Austrija
POMOĆ IZ HRVATSKE: Gradišćanskim Hrvatima pola milijuna kuna
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2020. godinu.
Temeljem provedenog Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2020. godinu i prijedloga Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za dodjelu financijske potpore programima i projektima Hrvata izvan Republike Hrvatske, donesena je Odluka o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2020. godinu, priopćio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Najviše je, 120 tisuća kuna, dobio program besplatnih udžbenika za djecu u nastavi i programima na hrvatskom jeziku Hrvatskog nacionalnog vijeća. Za digitalizaciju i prezentaciju hrvatske kulturne baštine u Vojvodini, projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, odobreno je 80 tisuća kuna, po 55 tisuća dobili su Dužijanca, žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata, te projekt Djeca-čuvari kulturne baštine Hrvata-Bunjevaca koje su predložili Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo.
Za hrvatsku manjinu u Austriji 500 000 kuna
Za projekte hrvatske manjine u Sloveniji namijenjeno je 550 tisuća kuna, po 500 tisuća u Austriji i Mađarskoj, a po 400 tisuća onima u Crnoj Gori i Italiji.U Sloveniji je potporu dobilo 13 projekata i organizacija, najviše Savez hrvatskih društava (100 tisuća), u Mađarskoj je spomenuti iznos podijelilo 18 projekata, a najviše je namijenjeno obnovi objekta Državnog kampa hrvatskog jezika i kulture, projektu Hrvatske državne samouprave.
Pola milijuna kuna podijeljeno je za devet projekata hrvatske manjine u Austriji, najviše, 120 tisuća kuna, dobio je Kalendar Gradišće i Hrvatske novine Hrvatskog štamparskog društva.
U Crnoj Gori potporu je dobilo sedam projekata, najviše (145 tisuća) Radio Dux, radijska postaja hrvatske manjine i časopis Hrvatski glasnik (120 tisuća).
U Italiji je potporu dobilo osam projekata koje je predložilo pet udruga hrvatske manjine, za projekte Molizaiko i Put oko svijeta, udruga Jedna Musika , zbrojeno je dobila 157 tisuća kuna, a zaklada Agostina Piccoli, 133 tisuće kuna za projekt Realizacija muzeja moliških Hrvata i S našimi riči.
Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu.
U Rumunjskoj je taj iznos dobio Demokratski savez Hrvata za godišnje projekte i aktivnosti, u Makedoniji isti je iznos dodijeljen za sedam projekata, najviše su dobili projekti Zajednice Hrvata u Makedoniji za očuvanje hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i kulturne baštine mladih, zbrojeno 146 tisuća kuna.
Za četiri programa na Kosovu 300 tisuća kuna
Četiri programa dviju udruga na Kosovu Ured je podupro sa ukupno 300 tisuća kuna, 170 tisuća dobila je NVO Narodna kuhinja Letnica, 130 tisuća Hrvatska udruga sv. Nikole iz Janjeva za pripremanje toplih obroka i za pomoć Hrvatima u Janjevu, poglavito mladima i njihovom centru.
Dva projekta Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj, zbrojeno su dobila 250 tisuća kuna za festivale hrvatske kulture i cjelogodišnje smotre hrvatskog folklora, te za podupiranje folklora, kulture i jezika.
Rad Udruge građana hrvatske nacionalnosti u Češkoj, Ured je podupro sa 100 tisuća kuna, dok je 50 tisuća kuna namijenjenih udrugama hrvatske nacionalne manjine u Bugarskoj u jednakim iznosima dodijelio Kulturno-prosvjetnom društvu Hrvata i Građanskoj udruzi biskup J.J. Strossmayer za izdavanja knjiga i časopisa te za Hrvatsko-bugarski kulturni centar koji nosi biskupovo ime.
Iz austrijskog proračuna za šest nacionalnih manjina izdvojeno je za 2020. godinu četiri milijuna eura, a gradišćanskim Hrvatima pripada oko milijun eura. Iako imaju po manjinskim pravima riješeno financiranje svojih programa i projekata, izdašno su pomagani i iz Hrvatske, što se ne može reći i za ostale udruge mnogobrojnijih hrvatskih iseljenika kojima ne pomaže ni Austrija ni Hrvatska pa nije nikakvo čudo što će mnoge i zatvoriti svoja vrata, čemu, na žalost i svjedočimo u Austriji. Dakako da gradišćanskim Hrvatima koji su sačuvali svoj jezik, kulturu i tradiciju treba pomagati, ali valjda bi to moralo biti podjednako i pravično raspoređeno.
T.N.
Austrija
U Austriji pala albanska banda iz Napulja, šteta najmanje 560.000 eura
Banda, koja djeluje iz Napulja, navodno je odgovorna za više od 100 zločina u Donjoj Austriji, Salzburgu i Štajerskoj – četiri osumnjičenika su u pritvoru! Šteta se procjenjuje na najmanje 560.000 eura
Četiri albanska državljanina u dobi od 28 do 37 godina i još pet albanskih počinitelja koji će biti pod istragom su ozbiljno osumnjičeni, a neki su također priznali da su osnovali zločinačku organizaciju, neku vrstu obiteljskog klana, koji je djelovao iz Napulja u Italiji od svibnja 2023. kako bi kontinuirano počinio gospodarska kaznena djela protiv imovine u Austriji i Njemačkoj, posebice provale u stambene objekte, tvrtke i sl.
Okrivljenici su kaznena djela činili u više navrata u različitim konstelacijama, a glavnu ulogu imao je 37-godišnji okrivljenik. Čini se da je 37-godišnjak optužen za provale u stambene objekte u nekoliko europskih zemalja poput Francuske, Grčke i Njemačke. U Danskoj je već osuđivan za više stambenih provala.
U većini provala u stambene objekte žrtve su bile u kući i spavale. Međutim, ova okolnost nije nimalo obeshrabrila optuženika. Prema riječima izvršne vlasti, takav pristup “čini se prilično netipičnim i lako je mogao dovesti do sukoba počinitelja i žrtve i značajnog rizika za fizički integritet žrtava”.
Državni kriminalistički uredi Donje Austrije i Salzburga, područje istrage krađa, od sredine 2023. godine zajednički istražuju isprva nepoznatu skupinu počinitelja koji su počinili provale u stambene objekte u saveznim pokrajinama Donja Austrija, Štajerska i Salzburg. Nakon niza provala sredinom kolovoza u Štajerskoj i Donjoj Austriji, zasad nepoznate počinitelje zatekla je policijska patrola na djelu u provali u stambeni objekt 14. kolovoza 2023. u Spitz an der Donau (Donja Austrija). Počinitelji su najprije uspjeli pobjeći vozilom talijanskih registarskih oznaka, ali su ga ostavili u vinogradu i neopaženo pobjegli pješice.
Grupa kriminalističke policije Državnog ureda kriminalističke policije Donje Austrije izvršila je forenziku na mjestu zločina i vozilu koje je bilo uključeno.
Pomnim osiguranjem i evaluacijom pronađenih tragova na mjestu događaja i korištenog vozila, moglo se utvrditi da su počinitelji nekoliko dana boravili u Austriji te da su počinili kaznena djela, prvenstveno provale u stambene objekte.
U noći 16. kolovoza 2023. automobil Toyota RAV4 ukradena je tijekom još jedne provale u stan u Furth an der Donau (18 km udaljeno od mjesta zločina u Spitz an der Donau 14. kolovoza 2023.).
Daljnjim ciljanim istragama ukradeni automobil lociran je u Italiji 16. kolovoza 2023. u blizini adrese registracije napuštenog vozila počinitelja u Spitz an der Donau.
Na temelju ovih istražnih nalaza, predmet je pokrenut pred uredom javnog tužitelja u Leobenu.
Nakon što su počinitelji 14. kolovoza 2023. u mjestu Spitz an der Donau ostavili vozilo počinitelja, od tog su trenutka koristili Audi A3 francuskih registarskih oznaka. Ovaj Audi A3 također je ostavljen krajem 2023. nakon niza stambenih provala u Njemačkoj.
Austrija
Rad na crno u Austriji: Sve više radnika na crno na ‘bauštelama’
Visoki troškovi za energiju i izgradnju dovode do toga da mnogi poslodavci i radnici u Austriji pribjegavaju lukavstvu. Kao rezultat toga, javni sektor propušta velike količine novca.
Teška vremena znače procvat sive ekonomije. Bilo u građevinarstvu, obrtu, „uslugama u kućanstvu“ ili prijevozu – sve više ljudi u Austriji dopušta drugim ljudima da rade „bez računa“. “Prošle godine zabilježeno je ukupno oko 600 neuspješnih prijava, od čega je prijavljeno više od 100 slučajeva”, izvještava Waldemar Wagner, voditelj odjela za istraživanje pri Gospodarskoj komori. “Najviše slučajeva bilo je u okruzima Klagenfurt-Stadt, Villach-Land i Villach-Stadt, a najmanje u okrugu Hermagor.”
Dugo traženo smanjenje troškova rada izvan plaće također bi moglo suzbiti sivu ekonomiju, prenosi kroativ.at.
Kako bi zaštitila pošteno tržišno natjecanje – tvrtke koje poštuju zakon gube narudžbe zbog grešaka – Gospodarska komora istražuje sumnjive slučajeve. Također radi s detektivima. “Fokus je na sprječavanju organiziranog kriminala”, objašnjava odgovorni dužnosnik Christian Starzacher. “U Koruškoj je izgubljeno više od milijardu eura zbog rada na crno u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023..” Taj je iznos pretočen kroz poreze i doprinose za socijalno osiguranje.
Posebno hrabar primjer u industriji čišćenja pokazuje zašto je rad na crno tako isplativ. Tvrtka je zapošljavala svoje zaposlenike samo na pola radnog vremena, a ostatak je plaćala odmah. Dobili su 3000 eura neto: 550 eura za manje poslove, oko 1000 eura hitne pomoći i 1500 eura ilegalne plaće. Kad se to otkrilo, za prijevaru nije bila okrivljena samo tvrtka, već i radnici.
Austrija
11-mjesečnog dječaka u Austriji teško ozlijedila robotska kosilica
U Klagenfurtu je mališan morao na hitnu operaciju jer mu je robotska kosilica teško ozlijedila nogu. Nužne su i naknadne intervencije.
Dječak od samo jedanaest mjeseci teško se ozlijedio u Koruškoj. Mališana je u vrtu teško ozlijedila robotska kosilica. Kako javlja ORF Kärnten, između ostalog, dječak je puzao u vrtu kada se dogodila nesreća.
Morao je biti podvrgnut dvosatnoj operaciji interdisciplinarnog tima dječjih kirurga i kirurga s Odjela za plastičnu, estetsku i rekonstruktivnu kirurgiju. Šef odjela Johannes Schalamon objašnjava za ORF da su potrebne i naknadne intervencije.
Liječnik je zabrinut zbog sve veće popularnosti takvih uređaja. Uvjeren je da u budućnosti treba očekivati sve veći broj djece u nesrećama. Roditelji često nisu svjesni mogućih rizika, objašnjava za ORF viši liječnik Christoph Arneitz.
U svakom slučaju, savjetuje se oprez čak i ako proizvodi jamče sigurnost. U praksi, roboti često ne bi reagirali na prepreke. Rečeno je da se to odnosi i na kućne ljubimce. Preporučljivo je ne koristiti opremu kada su mališani u vrtu.
You must be logged in to post a comment Login