Potraga za napadačem koji je u utorak u gimnaziji Augarten u Karajangasse nožem napao 16-godišnju učenicu i dalje traje punom snagom. U međuvremenu izlaze na vidjelo novi uznemirujući detalji – navodno su prijetnje usmjerene prema više učenica i jednom profesoru prisutne još od ljeta.

Uznemirujuća poruka na Snapchatu
oe24 je zaprimio anonimnu poruku objavljenu na Snapchatu u kojoj učenik ili učenica piše kako su „već jednom htjeli ubiti tri djevojke“ i da je „sve bilo isplanirano“, no da su tada „uhvaćeni“. Sada je, prema poruci, meta postala određena učenica – moguće upravo ona koja je napadnuta u toaletu – kao i jedan profesor, za kojeg se navodno tvrdi da je u tajnoj vezi s učenicom.

Dva pronađena noža
Policija istražuje povezanost poruke s napadom i eventualni motiv. Napadnuta 16-godišnjakinja, na koju je nasrnuo počinitelj odjeven u crno i s maskom na licu, srećom nije zadobila po život opasne ozljede. Još nije poznato je li već ispitana ili poznaje napadača. Policija je pronašla dva noža – jedan u školi, a drugi u grmlju, pedesetak metara dalje.

Djeca dva sata zaključana u učionicama
Tijekom policijske pretrage učenici su ostali zatvoreni u učionicama gotovo dva sata. Nekoliko roditelja izrazilo je ogorčenje zbog, kako navode, nedostatnih informacija. „Za događaj sam saznala preko Facebooka. Djeca su nam se mogla javiti tek kad su im vraćeni mobiteli koje su im ujutro oduzeli“, izjavila je jedna majka.

Nastava je zbog policijske akcije bila privremeno prekinuta, a ponovno je uspostavljena početkom poslijepodneva. U međuvremenu su se ispred škole okupili brojni učenici, roditelji, nastavnici i susjedi.

Kritike prema školi – obrazovna uprava se brani
Roditelji su se požalili na, po njihovu mišljenju, nedovoljnu i sporu komunikaciju škole o incidentu. Glasnogovornica obrazovne direkcije izjavila je kako se informacije uvijek koordiniraju s policijom, što zahtijeva vrijeme. Dodala je da je pismeno obavještenje roditeljima poslano popodne, „svakako prije 17 sati“. Podsjetimo, napad se dogodio oko 10 sati ujutro.

Austrijska vlada već mjesecima najavljuje veliku reformu socijalne pomoći, no početak tog projekta i dalje je neizvjestan. Iako je plan bio da se prijedlog predstavi na sjednici Vijeća ministara 10. rujna, unutar koalicije i dalje postoje brojna otvorena pitanja.

Razlog za reformu

Reforma je jedan od ključnih projekata crno-crveno-ružičaste koalicije. Povod za ubrzanje procesa jest nezadovoljstvo građana, potaknuto slučajevima poput obitelji doseljenika u Beču koja je primala više od 9.000 eura mjesečne pomoći.

Kancelar Christian Stocker (ÖVP) najavio je u ljetnom intervjuu da će reforma krenuti „sredinom rujna“. Međutim, još uvijek nije jasno hoće li se dogovor uistinu postići na prvoj jesenskoj sjednici vlade.

Ključni elementi prijedloga

U programu vlade predviđeni su opći smjerovi reforme, ali detalji su i dalje nejasni. Među planiranim mjerama su:

• uvođenje jedinstvenih stopa socijalne pomoći na razini cijele zemlje,
• trogodišnji rok čekanja za pravo na puni iznos pomoći,
• posebna dječja osnovna potpora, s naglaskom na materijalne pogodnosti poput vrtića, školske opreme i zdrave prehrane,
• obveza za sve radno sposobne korisnike da se prijave na AMS (austrijski zavod za zapošljavanje).

ÖVP predlaže i ograničenje naknada za obitelji s mnogo djece, kako bi se spriječili ekstremni slučajevi poput spomenutih 9.000 eura mjesečno. No, SPÖ-ova ministrica socijalnih pitanja Korinna Schumann smatra da bi takva mjera mogla biti „ustavno problematična“.

Nesuglasice unutar vlade i s regijama

Pitanje socijalne pomoći izaziva prijepore ne samo među koalicijskim partnerima, nego i između saveznih i pokrajinskih vlasti. Neki pokrajinski čelnici već pripremaju vlastite modele. Primjerice, čelnik FPÖ-a u Štajerskoj, Mario Kunasek, najavio je donošenje „najtvrđeg zakona o socijalnoj pomoći u Austriji“ već ovog mjeseca.

Nizozemska pokrajinska čelnica Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) također je naglasila da „ne smije biti isplata izdašnijih od onih u Donjoj Austriji“, dok je bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) najavio promjene u postojećoj shemi minimalnog dohotka.

Kritike ministrici Schumann

Unutar koalicije raste i kritika prema socijalnoj ministrici Schumann jer tijekom ljeta, smatraju mnogi, nije predstavila konkretne prijedloge. Umjesto toga, njezino ministarstvo zatražilo je pravnu analizu i studiju o strukturi obiteljskih naknada. Iako su ti pregledi završeni, detaljni prijedlozi još uvijek nedostaju.

Odgoda moguća

Prema informacijama iz vlade, realnije je da će se početak reforme raspraviti tek 17. rujna. Čak i tada, mnogi očekuju tek „grubi plan“ i vremenski okvir za pregovore s pokrajinama, a ne cjelovito rješenje.

Zaključak

Reforma socijalne pomoći smatra se jednim od najvećih ispitnih trenutaka vlade. Hoće li vlada uspjeti ostvariti obećanja i smiriti javnost, ovisit će o tome koliko brzo će se postići dogovor i kakva će rješenja biti ponuđena.

U Austiji se polako, ali sigurno, gubi tradicija znamenitih Würstelstände—popularnih štandova s kobasicama—dok istodobno raste broj kioska s internacionalnom hranom, najviše kebab štandova.

Drastičan pad tradicionalnih štandova

Prema analizi “Branchenradar.com”, broj Würstelständea u Austriji je u posljednjem desetljeću pao za više od trećine. U ovom trenutku ima tek oko 526 takvih mjesta u cijeloj zemlji U Beču je od oko 500 štandova 2010. godine ostalo samo 120

U Linzu se situacija također pogoršala — od otprilike 40 % manje štandova nego prije deset godina

Promjene u prehrambenim navikama i konkurencija

Pad se pripisuje nekoliko faktora:

• Promjena potrošačkih preferencija — mlađa populacija sve se više okreće međunarodnoj hrani poput kebaba, pizze i azijske brze hrane
• Problemi s najmom prostora — mnogi štandovi nisu uspjeli obnoviti najam ili izgubili lokaciju zbog promjena u vlasništvu nepokretnost
• Rast konkurencije — supermarketi i lanci brze prehrane nude jeftine i lako dostupne alternative

Kulturna prijetnja i UNESCO-ova intervencija

Zbog nestanka Würstelständea, kulturni stručnjaci i vlasti pokušavaju zaštititi ovu tradiciju. Bečki Würstelstand kulture dobili su potporu UNESCO-a kao nematerijalna kulturna baština Austrije AP Newseuronewsunesco.at. Gradonačelnik Michael Ludwig ističe kako ti štandovi nisu samo mjesta za kupnju hrane, već mjesto susreta i simbol bečkog duha AP News.

Würstelstände, nekada nezaobilazan dio austrijske urbane kulture, danas su u ozbiljnoj ugrozi. Promjena navika, birokratski izazovi i drastičan pad broja tih štandova prijete da zaboravimo ovaj autentični kulinarski fenomen. Ipak, zajednice i kulturne institucije poput UNESCO-a daju nadu da tradicija ipak može opstati.