Austrija
PROFESORICA GLAZBENOG U HRVATSKOJ I AUSTRIJI: Hrvatska online nastava je bolja!
Nora Nemec, profesorica glazbene kulture iz Međimurja koja radi na dvije škole, u Hrvatskoj i Austriji, usporedila je rad na daljinu u dvije zemlje, te upozorava zašto je pogrešno smanjivati satnicu iz glazbenog i likovnog, piše eMedjimurje.
U Austriji škole i fakulteti nisu bili toliko tehnički spremni za novonastalu situaciju kao u Hrvatskoj, kaže Nora Nemec, profesorica koja glazbeni odgoj predaje u Hrvatskoj i Austriji.
– Tu se od prvog dana koriste Microsoft Teams i slični alati, a u Austriji, barem u mojoj školi, tek se počelo razgovarati o tome da će se u budućnosti vjerojatno koristiti, a prvo se moraju educirati za virtualno učenje. Hrvatska ima prednost jer se u zadnje dvije godine traži proširenje informatičkog znanja, učitelje i profesore podupire se za korištenje informatičkih sredstava i alata, kao i vođenje e-dnevnika. Mnogi učitelji nisu bili sretni zbog toga, ali sad svima nama to daje prednost pred nekim drugim europskim zemljama – ističe ona.
Prije pandemije korona virusom dva dana u tjednu putovala je na nastavu u srednju školu u austrijski Fehring, koji je 70 km udaljen od Štrigove u Međimurju gdje predaje u osnovnoj školi i stanuje, te radi kao dežurna učiteljica u đačkom domu. Rad u dvije zemlje joj omogućuje punu satnicu. Naime, satnica glazbenog je, kao i likovnom, smanjena na tek jedan sat tjedno. Obezvrjeđivanje glazbenog Nemec smatra poraznim i za učenike i za nastavnike.
– Smanjivanjem satnice šalje se poruka da ovi predmeti nisu važni. Takav stav potvrđuju i “Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu”, gdje se tek kroz pokoju rečenicu spominju likovni, glazbena i tjelesna kultura, te ostavlja čak i mogućnost da zbog “rasterećenja učenika” ove školske godine neće biti zaključnih ocjena iz ovih predmeta. To je omalovažavajuće i uvredljivo. Istovremeno, većina djece kroz nastavu na daljinu radi vrlo aktivno, a dio njih i kvalitetnije nego na “živoj” nastavi. Prikupljam detaljnu dokumentaciju o aktivnostima i kvaliteti rada svakog učenika te neće biti problema zaključiti završne ocjene – kazala je Nemec koja u Štrigovi vodi i žensku vokalnu skupinu Stridonne.
Kako ističe, uvođenje dodatnih sati i aktivnosti kroz odgojne predmete pomoglo bi da se djeca više bave kreativnim stvarima i više druže.
– Optimalno bi bilo kad bi glazbena kultura dobila natrag dva sata u tjednu. Uvođenje dodatnih sati i aktivnosti kroz odgojne predmete pomogle bi da se djeca više bave kreativnim stvarima i u slobodno vrijeme više druže, a manje vremena provode pred televizorima i na igricama. Logopedi i dječji psiholozi imaju pune ordinacije jer djeca ne slušaju živi glas – ne razvija se pravi izgovor glasova. Ne gibaju se – ne razvija se motorika i finomotorika. Ne druže se – nemaju socijalne kompetencije, a razvoj svega toga podupiru glazbeni, likovni, tehnički i tjelesni – kaže Nora Nemec.
I u Austriji nastava je od 16. ožujka prešla u virtualnu, no, kako kaže Nemec, dijelom se odvija e-mailom, a ona od ovog tjedna kani raditi s tamošnjim učenicima kako i radi s hrvatskim. Nastavu na daljinu s četvrtašima izvodi preko Vibera i Messengera; šalje im video snimke, bilo s YouTubea ili svoga pjevanje i sviranja uz tekstove gradiva, a kasnije im online provjerava znanje. S višim razredima radi na MS Teamsu, a osmašima zadaje i zagonetke koje mogu riješiti samo uz povezivanje znanja iz više područja, piše 24sata.
I u Austriji glazbeni postaje drugorazredni predmet
Nora Nemec je rođena u Szombathelyiju u zapadnoj Mađarskoj, a u Hrvatsku se doselila sa suprugom Međimurcem 2006. godine. Roditelji su joj glazbenici i zborovođe, a Nora je nastavila njihov put te završila Muzičku akademiju u Budimpešti na smjerovima glazbena pedagogija te voditeljica zbora. “Solo pjevanje sam studirala u Grazu, te sam za vrijeme studija upoznala supruga Srećka, rođenog Štrigovčanca. Rodila prvog sina, Arona. Deset godina smo živjeli u Austriji, tamo sam vodila zborove, predavala solo pjevanje privatno i počela raditi u srednjim školama.
Srećkova želja je bila vratiti se u Štrigovu gdje se rodio i drugi sin Daniel. Između 2006. i 2012. godine radila sam većinom u Austriji. Predavala u srednjim školama i vodila mješovite zborove. Od 2009. godine sam se uključila u amaterski glazbeni život u Štrigovi, te od 2012. radim kao učiteljica glazbene kulture u OŠ Štrigova kao i voditeljica školskih zborova”” – navela je Nemec. Dodaje da i u Austriji također postoji tendencija da glazbeni odgoj postane drugorazredni predmet, iako donosi djeci brojne benefite u razvojnom smislu.
Kroativ I eMedjimurje I 24sata
Foto: eMedjimurje
Austrija
Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
Prema trenutnoj prognozi, mirovine će vjerojatno ponovno značajno porasti od 2025. godine. Nakon ovogodišnjeg povećanja od 9,7 posto, od siječnja 2025. dolazi faktor prilagodbe od 4,9 posto.
Zbog kontinuirano visoke stope inflacije – Austrija je s 4,1 posto u ožujku imala treću najvišu inflaciju u eurozoni – mirovine bi također mogle značajno porasti od sljedeće godine.
Mirovine su već za ovu 2024. godinu povećane za 9,7 posto zbog krize cijena i visoke inflacije. Temelj za to je tekuća inflacija od kolovoza prethodne godine do srpnja prethodne godine. Za nadolazeću 2025. godinu, gleda se stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Uzimajući u obzir predviđanja WIFO-a i OeNB-a, to bi moglo rezultirati faktorom usklađivanja mirovina od 4,9 posto. O tome je nedavno izvijestio i Kronenzeitung. Inflacija je trenutno u prosjeku 5,34 posto od kolovoza 2023. do ožujka 2024.
| mtl. Pension 2024 | Erhöhung | mtl. Pension 2025 |
|---|---|---|
| 1.600,00 Euro | + 78,40 Euro | 1.678,40 Euro |
| 1.800,00 Euro | + 88,20 Euro | 1.888,20 Euro |
| 2.000,00 Euro | + 98,00 Euro | 2.098,00 Euro |
| 2.200,00 Euro | + 107,80 Euro | 2.307,80 Euro |
| 2.500,00 Euro | + 122,50 Euro | 2.622,50 Euro |
Austrija
‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.
Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.
Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.
On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.
“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.
“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
You must be logged in to post a comment Login