Ekonomija
ZDF-ova priča o bh. liječniku koji posreduje u poslovima nabave cjepiva
Njemačka državna televizija ZDF objavila je prilog o sumnjivim nabavama cjepiva protiv koronavirusa u Europi. Između ostalog, kontakt je „doktor O.“ iz Stuttgarta, za kojeg bh. mediji tvrde da je riječ o liječniku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Pod nazivom „Zlatna groznica u pandemiji?“, ZDF-ovi novinari su saznali kako privatni posrednici nabavljaju cjepiva protiv koronavirusa iza javne scene. Pojedina cjepiva, koja je gotovo nemoguće dobiti, nalaze se na crnom tržištu, a prema riječima doušnika O., nema nikakvih problema u vezi s cjepivom.
Kod njega su cijene cjepiva višestruko skuplje od onih koje je Europska unija službeno dogovorila s proizvođačima. Doktor O. je trgovac, profiter i posrednik za cjepiva, a novinari su ga tajno snimali.
Novinarima je, koji su se predstavili kao da prodaju medicinske proizvode i cjepiva kako bi stekli njegovo povjerenje, poslao dokumente prema kojima su cjepiva AstraZenece od njega službeno tražile vlade Dominikanske Republike, Libije, Barbadosa, Republike Srpske i Italije, dok je slovačka vlada tražila jedan milijun doza BioNTech/Pfizer cjepiva.
Među prikazanim dokumentima je i službeni dopis Vlade Republike Srpske, gdje 3. veljače ove godine Vlada RS izražava spremnost za nabavku cjepiva putem tvrtke Doctors365 iz Švicarske te se poziva na ranije pismo iz siječnja.
„(…) ljubazno vas molimo da primijetite promjenu potrebne količine doza cjepiva. U ovom pismu namjere se navodi hitnost i neposredni interes Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite pri Vladi Republike Srpske za nabavku cjepiva protiv Covid-19 koje proizvodi Serum Institut of India pod licencom AstraZenece. Potvrđujemo da smo spremni i voljni izvršiti kupovinu AZD1222.“
stoji u pismu potpisanom od entitetskog ministra zdravlja Alena Šeranića
„Klix.ba“ i „Dnevni Avaz“ saznaju kako je riječ o doktoru Orhanu Karahodži, liječniku iz Stuttgarta, koji godinama živi u Njemačkoj, a prvi je čovjek tvrtke Medicus Homecare te Doctors365 GmbH. Od dužnosnika RS-a nisu uspjeli saznati je li na kraju došlo do posla između Karahodže i njih.
Karahodža se javio dnevnom listu „Dnevni Avaz“ i izjavio kako ne radi ništa nezakonito: „Daleko je od toga da sam trgovac cjepivom. Ja ništa ne prodajem. Ja sam posrednik između vlada. Ja sam ljekar koji ima kontakte i tu ne vidim ništa sporno. Mene vlade kontaktiraju i ja dalje posredujem. (…) Ljudi traže cjepiva, neki ne pitaju za cijenu, no sada je sve stalo, jer je AstraZeneca sve blokirala“.
„Sad je sve na čekanju u naredna tri mjeseca i sve ide putem tvrtke u Londonu. AstraZeneca je već, koliko znam, kontaktirala Vladu RS, ali nemam utjecaj na cijenu cjepiva. Pa znate da je cijena maske na početku bila jedan cent, sada je 50 centi. Potražnja za cjepivom je velika jer ljudi masovno umiru. Neki, naravno, nude više novca, ali ne volim nepravdu, jer radim pošteno.“
- U teškoj nesreći kod Kremsa stradala žena
- Austrija nastavlja padati kada je u pitanju sloboda medija: Trenutačno je na 32. mjestu
- “Tužan dan” u Austriji: Iz kamiona ispalo 100 gajbi piva
- Trostruko ubojstvo u bordelu u Beču: Osumnjičeni neće u klasični zatvor?
- Austrija: Nestali planinar pronađen mrtav
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login