Austrija
Mladi žele raditi od kuće te imati dobru plaću i fleksibilno radno vrijeme
Istraživanje koje je provela konzultantska kuća PwC pokazalo je da iskustva s pandemijom koronavirusa imaju veliki utjecaj na zahtjeve za idealnim poslom kod mladih osoba.
Događaji iz prošle godine vezani uz pandemiju koronavirusa značajno su oblikovali društvene vrijednosti mlađe generacije u Austriji te na taj način iz temelja promijenili njihova očekivanja od budućeg radnog mjesta. Istraživanje pod nazivom “Vaš idealni poslodavac” konzultantske kuće PwC Austria provedeno je na 667 osoba u rasponu od 16 do 28 godina, piše “Standard”.
Profesionalne želje mladih danas se uvelike razlikuju od želja nekih ranijih generacija. Mladi sada žele veću kontrolu nad svojim vremenom te mjestom na kojemu rade svoj posao. Fleksibilno radno vrijeme, kao i povremena upotreba kućnog ureda uz dobru plaću najvažniji su kriteriji koje bi idealan poslodavac trebao zadovoljiti.
“Zbog pandemije, fleksibilni rad na daljinu ubrzao je svijet. Mladi sada više nego ikad očekuju da će i dalje koristiti ovu priliku. Takav način rada i pitanje povjerenja, odnosno dobrih odnosa s izravnim nadređenima te dobar stil vodstva jako je bitan”, izjavila je o rezultatima istraživanja voditeljica ljudskih resursa i organizacije u PwC Austria Olivia Stiedl.
U trenutačnoj nesigurnoj ekonomskoj situaciji, što svakako nije iznenađujuće, naknade su došle do izražaja. Na drugom mjestu najvažnijeg kriterija prilikom biranja posla za mlade je dobra fiksna osnovna plaća. Ovo istraživanje je pokazalo da je od presudne važnosti i ispravno plaćanje prekovremenih sati. Uz to, ispitanici od budućeg poslodavca očekuju zanimljive i izazovne aktivnosti, kao i unapređenje vezano uz uspjeh na temelju vjerodostojne i poštene procjene nadređenih.
U prošlosti je spremnost za promjenom posla u Austriji uvijek bila niska. 60 posto ispitanih sada je zainteresirano za privremeni odlazak u inozemstvo zbog svoje karijere. Za 65 posto ove skupine osobni razvoj je presudna motivacija. Suprotno tome, više od polovice mladih planira dugoročno ostati u Austriji.
Međutim, većina bi se radi veće plaće bila spremna preseliti u neki drugi grad u zemlji. Multinacionalne korporacije (81 posto) i velike domaće tvrtke (63 posto) posebno su atraktivni poslodavci za mlade stanovnike Austrije, dok su im manje tvrtke manje zanimljive. Samo 40 posto ispitanika može zamisliti da radi u maloj ili srednjoj tvrtki.
- Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
- Nakon skandala s ilegalnom mesnicom u Austriji kreće kontrola kebab štandova
- Za građane Austrije odmor bi ove godine mogao biti i skuplji
- Austrija: Bager na groblju udario radnika koji je kopao grob, preminuo je
- U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
Austrija
Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
Bečki restoran Steirereck u Stadtparku, jedan od najpoznatijih bečkih restorana, dobio je treću Michelinovu zvjezdicu, a ovog je tjedna u Salzburgu predstavljeno novo izdanje vodiča za Austriju za 2025. godinu.
Drugi je to bečki restoran s tri zvjezdice, uz Amador španjolskog chefa Juana Amadora, a Austrija prema novom Michelinovom vodiču sada ima 83 restorana sa zvjezdicama i 43 s oznakom Bib Gourmand.
Restoran Steirereck fokus stavlja na austrijsku gastronomiju, a cilj im je u jelima spojiti tradiciju s novim tehnikama pripreme jela. Restoran je poznat po futurističkoj arhitekturi, ali i jelima u kojima se koriste namirnice s njihove farme nedaleko od Graza te začinskom bilju koje uzgajaju na krovnoj terasi restorana.
Iz Michelina su napisali da su restoran zadnji put posjetili prošle godine neposredno prije Božića – restoran je bio prepun gostiju iz raznih zemalja, a fokus je bio, kako su napisali, na izvrsnoj hrani. Naručili su poznata Steirereckova kolica s kruhom, a sva jela koja su probali dobila su odlične ocjene – od ribe zlatovčice u pčelinjem vosku do artičoka s bergamotom i dunje s mliječnim kruhom, šafranom i limunom.
“Ovakav ručak za 155 eura nećete nigdje dobiti”, zaključili su Michelinovi inspektori nakon posjeta ovom restoranu.
Austrija
U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza
Ovaj tjedan započeli su plavo-crni koalicijski pregovori i oko medijskog sektora – a general FPÖ-a Christian Hafenecker izrekao je riječi koje odzvanjaju eterom. ORF treba uštedjeti 15% svog proračuna od milijarde eura – i umjesto da se financira kroz kućanstvo nameta, novac će doći iz federalnog proračuna.
Zbog toga se digla uzbuna na ORF-u. Heinz Lederer, član upravnog odbora zaklade blizak SPÖ-u, upozorava na uništavanje javnog emitiranja kakvog poznajemo od 1960-ih.
Smanjenje osoblja od 15 posto značilo bi odlazak oko 600 zaposlenika ORF-a, od kojih bi 40 posto bili novinari. Ali to nije sve: “Unutarnje produkcije od Tatorta do Dancing Starsa također bi bile u velikoj opasnosti, što bi koštalo dodatnih poslova od cateringa do snimatelja.” Ukupno bi moglo biti ugroženo oko 1000 radnih mjesta.
A ÖVP? Upućeni, međutim, ne očekuju da će ÖVP pružiti veliki otpor plavim planovima smanjenja – na kraju krajeva, konzervativci su željeli zamrznuti porez na kućanstva od 2026. nadalje – što bi rezultiralo gubitkom prihoda za ORF od oko 5% godišnje. Također je nejasno kada će FPÖ zapravo ukinuti ORF porez – na kraju krajeva, savezni proračun treba novu krv, a deficit je kao što smo već pisali – jako velik.
Austrija
U Austriji 2024. godine izvršeno 13.307 deportacija
Broj zahtjeva za azil u Austriji pao je za 58 posto u 2024. godini. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) objašnjava situaciju.
Prošle godine u Austriji je podnesen 24.941 zahtjev za azil. Ovo je ogroman pad u usporedbi s prethodnim godinama. U 2023. bilo je oko 60.000 zahtjeva za azil, au 2022. više od 110.000. To znači da je broj zahtjeva za azil pao za 58 posto (u odnosu na 2023.) odnosno 80 posto (u odnosu na 2022. godinu).
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner: “I u pogledu zahtjeva za azilom i deportacija vidimo da su poduzeti koraci u pravom smjeru. Za nas, međutim, to nije razlog za slavlje, već zadatak koji treba obaviti.”
U prosincu 2024. u Austriji je podneseno 1828 zahtjeva za azil. Žene su podnijele 754 zahtjeva za azil, a muškarci 1.074 zahtjeva. Najjača nacija među kandidatima u Austriji je daleko Sirija.
Pad u Austriji bio je daleko veći nego u Europskoj uniji. Bilo je više od milijun zahtjeva za azilom, deset posto manje nego prethodne godine. Prijave su porasle u Grčkoj (+15 posto), Italiji (+16 posto), Poljskoj (+79 posto) i Irskoj (+40 posto). Ekstrapolirano na broj stanovnika, Austrija je trenutno na devetom mjestu europske statistike.
U 2024. godini izvršeno je 13.307 deportacija. To predstavlja porast od 3,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Od 13.307 deportacija koje je izvršio BFA, 6.353 odlaska izvršeno je samostalno prije deportacije (48 posto), a 6.954 prisilno (52 posto). Oko 45 posto deportiranih osoba ima kaznene presude. To predstavlja mali preokret trenda.
You must be logged in to post a comment Login