Hrvatska
Žestok obračun premijera Plenkovića i oporbe oko HGK-a
Glasovanje o ukidanju obaveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u hrvatskom Saboru trebalo je biti obavljeno u petak. Premijer Andrej Plenković (HDZ) naprasno je odlučio da se neće glasovati o ovom pitanju, nakon čega je optužio i žestoko kritizirao oporbu, koja je uzvratila istom mjerom.
Članovi Mosta predložili su izmjenu Zakona prema kojem članarina u HGK-u ne bi trebala biti obvezna, nego dobrovoljna. Iako je glasovanje bilo najavljeno u petak, HDZ ga je u posljednji trenutak maknuo s plana glasanja.
Saborski zastupnik Zvonimir Troskot (Most) je zatražio stanku zbog „konzultacija oko plana glasovanja o ukidanju harača HGK“, na što mu je predsjednik Sabora Goran Jandroković (HDZ) rekao da „ne može biti ni stanke ni konzultacija oko toga“.
Nakon što je Troskotu ugasio mikrofon i dao opomenu, Jandroković je izjavio da „ova točka danas neće biti na glasovanju zato što je to moja odluka, a došla je zbog sugestije i zamolbe klubova vladajuće većine“.
Šef SDP-a Peđa Grbin je kazao da su se stekli uvjeti za glasovanje te da postoji kvorum i da se zastupnici nalaze u Saboru, na što je predsjednik Sabora izjavio da „nema tu uvjeta koji bi me natjerao da se o tome glasuje“.
Zastupnik Nikola Grmoja (Most) se javio i rekao: „Nemojte to činiti, vratite zakon na glasanje, nemojte štititi HGK gdje uhljebljujete vlastite kadrove i omogućite da ova inicijativa gospodina Troskota dođe na glasanje“. Jandroković mu je dodao da „obmanjuje javnost“.
Plenković je u izjavi za medije okrenuo priču i izjavio da „nije u pitanju kvorum“ nego da podsjeća javnost da je HDZ-ov zastupnik Miroslav Tuđman trenutno u bolnici zbog koronavirusa te da nije mogao sudjelovati u radu sabora: „Cijela oporba je išla na rušenje kvoruma jer se naš najstariji zastupnik Miroslav Tuđman bori za život. Ovo su napravili na bolesti Tuđmana, ovo im neću zaboraviti“.
Hrvatski premijer i šef HDZ-a je izjavio da članarina za gospodarske subjekte skromnijih prihoda iznosi 42 kune mjesečno: „Raditi politički cirkus zbog 42 kune mjesečno je populizam. To nećemo zaboraviti“.
U petak su zastupnici trebali glasovati i za izmjene Zakona o obnovi nakon razornih potresa na Banovini, ali zbog situacije sa HGK, oporba je napustila Sabor. „HDZ je danas odlučio pokazati srednji prst svima koji su stradali u potresu kako bi pokazali političku snagu. I Jandrokovića i Plenkovića i HDZ može biti sram“, izjavio je šef SDP-a Grbin.
„Oporba je otišla iz sabora i onemogućila glasanje. Time su poslali poruku svim našim ljudima na Baniji, Karlovcu, Zagrebu, da nisu spremni pomoći. (…) Ovo je potez bez presedana, s ciljem destabilizacije i probitaka malih stranaka“, izjavio je premijer Plenković.
U petak predvečer premijer Plenković sazvao je koalicijski sastanak nakon što je vladajuća većina izgubila kvorum na glasovanju u Saboru. Prema informacijama N1, Plenkoviću je zasmetalo što je došlo do situacije da se u zadnji trenutak ta točka mora micati s plana glasovanja i što partneri iz HSLS-a i Reformista nisu ranije komunicirali da će doći do problema prilikom glasovanja. Dodao je da, ako ne budu složni, da postoji opcija i „prijevremenih izbora“.
Iz Udruge Glas poduzetnika su u subotu ujutro kritizirali Plenkovića:
„Sinoć ste se rugali poduzetnicima i pitali kakvi su to poduzetnici koji nemaju 42 kune. (…) To su poduzetnici koji su uništeni i zgaženi politikom koju ova i sve prethodne vlade vode zadnjih 30 godina. Ali smo pošteni, ponosni i hrabri, uvijek spremni pomoći potrebitima i solidarni. Ali vama je protupitanje, kakav ste vi premijer? Pa evo kakvi ste – kukavica! (…) Može vas zbog svega ovoga biti sram, iako znamo da je sram osjećaj koji je Vama nepoznat!“
- Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
- U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
- Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
- Kako u Austriji pronaći najpovoljniji kredit
- Austrija: Radna prava i pravila za godišnji odmor
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
