Panorama
Apple predstavio iPhone 15: Dolazi u 4 inačice, mijenja se punjač, poznata i cijena
Apple je jučer u svom sjedištu u kalifornijskom Cupertinu predstavio osvježene verzije pametnog sata Apple Watch te uređaja koji svakako uvijek pobuđuje najviše zanimanja – iPhonea.
iPhone 15 dolazi u četiri inačice – osnovni model, zatim nešto veći iPhone 15 Plus te skuplje i puno opremljenije verzije s dodatkom Pro: iPhone 15 Pro te iPhone 15 Pro Max. Dizajn je ostao manje-više isti, jedino su bridovi oko zaslona prilično smanjeni, a Pro modeli malčice su zaobljeniji i uglađeniji zahvaljujući korištenju titanija umjesto nehrđajućeg čelika, piše jutarnji.hr.
iPhone 15 Pro, dakle, izrađen je u kombinaciji titanija i stakla i dolazi u verziji s ekranom od 6,1 inča te 6,7 inča u slučaju iPhonea 15 Pro Max. Dolazi u četiri boje – crnoj, bijeloj, plavoj i srebrnoj, odnosno u boji titanija. Nema više kultnog prekidača za stišavanje zvonjave koji je bio dio iPhonea od prvog modela. Umjesto toga, na Pro modelima prekidač je zamijenjen običnom tipkom, nazvanom “action button”. Tipka se može programirati tako da radi ono što korisnik želi (upaliti lampu, otvoriti kameru ili neku drugu aplikaciju, recimo).
Pro modele pogoni novi Appleov sistemski čip A17 Pro, koji je izrađen na 3-nanometarskoj arhitekturi i ima 19 milijardi tranzistora. To bi trebalo donijeti neprikosnovene performanse, uz značajnu uštedu energije. Na iPhone 15 Pro doći će neke igre koje su dosad bile dostupne samo na igraćim konzolama.
Kamera je i dalje trostruka, s glavnim senzorom od 48 megapiksela. Kako su naveli iz Applea na predstavljanju, sve je poboljšano – više detalja, više rezolucije, bolje performanse pri slabijem osvjetljenju… Zahvaljujući softveru, iPhone 15 Pro ima četiri razine zuma, od ultraširoke perspektive pa sve do optičkog zuma od 3X, odnosno od čak 5X na modelu Pro Max.
Uvećanje od 5 puta postignuto je pomoću periskopskih leća, a telefoto kamera na Pro Maxu ima stabilizaciju koja izvodi 10.000 korekcija u sekundi. Ultraširoka kamera ima senzor od 12 megapiksela i sadrži jednu od najboljih značajki iPhoneovih kamera – makro način rada. Naravno, poboljšano je i snimanje videa, posebice za profesionalce, pa je tako omogućeno snimanje u ProRes formatu u 4K rezoluciji pri 60 fps. Model Pro Max može, koristeći dvije kamere istodobno, snimati takozvani “spatial video”, odnosno trodimenzionalni video namijenjen Appleovom uređaju za virtualnu stvarnost.
Iako se nagađalo da bi Apple mogao povisiti cijenu za Pro modele, ostale su iste kao i lani – iPhone 15 Pro počinje od 999 dolara (doduše, s pohranom od samo 128 gigabajta, što je premalo za ovako moćnu kameru), dok Pro Max starta od 1099 dolara (s 256 GB memorije). U Hrvatskoj bi trebalo očekivati da će 15 Pro koštati oko 1300 eura nadalje, a 15 Pro Max od oko 1450 eura nadalje.
Regularni iPhone 15 ima OLED zaslon s dijagonalom od 6,1 inča, a iPhone 15 Plus od 6,7 inča. Trebali bi imati svjetlinu od čak 2000 nita i dolaze u pet boja – ružičastoj, žutoj, plavoj, zelenoj i crnoj. Kamera je dvostruka, s glavnim senzorom od 48 megapiksela, koji ujedno u praksi služi i kao telefoto kamera, pošto se sredina fotografije može “izrezati”. Tu je i ultraširoka leća.
iPhone 15 nije dobio novi moćni čip s Pro modela, nego koristi prošlogodišnji A16 Bionic. Teško da će itko primijetiti razliku u praksi, ali uz ovu cijenu nije suludo očekivati ponajbolje komponente.
Jedna od dobrih vijesti jest to što su zahvaljujući upornosti europskih birokrata u Appleu bili prisiljeni odreći se svog patentiranog utora za punjenje “lightning” i na iPhone staviti USB-C, isti onaj utor kakav koriste apsolutno svi drugi proizvođači. To znači da će biti puno jednostavnije pronaći punjač za iPhone, da ne spominjemo i jeftinije, te da ćemo moći koristiti samo jedan kabel za praktički sve naše potrebe.
Nadalje, “dinamički otok”, iznimno popularna značajka koji je bila dostupna samo na Pro modelima, sada je preseljena i na osnovni iPhone 15.
Dosta zanimljiva značajka lanjskog iPhonea 14 bila je mogućnost satelitske komunikacije, odnosno slanja poruka s mjesta na kojima nema mobilne pokrivenosti. Međutim, nakon što je Huawei nedavno predstavio svoj model Mate 60 Pro koji može obavljati satelitske pozive s bilo kojeg mjesta na planetu, cijela industrija je čekala hoće li isto biti moguće i s iPhoneom 15. Neće. Ali će zato slanje poruka preko satelita biti prošireno na 14 zemalja, a u SAD-u će biti uvedeno i slanje SOS poruka putem satelita u slučaju kvara automobila.
Cijena iPhonea 15 počinje od 799 dolara (za verziju s prilično mizernih 128 gigabajta pohrane), dok će iPhone 15 Plus koštati od 899 dolara nadalje. U Hrvatskoj bi to trebalo biti oko 1050 eura, odnosno oko 1200 eura.
Što se tiče Apple Watcha 9, dizajn je ostao praktički isti – ako ste u životu vidjeli ijedan Appleov sat, onda znate kako izgleda i ovaj. Važne promjene dogodile su se u unutrašnjosti, s novim Appleovim sistemskim čipom S9. Baterija bi trebala, kaže Apple, potrajati 18 sati. Čip S9 omogućuje lakše pronalaženje iPhonea koji je uparen sa satom, a novi softver Watch OS 10 ima nekoliko zanimljivih noviteta, kao što je “widget stack” kakav već postoji na iPhoneu.
Dodatno, zaslon Apple Watcha 9 trebao bi biti čak dvostruko svjetliji od prethodne generacije i ići do 2000 nita svjetline. Uvedeno je i upravljanje satom gestama – primjerice, dovoljno je dvaput “tapnuti” kažiprst i srednji prst kako biste se javili na poziv (gesta se može prilagoditi prema želji korisnika). Dolazi u pet boja u aluminiju (ružičasta je novitet) te u tri boje u čeliku. Početna cijena Apple Watcha 9 je 399 dolara (što bi na našem tržištu moglo biti oko 550 eura).
Predstavljen je i Apple Watch Ultra 2, koji također ima novi čip S9 i upravljanje gestama te zaslon sa svjetlinom od fantastičnih 3000 nita. Baterija bi trebala trajati 36 sati i s njime je moguće roniti do 40 metara dubine. Koštat će od 799 dolara nadalje (u Hrvatskoj bi trebalo očekivati cijenu od oko 1050 eura).
Zanimljivosti
Ovo su najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini
Najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini, prema istraživanju tvrtke International SOS, obuhvaćaju Južni Sudan, Libiju i Afganistan. Kroz interaktivnu kartu, tvrtka identificira područja s visokim rizikom od političkih nemira, nasilja te manjih i ozbiljnijih zločina, uzimajući u obzir i utjecaj klimatskih promjena.
S druge strane, među najsigurnijim destinacijama za posjet su Grenland, Finska, Norveška, Island i Luksemburg, gdje su sigurnosne prijetnje minimalne prema istraživanju. Na suprotnom kraju spektra su Libija, Južni Sudan, Sirija, Ukrajina i Irak, rangirani kao zemlje s ekstremnim sigurnosnim rizikom.
U Srednjoj i Južnoj Americi, Venezuela, Honduras i Haiti izdvajaju se kao destinacije s visokim sigurnosnim rizikom zbog porasta kriminala i nemira. Norveška, Finska i Island su istaknuti kao zemlje s niskim rizikom od zdravstvenih i sigurnosnih problema.
Kada je u pitanju zdravlje, afričke zemlje poput Nigera, Sudana, Libije, Srednjoafričke Republike, Somalije i Sierrae Leonea nose najveći rizik od medicinskih problema. Uključujući i Jemen, Irak, Siriju i Sjevernu Koreju kao zemlje s visokim rizikom.
Ove godine, istraživanje također obuhvaća utjecaj klimatskih promjena na zemlje diljem svijeta. Dok su europske zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije ocijenjene s niskim rizikom, zemlje poput Nigerije, Demokratske Republike Kongo i Sirije suočavaju se s visokim rizikom.
Zanimljivosti
Njemački ministar poziva na drastične mjere: Slijedi li zabrana vožnja vikendom?
– Ekvivalentno smanjenje propusnosti prometa bilo bi moguće samo putem restriktivnih mjera koje je teško priopćiti javnosti, kao što su zabrane vožnje širom zemlje na neodređeno vrijeme subotom i nedjeljom, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing.
U pismu upućenom čelnicima parlamentarnih klubova, koje je izazvalo svakakva negativna mišljenja, ministar je implicirao da će se morati poduzeti drastične mjere, poput zabrane vožnje, ako Njemačka ne ispuni ciljeve klimatskog zakona vikendima.
Emisije stakleničkih plinova najvećeg europskog gospodarstva pale su 2023. na najnižu razinu u 70 godina, ali prometni sektor nije uspio ispuniti svoje klimatske ciljeve, a program za njihovo postizanje nije pokrenut. Prema važećem zakonu o klimi, industrije u Njemačkoj moraju smanjiti štetne emisije za 65% između 1990. i 2030. godine. U ovom scenariju, različite političke skupine nisu postigle nikakav dogovor.
Wissing sada predlaže pokretanje probne akcije kojom bi se osiguralo da će, ako planirane reforme ne budu odobrene u parlamentu do 15. srpnja, Ministarstvo prometa biti prisiljeno predstaviti trenutni akcijski program kako bi se osiguralo pridržavanje godišnjih razine emisija sektora prometa do 2030. godine, što uključuje i zabranu vožnje vikendom.
Zanimljivosti
Prijavi nepropisno parkirane i zaradi: Ovaj grad daje honorar za prijavu onih koji rade prekršaje
U Švedskoj su odlučili nagrađivati građane koji prijavljuju nepropisno parkiranje. Radi se o aplikaciji koju stanovnici švedskog grada Uppsale mogu koristiti za registraciju nepropisnog parkiranja, nakon čega će im biti isplaćena napojnica, navode televizijska kuća Euronews i švedski mediji.
Kreator aplikacije je tvrtka Scout Park, a mogu je koristiti svi Šveđani stariji od 16 godina koji imaju matični broj.
Pomoću aplikacije građani mogu pomoći čuvarima parkirališta da pronađu osobe koje se ne pridržavaju pravila parkiranja u zajednici – rekao je šef tvrtke Erik Englund za njemački časopis Der Spiegel.
Riječ je o parkirališnim mjestima u gradu kojima upravlja privatni operater. Prema Der Spiegelu, nakon što korisnik otkrije krivo parkirano vozilo na dotičnom području, on ili ona ga mogu snimiti svojim mobilnim telefonom i prijaviti putem aplikacije. Nakon toga dobiva poruku da su komunalni redari na putu prema lokaciji. Ako akcija rezultira time da vlasnik automobila dobije kaznu za parkiranje, dojavljivač će dobiti bonus od 100 švedskih kruna, što je oko 9 eura.
