Austrija
Austrija: Radna prava i pravila za godišnji odmor

Često dobijamo upite što je s radnim pravima u Austriji, koja pravila vrijede i tome slično. Evo što sve možete tražiti od svog poslodavca ako radite na austrijski ugovor.
Tijekom vremena
Standardno radno vrijeme u Austriji je 40 sati tjedno. Ako se prekorači, ti sati spadaju u prekovremeni rad. Prekovremeni rad uvijek nastaje kada radnik odradi određeni vremenski fond koji proizlazi iz ugovora o radu. To može biti maksimalno 20 sati tjedno, a doplata je po zakonu u iznosu od 50% za svaki prekovremeni sat (ili 1,5 sat kredita po satu rada).
Rad preko vikenda
Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad vikendom, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad subotom i nedjeljom plaća se doplata u iznosu od 100% osnovne plaće.
Rad noću
Muškarci i žene imaju jednako pravo na noćni rad, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad noću postoji dodatna naknada od 50% osnovne plaće.
Odmor
U prvih šest mjeseci radnik ima pravo na godišnji odmor prema trajanju radnog odnosa. Za svaki odrađeni mjesec zaposlenik ima pravo na 2 dana godišnjeg odmora. Od druge godine ima pravo na puni godišnji odmor od najmanje 5 tjedana (30 radnih dana), a nakon 25 godina radnog staža ima pravo na 6 tjedana (36 radnih dana). Osobe s invaliditetom i maloljetnici nemaju pravo na više dana godišnjeg odmora, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Minimalna plaća i 13. i 14. plaća
Minimalna plaća u Austriji nije čvrsto utvrđena zakonom, regulirana je kolektivnim ugovorima. Plaćanje je također ugrađeno u njih 13. i 14. plaću, kao i druge naknade. 13. plaća predstavlja božićnicu a 14. plaća opet regres. Sam iznos utvrđuje se ovisno o važećem kolektivnom ugovoru. No, ona teži biti na razini mjesečne plaće, ne niže od one koja je navedena u kolektivnom ugovoru. U slučaju da niste radili cijelu kalendarsku godinu, 13. i 14. Vaša će se plaća isplaćivati u alikvotiranim iznosima ovisno o broju mjeseci rada. Imat ćete pravo nakon 5 mjeseci zaposlenja. Ako ste radili punu godinu, imate pravo na udvostručenu mjesečnu plaću, piše atena.sk.
PN (invaliditet)
U slučaju bolesti, ozljede na radu, profesionalne bolesti ili potrebe za odmorom i oporavkom, imate pravo na isplatu 100% svoje plaće, a zatim 50%. Duljina isplate ovisi o trajanju radnog odnosa, a visina plaće ovisi o vašim primanjima u zadnjem mjesecu prije bolovanja. Kao zaposlenik dužni ste poslodavca obavijestiti o svojoj nesposobnosti za rad. Ako se tijekom godišnjeg odmora razbolite duže od 3 dana, to vam se ne uračunava u godišnji odmor. No, ovu činjenicu potrebno je prijaviti poslodavcu i potkrijepiti liječničkom potvrdom.
Trajanje radnog odnosa | Duljina isplate 100% plaće | Duljina isplate 50% plaće |
1 godina | 6 tjedana | 4 tjedna |
2 – 15 godina | 8 tjedana | 4 tjedna |
16 – 25 godina | 10 tjedana | 4 tjedna |
26 godina i više | 12 tjedana | 4 tjedna |
Obiteljski dodaci
Zahtjev za dječji doplatak moguće je podnijeti 5 godina unatrag od mjeseca u kojem je austrijska porezna uprava nadležna za te doplatke prihvatila zahtjev. Za obiteljske dodatke možete se prijaviti do 18. godine. godine starosti djeteta, odn do svoje 24 godine života, ako je redoviti student na visokom učilištu. Pravo na obiteljski dodatak imaju djetetov roditelj, posvojitelj, očuh ili osoba čijoj je skrbi dijete povjereno.
Iznos obiteljskog dodatka ovisi o dobi djeteta:
- od rođenja – 120,61 €
- od 3 godine – 128,97 €
- od 10 godina – 149,70 €
- od 19 godina – 174,68 €
Doplate za ljetovanje
Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad u dane blagdana, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad na dan praznika postoji doplata u iznosu od 100% osnovne plaće. U Austriji su sljedeći dani državni praznici:
- Nova godina – 1. siječnja
- Tri kralja – 6. siječnja
- Uskrsni ponedjeljak (pokretni blagdan)
- Praznik rada – 1. svibanj
- Uzašašće Gospodnje (pokretni blagdan)
- Duhovski ponedjeljak (pokretni blagdan)
- Tijelovo (pokretni blagdan)
- Velika Gospa – 15. kolovoz
- Državni praznik – 26. listopad
- Blagdan Svih svetih – 1. studeni
- Bezgrešno začeće – 8. prosinac
- Božić– 25 prosinac
- Božić – 26 prosinac
Rodiljna/roditeljska naknada
Zaštitno razdoblje za trudnice počinje 8 tjedana prije očekivanog rođenja djeteta, a završava 8 tjedana nakon njega, što je 100% plaća za 16 tjedana. U tom razdoblju žena ne smije obavljati svoj posao, ali radni odnos traje i umjesto plaće isplaćuje se rodiljna naknada.
Roditelji imaju pravo na neplaćeni roditeljski dopust do navršene 2 godine života djeteta. Minimalno trajanje roditeljskog dopusta je 2 mjeseca. Za to vrijeme mogu se koristiti doplatci za brigu o djeci. od 1. siječnja 2010. roditelji ste čija su djeca rođena nakon 30 rujna 2009. mogu birati između 5 vrsta doprinosa. Jedan od modela temelji se na visini prihoda. Nakon završetka roditeljskog dopusta, žena je zaštićena od otkaza tijekom 4 tjedna nakon završetka roditeljskog dopusta ili razdoblja nakon završetka roditeljskog dopusta.
Mirovina
Ako ste u Austriji uplaćivali mirovinsko osiguranje dulje od godinu dana, imate pravo na alikvotni iznos austrijske mirovine. Ako ste uplaćivali mirovinsko osiguranje manje od godinu dana, plaćeni mjeseci se neće izgubiti, već će se dodati mjesecima koje ste radili u svojoj zemlji. Do 2024. zakonska dob za odlazak u mirovinu za žene bit će 60 godina. godine, od 2033. bit će u 65 godine. Za muškarce se dob ne mijenja, zakonska dob za odlazak u mirovinu uvijek će biti 65 godina. godine.
Dopust za njegu (OCR)
Ako brinete o članu obitelji koji živi s vama, pod određenim uvjetima možete dobiti dopust dok još primate plaću. Radni dopust radi njege i njege osigurava se u trajanju od 1 tjedna. U slučaju djece kojoj je potrebna skrb, moguć je dodatni tjedan po kalendarskoj godini ako dijete još nije navršilo dvanaest godina. O bolesnom djetetu može se brinuti i roditelj koji ne živi u zajedničkom kućanstvu, piše atena.sk.

Austrija
Koliko novca doista dobivaju tražitelji azila u Austriji? Evo što kaže službena provjera činjenica

Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.
Tko što prima?
Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:
- Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
- Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
- Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
- Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
- Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
- Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
- U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
- 200 € za hranu
- 40 € džeparac
- 10 € za slobodno vrijeme
- Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
- Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
- Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
- Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
- Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
- Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.
Koliko stvarno primaju?
- Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
- Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
- Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
- Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.
Problem: neujednačenost i netransparentnost
Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.
Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.
Austrija
Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja

Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.
Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.
Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.
Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.
Austrija
Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.

U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).
FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.
Dvostruko više istraga
U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.
Austrija još uvijek na “bijeloj listi”
Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.
Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca
Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.