Hrvatska
Obnova Banovine ide puževim koracima
Dugoočekivane izmjene Zakona o obnovi na dnevnom redu sjednice Vlade bit će u četvrtak. Hoće li to konačno ubrzati cijeli postupak obnove, tek će se vidjeti. No i ono što se radi prema važećem zakonu, ne ide bez problema. Kada ne zakaže država, zakaže netko drugi – ovog puta izvođači radova i to na kućama sa zelenim naljepnicama koje su prve krenule u obnovu. Ne rade svi dobro i kvalitetno, no iz Stožera poručuju – “fušeri” će se izbaciti iz cijele priče, neka građani prijavljuju.
Maca Ivanović je predala papire, a obnovu još čeka. Kuća je zbog stradalog tavana dobila narančastu naljepnicu. Stiglo je rješenje, no kad će i radnici Maca Ivanović ne zna.
“Nit’ tko što govori, ni dolazi niti pita”, kaže.
Konstrukcijska obnova na Banovini ide puževim korakom. Neki će se objekti konstrukcijski obnavljati, a one koje neće moći – rušiti i gradit će zamjenske. Država obećava da kreću u idućim mjesecima, prenosi N1.
“Svi zahtjevi su dodijeljeni projektantima, a govorimo o 270 u konstrukcijskoj obnovi. Tijekom studenog očekujemo i prve ugovore i zaključke za izradu zamjenskih. Shvaćamo da studeni nije najbolji za početi, ali vremena nemamo”, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda Gordan Hanžek.
Dok se konstrukcijska čeka, nekonstrukcijska obnova se provodi. Do sada je popravljano 600, a još 137 kuća se treutno popravlja. Ne sve kako bi trebale – neki izvođači, primjetilo se, love krivine.
“Ja kao čelnik stožera svima onima koji misle da će moći raditi nekvalitetno, poručujem da to neće proći”, rekao je ministar Tomo Medved.
“Svaka tvrtka koja će zbog nekvalitetnog izvršenja posla doći do raskida ugovora, neće više moći dvije godine po zakonu o javnoj nabavi participirati na nijedom poslu s državnim uredom”, poručio je Hanžek.
Sabor bi ga trebao usvojiti do kraja listopada. S obzirom na hladne dane, krene li doista, konstrukcijska obnova neće se zahuktati prije idućeg proljeća.
Do tada, građani se snalaze i nadaju da će izgurati još jednu zimu.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login