Connect with us

Austrija

Vinjete i cestarine u Austriji

Objavljeno

na

Austrijska vinjeta za autoceste dostupna je za lijepljenje i kao digitalna vinjeta. Osim toga, postoje cestarine za prolaze kao što su autoceste Brenner i Tauern (cestarine) i tunele. Za vozila preko 3,5 tone potreban je GO Box.

Važno: GO-Box mora uvijek ostati aktiviran – čak i na dionicama autocesta u Austriji bez naplate cestarine.

Ako želite kupiti vinjetu za Austriju, obratite pozornost na različita razdoblja valjanosti. Ove i druge važne informacije o cestarinama u Austriji možete pronaći ovdje, prenosi kroativ.at.

Uz nekoliko iznimaka, mreža austrijskih autocesta i brzih cesta podliježe naplati cestarine. Za vozila do 3,5 t potrebna je vinjeta, na nekim se rutama naplaćuje posebna cestarina. Za vozila iznad 3,5 t cestarina se naplaćuje prema kilometraži putem GO-Boxa.

Sljedeće dionice autocesta su bez vinjeta od prosinca 2019. godine:

A1 Westautobahn (granični prijelaz Walserberg za Salzburg-Nord), pokrajina Salzburg
A12 Inntalautobahn (granični prijelaz Kiefersfelden do Kufstein-Süd), Tirol
A14 (granični prijelaz Hörbranz prema Hohenemsu), Vorarlberg. Nema potrebe za vinjetom do križanja 23 Hohenems Diepoldsau. Kada vozite do čvora 27 Altach, potrebna je vinjeta!
A26 (Linzer Autobahn – trenutno još u izgradnji, uključujući novi viseći most na Dunavu), Gornja Austrija. Vinjeta je potrebna samo nakon što se završi cijela A26 i spoj na A7. A7 (Mühlkreisautobahn blizu Linza, Gornja Austrija) od rujna 2021. ponovno je podložna vinjeti. Dovršena su dva nova mosta na Dunavu u Linzu.

Od 1. prosinca 2023. primjenjuje se drugačije ograničenje težine za uvjete cestarine za kampere iznad 3,5 t: ono što je sada odlučujuće je tehnički dopuštena ukupna masa (tzGm), a ne više najveća dopuštena ukupna masa (gvG). Vozila preko 3,5 t ukupne težine (prije 3,5 t ukupne težine) zahtijevaju GO box, vozila ispod 3,5 t ukupne težine trebaju vinjetu i moraju platiti cestarinu. Potencijalno više vozila stoga treba imati GO Box, budući da je tehnički dopuštena ukupna masa često veća od 3,5 t. Prijelazno razdoblje od 5 godina traje do kraja siječnja 2029. za vozila koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023. Konkretno: kamperima s većom od 3,5 t ukupne težine, ali manjom od 3,5 t ukupne težine, koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023., zasad nije potreban GO Box.

Za prikolice nije potrebna vinjeta. Odlučujući čimbenik za uvjet vinjete je težina vučnog vozila ispod 3,5 t Gm. U alpskim tunelima i na prijevojima moguća su druga odstupanja i ograničenja.

Za kampere ispod 3,5 t tzGm potrebna je vinjeta. Kamp kuće preko 3,5 t plaćaju cestarinu prema kilometraži i moraju biti opremljene GO-Boxom, vinjeta nije potrebna. Daljnje razlike i ograničenja moguća su u alpskim tunelima i na prijevojima.

Vinjeta za vozila do 3,5 t dostupna je u digitalnom obliku i kao klasična samoljepljiva vinjeta.

Naljepnica je dostupna u pretprodaji na svim prodajnim mjestima ADAC-a, putem ADAC online shopa ili na telefon +49 89 558 95 96 97 (pon-sub 8-20 h) kao i na benzinskim crpkama uz granicu i u ASFINAG-u. prodajne i naplatne kućice. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.

Digitalna vinjeta vezana je uz registarsku pločicu vozila i dostupna je u svim sudjelujućim podružnicama ADAC-a iu bazama ÖAMTC-a. 10-dnevna vinjeta i nova 1-dnevna vinjeta (od prosinca 2023.) dostupne su online na ADAC portalu za naplatu cestarine. 1-dnevna vinjeta dostupna je samo u digitalnom obliku, a ne kao samoljepljiva vinjeta. Obje vinjete vrijede odmah. Dvomjesečne i godišnje vinjete moguće je naručiti i online u ASFINAG webshopu ili putem ASFINAG aplikacije, ali vrijedi 18-dnevno razdoblje blokade za online kupnju. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.

Godišnja vinjeta vrijedi od prosinca prije i zaključno sa siječnjem nakon tiskane kalendarske godine. Vinjeta od 2 mjeseca i vinjeta od 10 dana vrijede od slobodno odabranog datuma za navedeno razdoblje.

Ljepljiva vinjeta mora biti pričvršćena na unutarnju stranu vjetrobranskog stakla na način da je jasno vidljiva i kontrolirana izvana; Na motociklima se mora lijepiti na glatki dio koji je teško zamijeniti.

Kako bi se izbjegli problemi tijekom kontrola, vinjete je potrebno skidati s vjetrobranskog stakla nakon što im istekne valjanost.


Advertisement

Austrija

Bračni par iz Beča 10 godina plaćali stan više nego su trebali – dobili nazad 63.350 eura preplaćene stanarine

Objavljeno

na

By

Gotovo cijelo desetljeće jedan bračni par iz 3. bečkog okruga plaćao je znatno previsoku najamninu za svoj unajmljeni stan u starijoj zgradi. Uz pravnu podršku Mietervereinigung Wien (Udruge stanara Beča), uspjeli su izboriti povrat preplaćenog iznosa od čak 63.350 eura – i to u rekordnom roku.

Prema izvještaju časopisa Fair Wohnen, Elias i Lea Eberl (ime promijenjeno) uselili su se 2016. godine u stan od približno 100 četvornih metara u prizemlju zgrade. Ugovor o najmu bio je prvotno sklopljen na pet godina, a zatim dvaput produljen na po tri godine. Već tada je najamnina bila znatno viša od zakonom dopuštene.

Na početku najma vlasnik je tražio 1.122 eura neto mjesečno, uz dodatnu naknadu za namještaj i režijske troškove. To je iznosilo više od 11 eura po kvadratu, dok je zakonski regulirana cijena u svibnju 2016. bila samo 5,39 eura – umanjena za 25 posto zbog vremenski ograničenog ugovora.

Kako je u ugovoru bila uključena i tzv. vrijednosna klauzula, najamnina je tijekom godina stalno rasla. Tako su Eberlovi 2023. godine plaćali već 1.388 eura neto mjesečno, plus 50 eura za namještaj i 200 eura paušala za režije – sve uvećano za PDV.

U ožujku 2025. godine g. Eberl obratio se Mietervereinigung Wien. Pravnica Anna Wolfschluckner pokrenula je postupak pred bečkom Stambenom arbitražom (MA 25). Utvrđeno je da su i najamnina i naknada za namještaj bile previsoke.

Dok ovakvi postupci inače znaju trajati mjesecima, u ovom slučaju postignut je brz dogovor: već u lipnju 2025. upravitelj zgrade ponudio je nagodbu u ime vlasnika, koja je nakon kratkih pregovora prihvaćena. Samo dva mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, stanari su dobili povrat od 63.350 eura.

Ključ uspjeha bio je pravodobni pravni savjet. Wolfschluckner je posebno upozorila par da nikako ne potpisuju tzv. izjavu o odricanju potraživanja – dokument koji vlasnici često traže pri vraćanju stana, a kojim se stanari odriču svih budućih zahtjeva. Zakonski gledano, povrat stana ne smije se uvjetovati takvom izjavom.

Preporuka Mietervereinigung Wien svim stanarima:

pri vraćanju stana ništa ne potpisivati bez provjere. U slučaju sumnje, uvijek se obratiti pravnoj službi, ponijeti sa sobom osobu od povjerenja ili zatražiti pomoć Udruge stanara.

Nastavi čitati

Austrija

U Austriji danas počinju pregovori oko plaća u jednoj od najvećih i najvažnijih branši

Objavljeno

na

By

Beč, 22. rujna 2025. – Danas poslijepodne službeno započinju jesenski pregovori o plaćama, a prvi na redu su metalci. Kao i svake godine, ishod će imati veliki utjecaj i na ostale sektore, budući da u metalskoj industriji radi oko 190.000 zaposlenih.

Sukob argumenata prije početka

Već prije službenog otvaranja pregovora, obje strane – sindikati i poslodavci – krenule su s argumentacijom putem njima bliskih instituta.

Momentum Institut, blizak sindikatima, odbacuje zahtjeve za suzdržanošću u povećanju plaća te ističe da je glavni problem rast cijena energije, a ne rast plaća.

Agenda Austria, s druge strane, upozorava da plaće u Austriji rastu znatno brže nego u ostatku eurozone, dok produktivnost stagnira.

Prema podacima, tarifne plaće u Austriji od 2020. porasle su za 28 %, dok je u eurozoni rast iznosio 17,2 %.

Stručnjaci podijeljeni

Dok jedni upozoravaju na gubitak konkurentnosti zbog previsokih plaća u odnosu na zapadnoeuropske partnere, drugi ističu da je austrijski sustav kolektivnog pregovaranja proteklih godina pridonio rastu blagostanja, smanjenju nezaposlenosti i stabilnosti tržišta rada.

Sindikalni predstavnici ponavljaju da plaće ne guraju inflaciju prema gore, već da radnici trebaju više kupovne moći kako bi se gospodarstvo pokrenulo. Poslodavci pak tvrde da su troškovi rada već sada previsoki i da prijete održivosti industrije.

Pregovori metalaca i željezničara

Prvi krug pregovora u metalskoj industriji danas počinje formalnom predajom sindikalnih zahtjeva u Gospodarskoj komori, nakon čega slijedi sastanak s predstavnicima Fachverband Metalltechnische Industrie (FMTI). Glavni sindikalni pregovarači su Reinhold Binder (PRO-GE) i Mario Ferrari (GPA), dok poslodavce predvodi Christian Knill.

U isto vrijeme kreću i pregovori za oko 55.000 zaposlenih u željezničkim poduzećima. Sindikat vida već je najavio da neće pristati na gubitke realnih plaća.

Ishod ovih pregovora smjerodatno će odrediti ton cijele jesenske runde kolektivnog ugovaranja u Austriji.

Nastavi čitati

Austrija

Broj zahtjeva za azil u Austriji i dalje opada – već preko 9.000 osoba deportirano

Objavljeno

na

granica

Broj zahtjeva za azil u Austriji nastavlja padati. Prema podacima austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom kolovoza 2025. godine podneseno je 1.403 zahtjeva za azil, što je 179 manje nego u srpnju. Od početka godine do kraja kolovoza ukupno je zabilježeno 11.622 zahtjeva, što predstavlja pad od 32 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (17.171 zahtjev).

Najveći broj zahtjeva u kolovozu dolazi iz Afganistana – ukupno 405, ali više od polovice njih nisu novi zahtjevi, već se odnose na ponovne prijave ili zahtjeve djece rođene u Austriji. Od ukupnog broja ovogodišnjih zahtjeva, samo 4.545 su tzv. originalni zahtjevi, dok se ostali odnose na osobe koje su već ranije zatražile zaštitu.

Prema Ministarstvu, na povećanje broja zahtjeva među ženama iz Afganistana utjecala je i presuda Europskog suda pravde (EuGH), prema kojoj žene koje imaju samo subsidijarnu zaštitu mogu ponovno podnijeti zahtjev za puni azil.

Trend pada i u ostatku Europe

Slično kao u Austriji, broj zahtjeva za azil pada i na razini cijele Europske unije. Do kraja kolovoza 2025. zabilježeno je 528.444 zahtjeva, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine.

Najveći pad zabilježen je u:

  • Cipru (–65 %)
  • Bugarskoj (–71 %)
  • Rumunjskoj (–52 %)
  • Njemačkoj (–38 %)
  • Nizozemskoj (–33 %)
  • Italiji (–20 %)

S druge strane, broj zahtjeva porastao je u Latviji (+18 %), Luksemburgu (+8 %) i Hrvatskoj (+7 %).

Austrija se po broju zahtjeva po glavi stanovnika nalazi na 11. mjestu u Europi, dok je u apsolutnim brojkama na 9. mjestu, iza Belgije, Švicarske i Nizozemske, a ispred Poljske i Irske.

Više od 9.000 osoba deportirano – polovica osuđena za kaznena djela

Do kraja kolovoza austrijsko Savezno ured za strance i azil (BFA) donio je 20.790 negativnih rješenja ili obustavio postupke. Od tog broja:

  • 6.984 osoba dobilo je azil ili subsidiarnu zaštitu
  • 1.269 osoba napustilo je Austriju dobrovoljno tijekom postupka
  • 9.080 osoba deportirano je – od čega 4.717 dobrovoljno, a 4.363 prisilno

Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, svaka druga deportirana osoba prethodno je bila kazneno osuđena. Do kraja kolovoza izvršeno je i 619 “Dublin” transfera u druge EU države, među njima:

  • 75 osoba iz Afganistana
  • 69 iz Sirije
  • 67 iz Alžira

Znatno smanjen broj osoba u sustavu osnovne skrbi

Trenutno se u sustavu osnovne skrbi u Austriji nalazi 55.923 osoba, dok ih je početkom 2023. bilo gotovo 93.000. Ministarstvo ističe da su zbog toga moguće značajne uštede, a broj državnih smještajnih centara smanjen je s više od 30 na samo 8.

Smanjen je i broj šatora i kontejnerskih objekata na graničnim prijelazima, s obzirom na pad ilegalnih prelazaka granice. U Spielfeldu ostaju samo ključni objekti za posebne policijske kontrole, dok će četiri šatora biti uklonjena do kraja rujna. Slično je i u Nickelsdorfu, gdje su također uklonjena četiri velika šatora.

Kontroverze oko posjeta delegacije talibana

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) suočio se s kritikama nakon što je austrijska delegacija održala sastanak s predstavnicima talibanskog režima. Oporba, uključujući SPÖ i Zelene, osudila je susret. Ministarstvo je odgovorilo kako se radilo o tehničkim razgovorima s ciljem omogućavanja povratka afganistanskih državljana osuđenih za kaznena djela.

U obranu je stao i kancelar Christian Stocker (ÖVP), rekavši: “To što želimo provesti deportacije ne znači da podržavamo režim u Afganistanu.”

Nastavi čitati
LM