Austrija
Koronavirus negativno utjecao i na integraciju stranaca
Prema novim izvješćima pandemija koronavirusa imala je veliki utjecaj i na integraciju stranaca u Austriji.
O integraciji stranaca govorila je i ministrica Susanne Raab (ÖVP) koja je između ostaloga rekla i da su online tečaji za vrijeme pandemije bili uspješni. “Integracija znači da se ljudi mogu viđati kako bi se bolje razumjeli. Tijekom pandemijske godine to nije bilo moguće, iako su razvijeni novi formati, a i online kursovi su bili uspješni“, rekla je ministrica Raab dodajući da se integracija sada ponovo treba potaknuti.
Ona je između ostaloga napomenula i da su sada tri točke jako važne, a to su integracija na tržištu rada, borba protiv nasilja zbog navodne obrane časti te jačanje društveno korisnog angažiranja. Posljednji podaci pokazuju da su na tržištu rada osobe stranog porijekla više osjetile posljedice pandemije koronavirusa.
Prema dostupnim podacima, kada je zaposlenje stranaca u pitanju vidi se pad od 2,9 posto, dok je taj pad kod državljana Austrije manji te iznosi 1,9 posto. Također su i mlađe osobe stranog porijekla bile više pogođene nezaposlenošću nego austrijski državljani.
Kada su škole, a i tečajevi prešli na online nastavu to je osobama stranog porijekla stvorilo dodatni problem. Naime, za takav oblik nastave potreban je određeni nivo njemačkog jezika te obiteljska podrška što za mnoge učenike stranog porijekla nije bilo izvedivo. Zbog svega toga je došlo do zaostajanja u stjecanju znanja, a to će prema nekim studijima rezultirati time da će manje mladih stranog porijekla položiti maturu ili završiti neki od zanata. Dostupna izvješća pokazuju da su sada neophodni specifični mentorski programi, kao i da djeca stranih državljana trebaju u dječje vrtiće krenuti već s tri godine
Ministrica Raab ukazala je da u dječjim vrtićima za 30 posto polaznika njemački nije maternji jezik, dok je to u Beču čak i 60 posto. Ona je još izjavila i da 70 posto djece stranog porijekla ima potrebu za dodatnim satima njemačkog jezika.
- Grad Beč želi poduzeti velike mjere protiv automobila
- Austrija: “Nema obiteljskog doplatka bez znanja njemačkog”
- Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
- Nakon skandala s ilegalnom mesnicom u Austriji kreće kontrola kebab štandova
- Za građane Austrije odmor bi ove godine mogao biti i skuplji
Austrija
Grad Beč želi poduzeti velike mjere protiv automobila
Sve više ulica se ozelenjava i preuređuje, a parkirnih mjesta sve je manje.
„Siđi s asfalta“ moto je grada Beča. Posvuda se dodaje zelenilo te se stvara više prostora za bicikliste i pješake. Već je provedeno više od 300 klimatski prilagođenih projekata. Nedavno su Bernardgasse u Vienna-Neubau i Wiedner Hauptstraße (Beč-Wieden) dobile novi izgled. Prošle, 2024. godine napravljeno je 23 kilometra novih biciklističkih staza i uloženo 53 milijuna eura.
Uz Wieder Hauptstraße – koja je dovršena s velikim kašnjenjem – bilo je i drugih prestižnih projekata u duhu zaštite klime. U Argentinierstraße posađeno je 70 novih stabala i napravljeno 100 travnatih gredica. Na Praterstraße, 50 novih stabala i veliko zelenilo osiguravaju dizajn “prikladan za klimu”.
Očekuje se nastavak pada automobilskog prometa na području grada. Grad Beč je u tu svrhu već izradio strateški dokument. Prema studiji “Smart Climate City Strategy Vienna”, do 2030. godine na tisuću stanovnika trebalo bi biti samo 250 osobnih automobila. Svjesno smanjenje parkirnih mjesta dio je plana. “Parkirna mjesta na javnim površinama postupno će se smanjivati”, navodi list.
Za pet godina tek će svaki četvrti Bečanin imati automobil. Prema “Kurieru”, to odgovara gubitku od 200.000 vozila. „Beč realizira i promiče 15-minutni grad s kratkim udaljenostima putovanja, živahnim četvrtima mješovite namjene i preraspodjelom javnog cestovnog prostora u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i atraktivnih mjesta za boravak“, stoji u studiji Grada Beča. . Ambiciozni cilj savjetnika za planiranje Ullija Sime (SP): Udio vozila s nefosilnim pogonom u novim registracijama trebao bi se povećati “na 100 posto” do 2030. godine…
Austrija
Austrija: “Nema obiteljskog doplatka bez znanja njemačkog”
Adekvatno poznavanje njemačkog mora biti preduvjet za primanje obiteljskog dodatka i sl. Ovaj zahtjev dobiva veliku podršku u javnosti.
Većina Austrijanaca želi da se obiteljski dodaci i druge socijalne naknade isplaćuju samo ako djeca imaju dovoljno znanja njemačkog jezika.
“Trebaju li socijalne naknade kao što su obiteljski dodaci biti vezane uz dječje znanje njemačkog od pete godine? To je ono što je “Unique Research” pitao 500 Austrijanaca za “Heute” (online od 20. do 23. siječnja, maksimalni raspon fluktuacije ±4, 4) postotak). Njihovo mišljenje je jasno:
81 posto načelno podržava ideju, a 52 posto čak kaže “apsolutno”. Samo svaki deseti ispitanik je protiv prijedloga.
Bez obzira na stranačke preferencije, odobravanje je više od 50 posto. Očekivano, najveći odobravanje je među pristašama FPÖ-a 91 posto, dok je među pristašama ÖVP-a 88 posto.
Zahtjev ne izaziva toliko entuzijazma kod simpatizera ostale tri parlamentarne stranke kao kod plavo-crnih. 83 posto birača Neosa podržava ideju, dok među fanovima SPÖ-a gotovo tri od četiri ispitanika podržavaju ideju sa 73 posto. Na posljednjem su mjestu – i to također ne čudi – glasači Zelenih. Točno dvije trećine njih je za tu mjeru, dok je četvrtina protiv njezina pooštravanja.
83 posto muških ispitanika primanje socijalne pomoći želi povezati sa znanjem njemačkog jezika, dok su žene na prosječnih 81 posto.
Austrija
Bečki restoran oduševljava: “Ovakav ručak za 155 € nećete nigdje dobiti”
Bečki restoran Steirereck u Stadtparku, jedan od najpoznatijih bečkih restorana, dobio je treću Michelinovu zvjezdicu, a ovog je tjedna u Salzburgu predstavljeno novo izdanje vodiča za Austriju za 2025. godinu.
Drugi je to bečki restoran s tri zvjezdice, uz Amador španjolskog chefa Juana Amadora, a Austrija prema novom Michelinovom vodiču sada ima 83 restorana sa zvjezdicama i 43 s oznakom Bib Gourmand.
Restoran Steirereck fokus stavlja na austrijsku gastronomiju, a cilj im je u jelima spojiti tradiciju s novim tehnikama pripreme jela. Restoran je poznat po futurističkoj arhitekturi, ali i jelima u kojima se koriste namirnice s njihove farme nedaleko od Graza te začinskom bilju koje uzgajaju na krovnoj terasi restorana.
Iz Michelina su napisali da su restoran zadnji put posjetili prošle godine neposredno prije Božića – restoran je bio prepun gostiju iz raznih zemalja, a fokus je bio, kako su napisali, na izvrsnoj hrani. Naručili su poznata Steirereckova kolica s kruhom, a sva jela koja su probali dobila su odlične ocjene – od ribe zlatovčice u pčelinjem vosku do artičoka s bergamotom i dunje s mliječnim kruhom, šafranom i limunom.
“Ovakav ručak za 155 eura nećete nigdje dobiti”, zaključili su Michelinovi inspektori nakon posjeta ovom restoranu.
You must be logged in to post a comment Login