Connect with us

Svijet

Švedski problem – Od čega umiru ljudi u Švedskoj i što možemo naučiti iz ‘švedskog modela’

Objavljeno

na

San o Švedskoj kao o idealnoj europskoj državi za život već se odavno rasplinuo. U ‘švedski model multikulturalizma’ više ne vjeruju ni njegovi nekad najveći zagovornici. Švedska se danas suočava s velikim problemima, a stopa smrtnih slučajeva u nekad mirnoj skandinavskoj zemlji danas je dva i pol puta veća od europskog prosjeka. Velika većina žrtava su muškarci u dobi od 20 do 30 godina, a policija gotovo po pravilu ne otkriva identitet žrtava. No, uz malo logičkog egzbicionizma nije teško zaključiti da ubijeni i oni koji se dovode u vezu s ubojstvima najčešće imaju migracijsku pozadinu.

Krajem svibnja europski mediji nisu dali puno prostora vijesti o velikim sukobima stotine mladića (većinom iz afričkih ili bliskoistočnih manjina) koji su se sukobili na trgu u Hjallbu, predgrađu Göteborga, drugom po veličini gradu Švedske. Samo dva danas kasnije muškarac je u obližnjoj trgovini bio pogođen metkom u potiljak, a istoga dana je ustrijeljen policajac u Biskopsgardenu, drugom predgrađu grada. Oba događaja navodno se dovode u vezu s nemilim događajima u Hjallbu.

Piše: Robert Pandža

Samo nekoliko dana nakon toga muškarac je ubijen u brijačnici u Frölundi, a prije nekoliko dana dvoje male djece imalo je puku sreću da preživi unakrsnu vatru u pucnjavi dviju bandi, ovaj put u Visattri, predgrađu glavnog grada Stockholma. Da dodam, u pretpandemijskoj godini bio sam u Stockholmu i moram priznati da se nisam osjećao nesigurno, iako mi je službenica hotela u kojem sam odsjeo savjetovala da se klonim određenih dijelova grada, pogotovo noću. U razgovoru sam saznao i da su Göteborg i Malmö puno nesigurniji. Nisam puno mario i Stockholm mi se činio kao pristojna europska metropola.

O situaciji u Švedskoj piše i The Economist koji ističe da broj nasilnih djela posljednjih mjeseci raste. Ističu i incident u kojem su tri osobe teško ozlijeđene u nekad mirnom Kristianstadu, gradiću na jugu Švedske. Ozlijeđene su dvije osobe u dobi između 20 i 30 godina, te jedna 60-godišnja žena, slučajna prolaznica. Ono što zapanjuje je činjenica da se radi o isključivo prijavljenim slučajevima. Puno toga, (ne)svjesno promakne policiji, a onda i medijima. Peter Imanuelsen, švedski novinar i politički komentor u svojim istupima često upozorava da je situacija gora nego što se prikazuje te da je stopa kriminala puno veća nego što se predstavlja. Imanuelsen već godinama prati kriminalnu scenu u svojoj rodnoj državi te izvještava o slučajevima koji se uopće ne pojavljuju u švedskim medijima.

Prema nedavnom izvješću Nacionalnog vijeća za sprječavanje kriminala, u Švedskoj je zabilježen najveći broj smrtnih slučajeva u Europi u posljednjih 15 godina. Na temelju analize podataka iz 22 europske zemlje koje su dostavili Eurostat i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), znanstvenica u Vijeću Klara Hradilová-Selinová izračunala je da je Švedska na prvom mjestu. Većina žrtava su muškarci u dobi od 20 do 30 godina.

U pozadini svega leži švedska odluka koja je donesena prije više od 40 godina. Švedski parlament je 1975. donio odluku da Švedska postaje otvorena za migracije, ističe profesor Kyösti Tarvainen sa Sveučilišta Aalto u Helsinkiju te dodaje da su u to vrijeme više od 40 posto useljenika bili njegovi sunarodnjaci, Finci. Kroz zadnjih nekoliko desetljeća to se značajno promijenilo. Primjerice, dovoljno je pogledati etnički sastav određenih gradova ili gradskih naselja.

U zloglasnom predgrađu Hjällbo u Göteborgu 70 posto stanovništva rođeno je u inozemstvu. Za usporedbu, 80-ih godina prošlog stoljeća policija u Göteborgu uspjela je riješiti počinitelje ubojstava u 80 posto slučajeva. Danas rješavaju tek oko 20 posto. Ratovi bandi danas su stvarnost na ulicama mnogih švedskih gradova.

“U 2019. godini 88 posto imigranata bili su nezapadnjaci, a među njima 52 posto bilo su muslimani. Dakle, došlo je do velikog kulturnog ‘pomaka’ među stanovništvom. Ako trenutna imigracijska politika Švedske ostane nepromijenjena, etnički Šveđani postat će manjina 2065. godine” zaključuje Kyösti Tarvainen sa Sveučilišta Aalto u Helsinkiju.

S Tarvainenom se slaže i švedska novinarka Paulina Neuding koja je za Politico navela da je Švedska nekad bila zemlja s najnižom stopom kriminala u svijetu. “Društveni nemiri, zapaljeni automobili, napadi na hitne službe i ostale vrste nereda stalno se ponavljaju” piše Neuding te upozorava kako su “pucnjave u zemlji postale toliko uobičajene da više ne dolaze ni na naslovnice. Vijesti o napadima brzo se zamjenjuju naslovima o sportskim događajima i slavnim osobama. Čitatelji su izgubili osjećaj za nasilje”.

O jednom velikom problemu upozorava i somalijska esejistica Ayaan Hirsi Ali, imigrantica koja živi u Nizozemskoj. Hirsi Ali naglašava kako je Švedska postala ‘metropola silovanja’ u Europi. Većina počinitelja osuđenih za seksualno nasilje u Švedskoj posljednjih godina je imigrantskog porijekla, izvijestila je javna služba SVT. To se ogledava i u činjenici raste broj slučajeva u kojima žrtva silovanja nije znala za počinitelje. Taj postotak je sada oko 80 posto, što je potpuno obrnuta situacija u odnosu na prošlost kada je počinitelj gotovo uvijek bio rođak ili poznanik žrtve.

Švedski primjer je, nema sumnje, veliko upozorenje za cijelu Europu, ali i Zapad u cijelosti. Koliko je Europa spremna učiti na švedskom primjeru ostaje nam tek da vidimo. Ovo pišem u svijetlu mogućeg novog migraacijskog vala koji prijeti nakon novih sukoba u Afganistanu. Pritisak na vanjske granice EU raste iz dana u dan, a ilegalni imigranti imaju i nove rute (Bjelorusija…). Imigrantima je cilj domoći se Austrije, Njemačke, Švedske, Nizozemske, ali uvijek se postavlja pitanje što će odlučiti Bruxelleski kazamat i što zapravo u idućih nekoliko desetljeća čeka Hrvatsku odnosno Austriju. Švedski primjer najbolji je dokaz da nekontrolirana imigracija može izazvati ogromne posljedice po društvo u cijelosti.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Donald Trump je novi predsjednik SAD-a

Objavljeno

na

Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.

“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.

Nastavi čitati

Svijet

Donald Trump sve bliže pobjedi

Objavljeno

na

Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.

Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.

Karolina Trumpu

Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.

Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.

Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.

Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.

U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.

Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.

Nastavi čitati

Svijet

U Mostaru osvanula podrška Trumpu

Objavljeno

na

By

Na videozidu jednog kafića u Mostaru osvanuo je plakat podrške predsjedničkoj kandidaturi Donalda Trumpa.

Uz fotografiju Trumpa napravljenu neposredno nakon neuspjelog atentata na Floridi slovima u bojama američke zastave napisano je ‘TRUMP 2024’ 

Nije poznato tko je platio i postavio ovaj plakat podrške na videozid, no nema dvojbe da ovaj poduzetnik i bivši predsjednik SAD-a ima svoje pristaše i u gradu na Neretvi.

Ovaj plakat pojavljuje se uoči američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 5. studenoga 2024. godine. Nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden 21. srpnja 2024. povukao svoju kandidaturu, Demokratska stranka nominirala je potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju kandidatkinju za predsjednicu. Harris je odabrala guvernera Minnesote, Tima Walza, za svog potpredsjedničkog kandidata. 

S druge strane, Donald Trump, bivši predsjednik, osigurao je nominaciju Republikanske stranke i kandidira se za povratak u Bijelu kuću. Njegov potpredsjednički kandidat je senator iz Ohija, J.D. Vance. 

Ovi izbori odvijaju se u kontekstu dubokih političkih podjela u Sjedinjenim Američkim Državama, s ključnim pitanjima poput gospodarstva, vanjske politike i socijalnih prava u središtu kampanja oba kandidata. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između Harris i Trumpa, što dodatno povećava neizvjesnost ishoda predstojećih izbora.

Nastavi čitati
LM