Austrijske vlasti su u srijedu, 17. rujna 2025., deportirale 11 osoba iz zemlje, a odredište je bila Hrvatska. Ova akcija je dio, kako tvrdi ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, „dosljedne i stroge azilne politike“.

Prema službenim informacijama austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, među protjeranima se nalazi šest muškaraca i pet žena, a svi su bez prava boravka u Austriji.
Njihova nacionalna pripadnost je sljedeća:

• 7 iz Afganistana
• 2 iz Rusije
• 1 iz Turske
• 1 iz Somalije

Deportacija je izvršena putem posebno organiziranog charter leta, koji je poletio u 10:00 sati, a sve je bilo u potpunosti organizirano i koordinirano od strane Austrije u sklopu tzv. “National Return Operation”.

Zanimljivo je da nitko od protjeranih nije bio pravomoćno osuđen za kaznena djela, što ukazuje da se ova deportacija temelji isključivo na nepostojanju legalnog boravka, a ne na kriminalnom ponašanju.

Ministar Karner je naglasio kako Austrija dnevno u prosjeku deportira 35 osoba, što iznosi oko 13.000 godišnje, te da više od polovice tih osoba ima kaznene presude. Ova brojka, kako ističe Ministarstvo, Austriju stavlja među najstrože zemlje u Europi kada je riječ o vraćanju osoba bez reguliranog statusa.

Austrijske vlasti najavile su i planirane deportacije u Afganistan, unatoč izazovima u vezi sigurnosti i međunarodnog prava.

U noći s četvrtka na petak pri kućnom porođaju preminula je beba. Majka (42) blizance je rađala uz pomoć primalje iz Austrije.

“Očito se radilo o dogovorenom porodu u kući. Radilo se o trudnoći u 34. tjednu, pokušaj poroda kod kuće završio je tako da je jedno dijete živorođeno, jedno mrtvorođeno. Kod poroda posteljice je došlo do komplikacije koja je ugrožavalo zdravstveno stanje majke i pozvana je Hitna pomoć”, rekao je za Novu TV Trpimir Goluža, specijalist ginekologije i opstetricije KBC-a Zagreb.

“Da je porod vođen u bolnici, dijete bi preživjelo”

U šest sati ujutro svi su stigli u bolnicu. Preminulo dijete prebačeno je na patologiju, a majka i druga beba još uvijek su u bolnici.

“Majka i živorođeno dijete su u dobrom stanju, dobro se oporavljaju. Porođajna masa preminulog novorođenčeta pokazuje da je u situaciji da je taj porod vođen u bolnici, to bi dijete sigurno preživjelo i bilo bi u dobrom stanju poslije poroda”, ustvrdio je Goluža.

Uključila se i policija i primalja s austrijskim državljanstvom je uhićena zbog sumnje na nesavjesno liječenje.

“Osumnjičena 69-godišnja državljanka Austrije je uhićena i privedena na kriminalističko istraživanje. Po dovršenom kriminalističkom istraživanju, osumnjičena je u zakonskom roku, uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zagrebačke”, objavila je zagrebačka policija.

Primaljama kućni porođaj dozvoljen samo u hitnim slučajevima

Pravno, porođaj kuće u Hrvatskoj nije zabranjen, ali nije ni reguliran. Primaljama koje rade u rodilištima diljem zemlje nije dopušteno obavljati ga u kući, osim ako nije riječ o hitnoj intervenciji.

“Mislim da je svaka država zadužena za izdavanje svojih internih certifikata, a za internacionalni nemam nikakve podatke, ali pretpostavljam da se radi o nekakvom dogovoru zemalja u kojima onda primalje mogu prelaziti granicu i porađati”, rekla je Maja Rečić, Izvršna direktorica Hrvatske Udruge za promicanje primaljstva.

Zato se, kaže struka, žene koje žele roditi kod kuće služe internetom ili usmenom preporukom kako bi došle do primalja iz inozemstva koje nerijetko za te usluge i plaćaju.

“Čujemo povremeno da postoje kućni porođaji, imamo nekakvu statistiku od onih koji su prijavljeni. To je malena brojka. Na kućne porođaje se kod nas odlučuje manje od 100 žena godišnje. Inače statistička značajka u Europi se kreće od 2 do nekakvih maksimalno 15 posto po zemljama”, rekla je Rečić.

“Odgovornost je isključivo na obitelji i primalji”

Postavlja se i pitanje tko je odgovoran kada nešto krene po zlu?

“Odgovornost pripada isključivo obitelji koja se na njega odlučuje i naravno primalji koja je sudjelovala u cijelom procesu. Moram reći da u slučaju kada bi radili smjernice u Hrvatskoj, sigurno bi išli u smjeru organiziranja aktivnosti određivanja koja žena može roditi kod kući. Ni tada ne bi blizanačka trudnoća ušla u segment fiziološkog poroda kod kuće jer pripada višem riziku i kao takva mora biti u boljoj kontroli i bolnički sustav, rekla je Rečić.

Majka i sin fizički se srećom dobro oporavljaju u bolnici. No ovaj slučaj ponovno pokazuje da bi se pitanje rađanja kod kuće trebalo jasnije regulirati.

Primalja: Blizanačka trudnoća sa sobom nosi određene rizike

Renata Huzanić, glavna primalja Zavoda za perinatalnu medicinu, Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, za Dnevnik HTV-a je rekla da se ne bi usudila pomagati pri porodu kod kuće. 

Porod blizanaca kao i blizanačka trudnoća sa sobom nose određene rizike. Na porodu blizanaca mora sudjelovati cijeli tim stručnjaka različitih profesija koji će svojim znanjem i iskustvom, uz pomoć moderne tehnologije, omogućiti da porod sretno završi”, rekla je.

Kazala je kako fiziološki porod može rezultirati komplikacijama te je u tom slučaju u interesu djeteta i majke bitno da su dostupni aparatura i stručnjaci koji će uspješno dovršiti porod.

Policija je razotkrila dvojicu muškaraca – 52-godišnjeg Hrvata i 65-godišnjeg Austrijanca – koji su, kao odgovorne osobe prijevozničke firme iz Vukovarsko-srijemske županije, tijekom 2023. godine izbjegavali plaćanje poreza.

Sumnjiče ih da su svjesno izbjegli prijavljivanje i obračunavanje PDV-a i poreza na dobit, čime su stekli nepripadnu korist veću od 65.000 eura. Osim toga, nisu vodili zakonom propisane poslovne knjige niti su pokrenuli stečaj kada su postali nelikvidni.

Protiv njih slijedi podnošenje posebnog izvješća nadležnom državnom odvjetništvu zbog niza kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminala.