten je prijenos alkoholnih pića ako se ona nalaze u hermetički zatvorenim i/ili zapečaćenim spremnicima, i to isključivo ako se prevoze do privatnog smještaja ili doma. Barovi i kafići ne smiju prodavati alkohol za van, osim ako se piće prevozi na gore opisani način.
Kazne za prekršitelje
Kršenje ove uredbe smatra se prekršajem, a kazne se kreću od 25 do 500 eura.
Razlog uvođenja mjere
Općina navodi da je razlog uvođenja ove zabrane sve veći broj problema u javnom prostoru, posebice tijekom turističke sezone, kad konzumacija alkohola često dovodi do narušavanja reda i ostavljanja otpada. Prazne boce i limenke koje ostaju na ulicama i u parkovima narušavaju izgled mjesta i stvaraju dodatni pritisak na komunalne službe.
Svijet
Značajan pad neregularnih prelazaka granica u EU
U prva četiri mjeseca 2025. godine u Europskoj uniji zabilježen je znatan pad broja neregularnih prelazaka granica u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema podacima EU-agencije za graničnu i obalnu stražu Frontex, broj takvih prelazaka smanjen je za gotovo 30 posto te iznosi oko 47.000.
Najveći pad na balkanskoj ruti
Najveći pad zabilježen je na zapadnobalkanskoj ruti, gdje je evidentirano oko 3.100 prelazaka – 58 posto manje nego prethodne godine. I na svim ostalim glavnim migracijskim rutama brojke su pale.
Na središnjoj sredozemnoj ruti (iz Sjeverne Afrike prema Italiji) broj neregularnih prelazaka smanjen je za tri posto i iznosi oko 15.700. Na istočnoj sredozemnoj ruti prema Grčkoj broj prelazaka pao je za 30 posto, na oko 12.200.
Povećanje pokušaja ulaska u Veliku Britaniju
Suprotno općem trendu, broj neregularnih pokušaja prelaska granice prema Velikoj Britaniji porastao je za pet posto, na oko 18.100.
Najviše migranata iz Bangladeša, Afganistana i Malija
Većina migranata dolazi iz Bangladeša, Afganistana i Malija. Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u prva četiri mjeseca 2025. godine na moru je život izgubilo najmanje 555 ljudi.
Svijet
Poslovnjaci žele ukinuti crkvene blagdane radi jačanja gospodarstva
U Njemačkoj je izbila rasprava nakon prijedloga vodećih gospodarstvenika o ukidanju pojedinih crkvenih blagdana kako bi se povećala radna učinkovitost i ojačalo gospodarstvo.
Predsjednik Udruge bavarskog gospodarstva (vbw), Wolfram Hatz, smatra da se u Njemačkoj premalo radi i da bi se smanjenjem broja blagdana moglo pridonijeti gospodarskom oporavku. „Moramo ponovno više raditi! Trebamo više rada, a manje blagdana“, izjavio je Hatz za njemački „Bild“.
Konkretno, predlaže se ukidanje Uskrsnog ponedjeljka, Duhovskog ponedjeljka i Drugog dana Božića. Glavni direktor vbw-a, Bertram Brossardt, tvrdi da bi uklanjanje barem jednog od tih dana značajno koristilo gospodarstvu, a zaposlenike pritom ne bi pretjerano opteretilo. Dodaje da Njemačka, u usporedbi s drugim europskim zemljama, ima najviše neradnih dana, što je, prema mišljenju gospodarstvenika, prepreka za veću produktivnost.
Ovaj prijedlog izazvao je burne reakcije jer se tiče tradicionalnih i vjerski važnih dana, a zaposlenici vjerojatno neće biti oduševljeni idejom smanjenja broja slobodnih dana.
