Austrija
ANALIZA IZVJEŠĆA O INTEGRACIJAMA: Koje brojke su najbitnije za Hrvate u Austriji?
„Ne želimo China Town ili Malu Italiju“, bio je upečatljiv komentar na 10. integracijsko izvješće ministrice integracije Susanne Raab (ÖVP) koji više podsjeća na izbornu retoriku FPÖ-a. Postoji više problematičnih polja, a ministricin “glavni prijedlog” je da roditelji i izbjeglice moraju sami više poraditi na svojim problemima.
KROATIV je za vas pregledao svih 133 stranica 10. integracijskog izvješća u kojem se nalaze brojke o stanovništvu, doseljenicima, azilu, razvitku integracijske politike, obrazovanju, radnom tržištu, zdravstvu, integraciji žena te čimbenicima kulturne i emocionalne integracije u Austriji. Donosimo za vas najbitnije i najzanimljivije brojke na jednom mjestu.
Broj stranaca u Austriji skočio za 68 posto, Hrvata za 43 posto
Austrija je 1. siječnja ove godine brojala 8,901 milijuna stanovnika, što je za 549.500 ljudi više nego 2010. godine. Broj stanovnika se u posljednjih deset godina povećao za 6,6 posto. Skoro isključivi razlog povećanja stanovnika su migracije – u 95 posto slučajeva.
U siječnju je u Austriji živjelo 1,48 milijuna stranaca, što je skoro 17 posto ukupnog broja stanovništva. Ova brojka je za čak 68 posto viša nego 2010. godine. Najviše stranih državljana dolazi iz susjedne Njemačke, njih skoro 200.000. Slijede Rumunjska sa 123.459 stanovnika, Srbija sa 122.115 i Turska sa 117.607.
Hrvatskih državljana u Austriji živi ukupno 83.596. Njihov broj se u posljednjih deset godina povećao za 43 posto. Građana Bosne i Hercegovine ima ukupno 13 tisuća više nego Hrvata, a njihov broj je skočio tek za sedam posto. Zanimljiva je statistika kako je 2010. godine Sirija bila na 50. mjestu po broju stranaca u Austriji, a sada su deveti i njihov je broj skočio za nevjerojatnih 3.430 posto!
Broj rođenih iz obitelji prve generacije doseljenika skočio je sa 13,6 na 17,5 posto. Podatci pokazuju kako 26 posto stanovništva s migracijskom pozadinom dolazi s prostora bivše Jugoslavije (op.a. ovdje kao i u nastavku teksta se za prostor bivše Jugoslavije ne broje Hrvatska i Slovenija jer su članice EU). 39 posto stranaca dolazi iz ostalih članica Europske unije.
Građani koji dolaze s prostora bivše Jugoslavije su u 79 posto slučajeva zatražili i dobili austrijsko državljanstvo. Prošle godine je austrijsko državljanstvo dobilo 10.500 ljudi, što je najveći broj posljednjih deset godina. Ipak, ova brojka je ispod prosjeka EU jer u Austriji živi dosta ljudi koji već imaju neko od državljanstava ostalih EU članica pa nemaju interes za austrijsku putovnicu.
Najviše djece po ženi imaju Afganistanci, Iračani i Sirijci
Od 2010. do 2019. godine je u Austriji rođeno više od 21.000 djece s državljanstvom neke od bivših zemalja Jugoslavije. Prosječni broj djece po ženi je prošle godine za državljane bivše Jugoslavije iznosio 2,03. Najviše djece po ženi imaju Afganistanci, Iračani i Sirijci (3,14) te Turci (2,08).
Škole: U bečkim školama za 52 posto njemački nije maternji jezik
„Kronen Zeitung“ je još nekoliko dana prije predstavljanja brojki objavio informaciju kako je broj učenika kojima njemački jezik nije maternji skočio sa 17,6 na 26,4 posto u cijeloj Austriji. Problematičnije su brojke u Beču, gdje je broj skočio na 52,2 posto. To znači da svakom drugom djetetu u školskim klupama u Beču njemački jezik nije maternji.
Ukupno se u školama nalazi 185.406 djece stranaca (16,3 posto), od kojih 2,9 posto dolazi s prostora bivše Jugoslavije. 6,5 posto djece priča B/K/S jezik, a 9.472 djece dolazi iz Hrvatske. Najviše je djece iz Njemačke (17.385), djece iz Srbije je 12.806, a iz Bosne i Hercegovine dolazi 10.292 školaraca.
Što se Beča tiče, 5,3 posto djece su porijeklom iz jedne od bivših zemalja. Ukupno je skoro 30 posto strane djece, a 12,4 posto njih priča jedan od B/K/S jezika.
Tržište rada: 11 posto Hrvata nezaposleno
Što se nezaposlenosti tiče, stranci imaju ukupno 10 posto nezaposlenosti kod muškaraca i nešto više kod žena (11,8%). Nezaposlenost muškaraca s hrvatskim državljanstvom je 11,4 posto, a žena nešto manji – 11 posto. Srpski državljani imaju čak 27 posto nezaposlenosti, a građani Bosne i Hercegovine oko 10 posto. 87 posto muškaraca iz Bosne i Hercegovi je, otkad su doselili u Austriju, u posljednje četiri godine pronašlo posao.
Doseljenici najviše rade u uslužnim djelatnostima (86 posto). Udio stranaca od ukupnog broja zaposlenih u poljoprivredi i šumarstvu je čak 53,3 posto, a isto visok udio je i u turizmu – 51,7 posto. Dosta ljudi radi u djelatnostima čišćenja i najamnim poslovima (45%), kućnom osoblju (41%) i građevinarstvu (30%).
Na tržištu rada je alarmantna brojka kako je samo 11,2 posto žena koji su izbjegli u Austriju pronašlo posao od izbjegličke krize 2015. godine. Tijekom koronakrize, broj stranaca koji su nezaposleni porastao je za čak 74 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Minimalna sigurnost: Najviše ju dobivaju Sirijci
Minimalna sigurnost (Mindestsicherung) je financijska podrška za pokrivanje životnih troškova i troškova stanarine za građane koji imaju niske ili nikakve prihode. Trenutno samohrane osobe dobivaju 917,35 eura, parovi po osobi 688 eura, a po djetetu se dobije 248 eura. Tu podršku su najviše dobili Sirijci (17.900 njih), a zatim slijede Afganistanci i Rusi. Srpskih državljana je 1.300. Sirija, Afganistan, Irak, Somalija i Iran imaju najviše azilanata koji su dobili ovu pomoć.
Prosječna godišnja plaća državljana Austrije je u 2019. godini iznosila 27.749 eura. Ostali državljani Europske unije zaradili su u prosjeku 26 posto manje nego Austrijanci – 21.977 eura. Državljani trećih zemalja, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, zaradili su čak 45 posto manje – 19.090 eura.
Zdravstvo: Broj zaposlenih stranaca skočio za 350 posto!
Statistički podatci pokazuju da su osobe s migracijskom pozadinom nešto manje koristile zdravstvene usluge nego osobe bez migracijske pozadine. Kao razlog se spominje slabije poznavanje ili razumijevanje zdravstvenog sistema. No budući da su u izvješću objavljene brojke iz 2014. godine, nećemo ih citirati.
Ukupno u austrijskom zdravstvu radi 94.700 stranaca, što je čak 30,5 posto ukupnog broja zdravstvenih zaposlenika. Ova brojka je u posljednjih deset godina skočila za čak 354,7 posto!
„Heimischfühlen“, njemački za osjećati se kao kod kuće, je glagol koji nedostaje u našem jeziku. No, očigledno nedostaje i u rječniku nekih ljudi koji dugo žive ovdje. 91,6 posto građana u Austriji je 2018. godine izjavilo da se osjećaju kao kod kuće u Austriji. Tako je zanimljivo da se više od 83 posto ljudi iz Bosne i Hercegovine u Austriji osjeća pripadajućim, dok je to kod Čečena slučaj u tek 55 posto. U izvješću stoji kako su državljani Turske manje povezani s Austrijom nego osobe s prostora bivše Jugoslavije.
Integracijski barometar Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF) je 2019. pokazao kako je 53 posto ispitanih Austrijanaca označilo zajednički život sa strancima „lošim“, a 42 posto njih „dobrim“. Najveće poteškoće se vide u životu s muslimanima (62%) te izbjeglicama (61%). 55 posto njih smatra da je integracija u Austriji ipak „jako dobra“ ili „dobra“.
35 posto doseljenika je izjavilo da im se život u posljednjih pet godina promijenio na bolje. Čak 46 posto njih smatra da im se život nije promijenio, a 19,2 posto tvrdi kako je im je život gori u posljednje vrijeme.
Antonio Šećerović
Foto: kroativ.at
Austrija
Od 1. ožujka u Austriji vrijede nova prometna pravila, evo što to znači
Od 1. ožujka na cestama diljem Austrije vrijede nova pravila. Nesavjesni vozači u budućnosti će se morati odreći svojih automobila – u najgorem slučaju zauvijek.
Od 1. ožujka 2024. godine na snagu je stupila 34. izmjena Zakona o cestovnom prometu. I ima mnogo toga za ponuditi “onima s olovnim stopalima”. Planovi Leonore Gewessler za prebrzu vožnju predviđaju da se vozila mogu oduzeti u slučaju “ekstremno prebrze vožnje”.
Prvi dio paketa mjera bio je značajno povećanje kazni za prebrze vozače od jeseni i produljenje maksimalnog roka oduzimanja vozačke dozvole. Sada postoji i mogućnost oduzimanja vozila “nepopravljivim vozačima. “U konačnici” se vozila mogu proglasiti oduzetima i prodati na dražbi.
Za prekršaje od najmanje 60 km/h u gradu i 70 izvan njega, nadzorna tijela sada mogu privremeno oduzeti vozilo koje je vozilo prebrzo.
Međutim, vlasti će ga vozilo oduzeti samo ako…
➤ vozaču je već oduzeta vozačka dozvola zbog prekršaja u posljednje četiri godine ili…
➤ najveća dopuštena brzina je prekoračena za najmanje 80 km/h u lokalnom području ili 90 km/h izvan njega.
Ako zbog ranije osuđivanosti i osobnosti počinitelja postoji bojazan da će se prekoračenje brzine nastaviti, nadležno tijelo u konačnici može pokrenuti tzv. postupak oduzimanja imovine.
Automobil će ostati na čuvanju do donošenja konačne odluke. “Ovo sprječava prebrze vozače da se vrate u svoje automobile u sljedećih nekoliko tjedana i dovedu druge u opasnost”, naglasila je Gewessler tijekom svoje prošlogodišnje prezentacije.
Automobili se prodaju na aukciji
No Republika ta dotrajala vozila ne skladišti, ona se, prema amandmanu na StVO, moraju “iskoristiti na najbolji mogući način”. To znači da će biti prodani na aukciji. 70 posto prihoda ide Austrijskom fondu za sigurnost cestovnog prometa, a ostatak ide lokalnim vlastima koje su morale snositi troškove vlasti u predmetnom kaznenom postupku.
U slučajevima kada vozilo nije u vlasništvu vozača – (doživotna) zabrana upravljanja dotičnim vozilom također je moguća.
ÖAMTC: Zakon o prebrzoj vožnji je moguće protuustavan
U priopćenju za javnost ÖAMTC sumnja u učinkovitost mjere i izražava zakonsku zabrinutost: “O tako drastičnim zahvatima u vlasništvo trebali bi odlučivati kazneni sudovi, a ne upravna tijela”, kaže odvjetnik ÖAMTC-a Matthias Wolf.
Prema Wolfu, brojne izjave renomiranih profesora prava također su utvrdile da je zakon uvelike manjkav, pa čak i protuustavan. “Bila bi šteta za sigurnost na cestama da je zakon poništen u prvoj relevantnoj primjeni žalbom najvišim sudovima ili Europskom sudu za ljudska prava”, rekao je stručnjak ÖAMTC-a. Umjesto toga, klub mobilnosti poziva na ciljane kontrole kako bi se povećala vjerojatnost da će biti uhvaćeni.
Kako Ministarstvo opravdava zapljenu?
Oduzimanje i zapljena vozila su uređeni Zakonom o upravno-kaznenom postupku. Međutim, u pravilu su ove mjere namijenjene stvarima koje su same po sebi opasne ili zabranjene. Iako se to ne mora nužno odnositi na vozila općenito u predmetnim slučajevima, pored specifičnih i općih preventivnih razloga za oduzimanje i oduzimanje, sigurnosna mjera ovih sredstava je u prvom planu.
Konkretno, kod prekoračenja ograničenja brzine potencijalna opasnost je tolika da se vozilo može koristiti kao oružje. To stoga može predstavljati ogromnu opasnost za život i tijelo drugih sudionika u prometu. Izvor: oesterreich.gv.at
Austrija
Novi AMS bonus uskoro dostupan – do 340 eura mjesečno
Svatko tko prima socijalnu pomoć ili minimalac može se veseliti novom novčanom bonusu do 340 eura mjesečno. Novi “dodatak za osposobljavanje” dobit će osobe koje se doškolovavaju odnosno prekvalificiraju, odlučeno je u utorak amandmanom na Zakon o osnovama socijalne skrbi na Socijalnom odboru Nacionalnog vijeća. Time se želi “pogođenima pružiti najbolja moguća podrška pri ponovnom ulasku na tržište rada”, rekao je ministar socijalne zaštite Johannes Rauch (Zeleni).
“Do sada je takva subvencija bila rezervirana samo za primatelje naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. Provedbu doplate za osposobljavanje za primatelje socijalne pomoći provode savezne države koje su također nadležne za socijalnu pomoć”, kaže nadležno federalno ministarstvo. za socijalnu djelatnost, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača. Zahtjev za doplatu za školovanje predan je u prosincu 2023., a sada ga krajem veljače mora odobriti Nacionalno vijeće, piše kroativ.at.
Novčani bonus ima za cilj dati poticaj onima koji su pogođeni da “iskoriste prednost dodatne obuke koju nudi služba tržišta rada”, prema ministarstvu. Bonus je vremenski raspoređen: Ako obuka traje duže od dvanaest mjeseci, iznosi 340 eura mjesečno. Ako traje između četiri i dvanaest mjeseci, doplata za obuku iznosi 204 eura mjesečno. A ako obuka traje manje od četiri mjeseca, primatelji socijalne pomoći dobivaju 68 eura mjesečno.
“Dodatak za obuku isplaćuje se oboljelima uz socijalnu pomoć za vrijeme trajanja obuke. Ne uzima se u obzir pri izračunu socijalne pomoći”, kažu u ministarstvu. Do sada (od 1. siječnja 2024.) takva se novčana potpora odnosila samo na primatelje naknada za nezaposlene i hitne pomoći. “Ako pogođeni primaju socijalnu pomoć uz naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć, ovaj dodatak za obuku ubuduće se više neće uzimati u obzir kao prihod”, kaže ministarstvo.
“Do sada su mnogi od pogođenih imali poteškoća priuštiti si duže tečajeve obuke i bili su prisiljeni prihvatiti loše plaćene poslove. Ovo je važan napredak, posebno u vrijeme kada očajnički tražimo kvalificirane radnike u svim sektorima. Prema našem procjenjuje se da će oko 2400 imati koristi. Ljudi imaju koristi od ove nove uredbe. Značajno poboljšavamo njihove šanse da više ne budu ovisni o društvenim mrežama i da ponovno mogu stajati na vlastite noge,” rekao je ministar za socijalna pitanja Rauch.
Austrija
Prijevare oko stanova u Austriji sve češće, četvero mladih izgubilo najmanje 10.000 eura
Prijevare oko stanova u Austriji se često događaju, četvero mladih izgubilo najmanje 10.000 eura
Poznato je da se u Beču nerijetko događaju prijevare oko iznajmljivanja stanova. Prilikom iznajmljivanja stanova morate biti jako oprezni budući da su prevaranti sve dosjetljiviji. To je na svojoj koži osjetio i jedan mladić koji u Beču živi već 12 godina. Zbog prevare je izgubio 3500 eura, no on nije bio jedini.
Adam A. (ime promijenjeno) već je prošao pravu odiseju tražeći stan za iznajmljivanje. Rođeni Afganistanac (26), koji već 12 godina živi u Austriji, više je puta bio diskriminiran prilikom dodjele stana zbog svog izgleda i imena, a odbijenice čak nije ni formalno dobivao ili ih je dobio vrlo kasno, piše danas Heute.
Mladić je mjesecima tražio prikladno mjesto za smještaj za sebe i svoju djevojku i za to je posebno štedio. Napokon je otkrio sjajnu ponudu „S… Immobilien“ na platformi „willhaben“: „Bio je to dvosobni stan od 51 četvorni metar na Traunfelsgasse u 20. okrugu – sve je bilo novo namješteno, a najamnina je bila samo 660 eura”, kaže konobar u razgovoru za “Heute”.
Nakon živahne WhatsApp razmjene s “tvrtkom za nekretnine”, Adam A. je krajem siječnja konačno mogao pogledati stan sa svojom djevojkom: “Uopće nismo bili sumnjivi: tvrtka je imala web stranicu koja je izgledala vrlo profesionalno. Komunikacija je bila također sasvim normalno, odgovoreno je na naša pitanja. Jedino što je bilo čudno je savjet da svakako trebamo doći na gledanje na vrijeme, ni minutu kasnije”, rekao je 26-godišnjak.
Pregled stana, koji je obavio “asistent” iz tvrtke, prošao je bez incidenata, a paru se stan jako svidio: “Htjeli su 1500 eura za namještaj. Rekli su da ima još osam ili devet zainteresiranih.”, prisjeća se Adam A.
26-godišnjak je stoga brzo poslao platnu listu, osobnu iskaznicu i jamčevinu u tvrtku za nekretnine te je dobio ponudu za najam koju je odmah potpisao: “Kad sam stalno pitao kada dobiti stan, rekli su: ‘ Moraš pričekati i vidjeti. Dobit ćeš stan.'”
Napokon je Adam A. primio ugovor o najmu te je tada i prebacio novac – ukupno 3480 eura. Datum primopredaje ključeva dogovoren je 14. veljače. Potom je uslijedilo grubo buđenje pred ulaznim vratima: “Tamo su čekale i tri mlade žene, sve mojih godina. Kad smo razgovarali, ispostavilo se da su sve tu za isti stan i da su već platile.”
“Site je još uvijek online, samo nastavljaju. Ne radi se samo o meni, nego i o mnogim drugim žrtvama!”, ističe mladić.
Kada je 26-godišnjak bolje pogledao zgradu, otkrio je da se u zgradi nalazi nekoliko Airb’n’b stanova – očito je i taj jedan od stanova bio Airbnb stan. Prevaranti su moguće iznajmili stan, poslikali ga i stavili kao da se iznajmljuje.
You must be logged in to post a comment Login