Austrija
HRVATSKI JEZIK U AUSTRIJI JOŠ NA “ČEKANJU”: Istekao Program suradnje Austrije i Hrvatske; novoga još nema, a i stari se ionako ne primjenjuje
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Austrije o suradnji u području kulture i obrazovanja, potpisan je još u Beču, 5. listopada 2004. godine.
Za provedbu odrednica toga ugovora osnovano je Mješovito povjerenstvo koje čine predstavnici nadležnih ministarstava Austrije i Hrvatske. Po pravilu se to povjerenstvo sastaje svake tri godine i dogovara Program suradnje u području kulture i obrazovanja. Posljednji takav Program suradnje potpisan je u Beču, 20. listopada 2016. godine i važio je do 20. listopada 2019.
Program suradnje Austrije i Hrvatske u području kulture i obrazovanja istekao je u listopadu 2019. godine. Austrijska strana je imenovala članove mješovitog povjerenstva, hrvatska strana još čeka
Mješovito povjerenstvo u pravilu zasjeda naizmjence u Republici Hrvatskoj i Republici Austriji, a kako je Program suradnje istekao još krajem listopada 2019. godine, na redu je da se mješovita skupina sada sastane u Hrvatskoj. Usprkos što je program istekao hrvatska strana kao organizator sastanak mješovitog povjerenstva još nije organizirala, a nije poznato ni kada će on biti.
Na naš telefonski upit u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, čiji su predstavnici bili s hrvatske strane prošli put potpisnici Programa suradnje, odgovaraju kako je zbog koronavirusa taj sastanak odgođen i da se uskoro očekuje uputivši nas na Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao i na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koji bi valjda trebali znati nešto više. No ni tamo nam nisu znali kazati kada će se sastanak u Hrvatskoj održati, a pogotovo tko će biti članovi povjerenstva s hrvatske strane.
Ugovori, sporazumi i programi između Hrvatske i Austrije postoje, ali koliko i kako se provode i kako je onda moguće da imamo u Austriji još bosansko-hrvatsko-srpski jezik?! Gotovo 30 godina nitko nije u stanju riješiti taj problem, a mnogi kažu kako to i nije njihova dužnost i ne mogu se “uplitati”, jer radi se o drugoj državi?! Zašto onda postoje međudržavni ugovori?
Dakle, tehnička Vlada ima sada očito važnijeg posla nego se baviti, između ostaloga, nastavom hrvatskog jezika u Austriji, a u sklopu nastave materinskog jezika, značajnog segmenta opisanog Programa suradnje. Izborna je kampanja pa je teško očekivati da je političkim elitama stalo do hrvatskih iseljenika i njihovih poteškoća koji oni s nametnutim bosansko-hrvatsko-srpskim jezikom imaju već desetljećima u Austriji.
I tako dok se ovo mješovito povjerenstvo već četvrti put sastaje i donosi važan program suradnje, a ove će godine po svoj prilici to biti i peti put, prošlo je 15 godina austrijsko-hrvatske suradnje u kulturi i obrazovanju koja se, barem što se tiče nastave hrvatskog jezika kao materinskog jezika, a u sklopu austrijskog obrazovnog sustava, nije pomaknula s mrtve točke. I dalje imamo famozni BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch), kojeg hrvatska strana odnosno roditelji hrvatskog podrijetla s pravom bojkotiraju, što imamo onda za posljedicu da velik broj djece ne uči hrvatski jezik pa trpimo ozbiljne posljedice, gubitak hrvatskog identiteta, kulture i sl.
Članak 19. Programa suradnje izrijekom tako kaže:
Austrijska strana priopćila je da učenicima kojima njemački nije prvi jezik pruža mogućnost nastave na materinskom jeziku. Obje strane naglašavaju važnost održavanja nastave hrvatskog jezika i kulture pod istim uvjetima kao nastave materinskog jezika koje austrijska strana drugim učenicima koji u obiteljima isključivo ili djelomično koriste jezik koji nije njemački.
Hrvatski političari pred izbore imaju “pametnija posla” nego se baviti sporazumima i brigom za iseljenike…
Što se onda događa da i dalje imamo austrijsko insistiranje na BKS-u?!
Na svakom sastanku mješovitog povjerenstva obje strane temeljem spomenutog ugovora moraju izvijestiti o provedbi aktualnih radnih programa ove vrste i stupnju njihove realizacije. Doista, pitamo se što oni izvješćuju, jesu li oni svjesni kakva je stvar na terenu i da se te odredbe ugovora u programa suradnje uopće ne primjenjuju. Novi se program suradnje za svako trogodišnje razdoblje manje-više doslovno prepiše i biva isti onom prethodnom, a da se nitko ne zapita što je s provedbom starog?!
I tako dok hrvatski političari imaju pametnija posla i obilaze Hrvatsku skupljajući glasove, austrijske kolege su, neovisno što će u Hrvatskoj biti gosti, imenovali svoje članove Mješovitog povjerenstva za Program suradnje u području kulture i obrazovanja 2019.-2022. Ni austrijska strana ne zna kada će do sastanka doći, osim što pretpostavlja da će on biti u drugoj polovici ove godine.
Kako je izvijestio Alexander Schallenberg, austrijski ministar vanjskih poslova, članovi s austrijske strane su:
Dr. Teresa Indjein
Mag. Peter Mikl
Mag. Gesandter Christian Autengruber
Mag. Martina Maschke
Mag. Elisabeth Augustin
Mag. Kathrin Kneißel
Mag. Karin Zimmer
Mag. Susanne Ranetzky
Dakle, svi visoki predstavnici austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva kulture te Veleposlanstva Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
Puno nam to govori. Zar ne?
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login