Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
264 puta dnevno: Ovaj radar za mjerenje brzine u Beču najviše kažnjava vozače
Diljem Austrije 2023. godine prijavljen je 6.160.271 prebrzi vozač, odnosno 16.877 dnevno. Radarska kutija uhvati ih 264 svaki dan na A4 u Simmeringu.
Prebrza vožnja jedan je od glavnih uzroka prometnih nesreća. Protiv prebrzih osoba policija poduzima odgovarajuće mjere. Od izmjene zakona posebno nepopravljivim vozačima može se oduzeti ne samo vozačka, nego i automobil.
Osim usmjerenih akcija protiv prebrzih vozača – ovdje policija posebno cilja na trkače s njihovim tuniranim automobilima – fiksne radarske kutije, mobilni sustavi za mjerenje i kontrolu dionica također bi trebali osigurati poštivanje ograničenja brzine.
Top 3: najuspješnije radarske kutije u Beču
➤Simmering, A4: 80.000 prekršaja (264 dnevno), uključujući 41 postupak oduzimanja vozačke dozvole
➤Favoriten, A23: 36.800 prekršaja (121 dnevno), uključujući 154 postupka oduzimanja vozačke dozvole
➤Favoriti, S1: 28.151 prekršaja (93 dnevno), uključujući 32 postupka oduzimanja vozačke dozvole
Sve brojke odnose se na razdoblje od siječnja do listopada 2024. godine.
Austrija
Pogođen Eurojackpot, netko je bogatiji za 21 milijun eura
U sinoćnjem izvlačenju 100. kola igre Eurojackpot izvučeni su brojevi:
1, 4, 19, 35, 42 – 1, 3, koji su igraču iz Poljske donijeli dobitak 5+2 u iznosu od 21.312.702,50 eura.
Sljedeće izvlačenje za igru Eurojackpot je u utorak, 17.12.2024., a glavni dobitak iznosi 10.000.000,00 eura.
Austrija
Ove stvari će u Austriji od 2025. godine sigurno poskupjeti
Od 2025. mnoga će kućanstva morati očekivati znatno veće troškove. Mnoge će cijene i porezi značajno porasti, a mjere olakšica prestaju. Mnoga kućanstva suočena su s dodatnim opterećenjem od nekoliko stotina eura.
Od 1. siječnja 2025. znatno će se povećati mnoge carine, porezi, naknade i cijene. To je, između ostalog, zbog činjenice da se diljem Austrije ukidaju mnoge mjere olakšica, a cijene i naknade značajno povećavaju. Moguća su povećanja i do 7,7 posto. Najveći dodatni troškovi proizlaze iz rasta cijena energije i električne energije. Vožnja automobila također će za mnoge ljude predstavljati znatno veći financijski teret. Za privatna kućanstva to od 2025. znači dodatno financijsko opterećenje od stotina ili čak tisuća eura.
Posljednjih mjeseci stopa inflacije je ujednačena ili pala u odnosu na prethodni mjesec. U studenom je iznosila “samo” 1,9 posto, ali opet polako raste. To ne znači da će cijene automatski pasti – inflacija samo neće rasti kao prije. Wifo prognoze trenutno predviđaju stopu inflacije od preko dva posto do kraja godine.
Porez na CO2 u Austriji se naplaćuje od 2022. To vrijedi za sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Oni sada moraju platiti ovu dodatnu cijenu po toni CO2 (ugljičnog dioksida) proizvedenog izgaranjem njihovog goriva.
Godišnja cijena po toni CO2
- 30,00 eura
- 32,50 eura
- 45,00 eura
- 2025 55,00 eura
Naplata od 30 eura po toni CO2 s uvođenjem cijena 2022. godine uzrokovala je povećanje cijena benzina i dizela do 9 centi po litri na crpkama. Prema procjenama stručnjaka, ove je godine već zabilježeno povećanje oko 12 do 13 lipa više.
Daljnje povećanje cijene CO2 za 10 eura po toni CO2 – odnosno na ukupno 55 eura – planirano je za 2025. godinu. Ovo povećanje poreza na CO2 povećalo bi cijene goriva za dodatna 2 ili 3 centa od siječnja 2025. Sveukupno, prema izračunu ARBÖ-a, litra dizela je od uvođenja poreza na CO2 poskupjela za 16,5 centi, a benzina za 15 centi.
Nova vinjeta u morskozelenoj boji bit će skuplja od 2025. Godišnja vinjeta poskupljuje za 7,7 posto na 103,80 eura. To znači da će od sljedeće godine prvi put biti iznad granice od 100 eura. Kao i do sada vrijedi do 14 mjeseci. Valjanost godišnje vinjete počinje od prosinca 2024. godine.
Standardni porez na potrošnju (NoVA) također bi se mogao povećati
U posljednje tri godine, NoVA za automobile (klasa M1) značajno se povećava svake godine. Iznos odbitka CO2 smanjen je s prijašnjih 112 g/km na 97 g/km 2024. godine. Istodobno je ograničenje kazne smanjeno s 200 na 155 g/km, a iznos kazne povećan s 50 na 80 eura. Povećana je i maksimalna porezna stopa s 50 na 80 posto. Zbog toga su novi automobili s posebno visokim emisijama postali znatno skuplji.
U sklopu eko-socijalne porezne reforme odlučeno je da će se, ovisno o procjeni, 2024. godine donijeti odluka o tome treba li iznos odbitka CO2 smanjiti za dodatnih tri g/km godišnje od 1. siječnja 2025. . Odluka o tome još se čeka. Ako se ova mjera doista provede, iznos odbitka ponovno bi pao na 94 g/km i poskupio automobile pri prvoj registraciji.
Koliki bi NoVA mogao biti od 2025. ako iznos odbitka za CO2 ponovno padne i porez se poveća, može se izračunati pomoću NoVA kalkulatora na Finanz.at.
Klima karta će biti skuplja
Prvi put nakon tri godine klimatska karta bit će skuplja od 2025. Cijena će porasti za 7,7 posto, odnosno sa sadašnjih 1095 eura na 1179,30 eura. Od sljedeće godine cijene obiteljske nadogradnje, koja omogućuje putovanje do četvero djece od šest do 15 godina, iznosit će 1.002,70 ili 1.297,80 eura. Omladinske, seniorske i posebne ulaznice s popustom bit će povećane s 821 na 884,20 eura.
Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Od 2025. cijene će se godišnje povećavati na temelju indeksa potrošačkih cijena Austrijske statistike. Svatko tko kupi kartu s rokom valjanosti prije 1. siječnja 2025. i dalje će plaćati trenutnu cijenu prije povećanja, prenosi Finanz.at.
Kraj ograničenja cijena električne energije i subvencija
Od iduće godine postoji rizik značajnih dodatnih troškova zbog isteka subvencije cijene električne energije (kočnica cijene električne energije). Zbog ukidanja kočnice cijena struje i, između ostalog, dopunske subvencije za veća kućanstva, iznos računa za struju koji privatna kućanstva moraju sami plaćati ponovno će znatno poskupjeti.
Iako cijene električne energije trenutno padaju u cijeloj Austriji, troškovi koje moraju platiti privatnici i poduzeća značajno rastu. Za četveročlanu obitelj s prosječnom potrošnjom električne energije od 3500 kWh može se očekivati dodatni iznos od oko 760 eura godišnje. AK izračunava prosječne dodatne troškove od preko 300 eura u cijeloj Austriji.
Ovo povećanje troškova uzrokovano je činjenicom da će ne samo biti ukinuta subvencija za troškove električne energije (price cap), već će se ponovno primjenjivati obustavljene subvencije za obnovljive izvore energije, naknada za električnu energiju i mrežarina. Nakon uvođenja kočnice cijena električne energije u prosincu 2022. uz subvenciju do 30 centi po kWh (do 2.900 kWh potrošnje električne energije), od srpnja 2024. iznos je prepolovljen na 15 centi. Od siječnja 2025. bit će potpuno eliminiran.
Prema portalu za usporedbu tarife.at, usporedbom cijena električne energije možete uštedjeti do 850 eura na troškovima električne energije u 2025. godini.
Promjena tarifa mnogim se kućanstvima isplati
No, trenutno se čini da će cijene električne energije i dalje padati. Dakle, ako još uvijek imate skupu tarifu od preko 20 centi po kilovatsatu, mogli biste uštedjeti mnogo novca promjenom tarife sada.
Mnogi dobavljači električne energije nedavno su snizili nove tarife. Međutim, popusti za nove kupce mogu povećati potencijal uštede. Usporedbu tarifa također preporučuje E-Control.
Kako je izvijestio Finanz.at, od 2025. mnoge će naknade u Beču također porasti. Indeks potrošačkih cijena (CPI) za opskrbu vodom, odvodnju i zbrinjavanje otpada u lipnju je porastao za 5,9 posto. To znači da je prekoračena granica od 3,0 posto, koja se smatra mjerodavnim pragom za povećanje. CPI čini osnovu za povećanje ovih poreza.
Osim toga, povećat će se i naknade za parkiranje u glavnom gradu savezne države. Parking karta za jedan sat ubuduće će biti povećana za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Cijene plina također rastu
Cijene plina također će osjetno poskupjeti od siječnja 2025. zbog viših mrežarina. I ovdje se mogu očekivati stotine eura dodatnih troškova za pogođena kućanstva. Usporedba pružatelja usluga također može uštedjeti mnogo novca. Trebalo bi biti moguće do 1000 eura.
Daljnja povećanja moguća su zbog proračunskog deficita
Osim toga, moguća su daljnja povećanja zbog visokog proračunskog deficita. O mogućim mjerama restrukturiranja proračuna trenutačno se raspravlja u koalicijskim pregovorima. Već se priznaje da to neće biti moguće samo uštedama u državnom proračunu.
Wifo i IHS preporučuju povećanje poreza na mineralna ulja i ukidanje povlastice na dizel. Time bi opet poskupjela vožnja automobila. Trebalo bi ukinuti i klimatski bonus. Uostalom, ove bi godine to koštalo gotovo 2 milijarde eura. Agenda Austria već je na stol stavila razne prijedloge i izračune.
Ostale korisne informacije pronađite na kroativu.
