Austrija
HRVATSKI JEZIK U AUSTRIJI JOŠ NA “ČEKANJU”: Istekao Program suradnje Austrije i Hrvatske; novoga još nema, a i stari se ionako ne primjenjuje
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Austrije o suradnji u području kulture i obrazovanja, potpisan je još u Beču, 5. listopada 2004. godine.
Za provedbu odrednica toga ugovora osnovano je Mješovito povjerenstvo koje čine predstavnici nadležnih ministarstava Austrije i Hrvatske. Po pravilu se to povjerenstvo sastaje svake tri godine i dogovara Program suradnje u području kulture i obrazovanja. Posljednji takav Program suradnje potpisan je u Beču, 20. listopada 2016. godine i važio je do 20. listopada 2019.
Program suradnje Austrije i Hrvatske u području kulture i obrazovanja istekao je u listopadu 2019. godine. Austrijska strana je imenovala članove mješovitog povjerenstva, hrvatska strana još čeka
Mješovito povjerenstvo u pravilu zasjeda naizmjence u Republici Hrvatskoj i Republici Austriji, a kako je Program suradnje istekao još krajem listopada 2019. godine, na redu je da se mješovita skupina sada sastane u Hrvatskoj. Usprkos što je program istekao hrvatska strana kao organizator sastanak mješovitog povjerenstva još nije organizirala, a nije poznato ni kada će on biti.
Na naš telefonski upit u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, čiji su predstavnici bili s hrvatske strane prošli put potpisnici Programa suradnje, odgovaraju kako je zbog koronavirusa taj sastanak odgođen i da se uskoro očekuje uputivši nas na Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao i na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koji bi valjda trebali znati nešto više. No ni tamo nam nisu znali kazati kada će se sastanak u Hrvatskoj održati, a pogotovo tko će biti članovi povjerenstva s hrvatske strane.
Ugovori, sporazumi i programi između Hrvatske i Austrije postoje, ali koliko i kako se provode i kako je onda moguće da imamo u Austriji još bosansko-hrvatsko-srpski jezik?! Gotovo 30 godina nitko nije u stanju riješiti taj problem, a mnogi kažu kako to i nije njihova dužnost i ne mogu se “uplitati”, jer radi se o drugoj državi?! Zašto onda postoje međudržavni ugovori?
U Programu je posebno naglašena važnost toga da se nastava hrvatskoga jezika i kulture ponudi unutar institucionalnoga okvira Republike Austrije, pod istim uvjetima kao nastava drugih materinskih jezika.
Program su potpisale voditeljice izaslanstava, s hrvatske strane dr. sc. Iva Hraste Sočo, pomoćnica ministra, a s austrijske dr. Teresa Indjein, direktorica Kulturno-političke uprave u Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove. Obje voditeljice iskazale su zadovoljstvo dosadašnjom kulturnom i prosvjetnom suradnjom između dviju zemalja, kao i planovima i smjernicama usvojenima u novome Programu suradnje.
(Foto: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske)
Dakle, tehnička Vlada ima sada očito važnijeg posla nego se baviti, između ostaloga, nastavom hrvatskog jezika u Austriji, a u sklopu nastave materinskog jezika, značajnog segmenta opisanog Programa suradnje. Izborna je kampanja pa je teško očekivati da je političkim elitama stalo do hrvatskih iseljenika i njihovih poteškoća koji oni s nametnutim bosansko-hrvatsko-srpskim jezikom imaju već desetljećima u Austriji.
I tako dok se ovo mješovito povjerenstvo već četvrti put sastaje i donosi važan program suradnje, a ove će godine po svoj prilici to biti i peti put, prošlo je 15 godina austrijsko-hrvatske suradnje u kulturi i obrazovanju koja se, barem što se tiče nastave hrvatskog jezika kao materinskog jezika, a u sklopu austrijskog obrazovnog sustava, nije pomaknula s mrtve točke. I dalje imamo famozni BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch), kojeg hrvatska strana odnosno roditelji hrvatskog podrijetla s pravom bojkotiraju, što imamo onda za posljedicu da velik broj djece ne uči hrvatski jezik pa trpimo ozbiljne posljedice, gubitak hrvatskog identiteta, kulture i sl.
Članak 19. Programa suradnje izrijekom tako kaže:
Austrijska strana priopćila je da učenicima kojima njemački nije prvi jezik pruža mogućnost nastave na materinskom jeziku. Obje strane naglašavaju važnost održavanja nastave hrvatskog jezika i kulture pod istim uvjetima kao nastave materinskog jezika koje austrijska strana drugim učenicima koji u obiteljima isključivo ili djelomično koriste jezik koji nije njemački.
Hrvatski političari pred izbore imaju “pametnija posla” nego se baviti sporazumima i brigom za iseljenike…
Što se onda događa da i dalje imamo austrijsko insistiranje na BKS-u?!
Na svakom sastanku mješovitog povjerenstva obje strane temeljem spomenutog ugovora moraju izvijestiti o provedbi aktualnih radnih programa ove vrste i stupnju njihove realizacije. Doista, pitamo se što oni izvješćuju, jesu li oni svjesni kakva je stvar na terenu i da se te odredbe ugovora u programa suradnje uopće ne primjenjuju. Novi se program suradnje za svako trogodišnje razdoblje manje-više doslovno prepiše i biva isti onom prethodnom, a da se nitko ne zapita što je s provedbom starog?!
I tako dok hrvatski političari imaju pametnija posla i obilaze Hrvatsku skupljajući glasove, austrijske kolege su, neovisno što će u Hrvatskoj biti gosti, imenovali svoje članove Mješovitog povjerenstva za Program suradnje u području kulture i obrazovanja 2019.-2022. Ni austrijska strana ne zna kada će do sastanka doći, osim što pretpostavlja da će on biti u drugoj polovici ove godine.
Kako je izvijestio Alexander Schallenberg, austrijski ministar vanjskih poslova, članovi s austrijske strane su:
Dr. Teresa Indjein
Mag. Peter Mikl
Mag. Gesandter Christian Autengruber
Mag. Martina Maschke
Mag. Elisabeth Augustin
Mag. Kathrin Kneißel
Mag. Karin Zimmer
Mag. Susanne Ranetzky
Dakle, svi visoki predstavnici austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva kulture te Veleposlanstva Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
Puno nam to govori. Zar ne?
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija
Austrija
Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.
Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.
Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.
Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.
Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.
Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.
E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.
Austrija
Austrija se želi približiti NATO-u
Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).
S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.
Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).
“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.
Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.
Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.
Austrija
WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.
Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.
Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.
Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).
Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.
U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.
“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.
You must be logged in to post a comment Login