Hrvatska
Inflacija u Hrvatskoj veća je od službenih brojki
U vremenima u kojima inflacija jača iz mjeseca u mjesec, kad je Vlada zbog rasta cijena ograničila prodajnu cijenu benzina i dizela, kad s naslovnica vrište vijesti o nestašicama osnovnih potrepština na globalnoj razini, a pandemija koronavirusa još je daleko od kraja, vrijedi se zapitati što nam se to sprema u idućim mjesecima i godinama.
Ekonomist Željko Lovrinčević je po pitanju inflacije pesimist i misli da je ona u Hrvatskoj viša nego što je službeno iskazana te da će centralne banke ponovno zakasniti s podizanjem ključnih kamatnih stopa u borbi protiv rasta cijena.
Središnje banke u pravilu toleriraju više stope inflacije dok se inflacijska očekivanja ne počnu ukorjenjivati u društvu. To znači dok se više cijene ne počnu uključivati u ugovore u poslovnom sektoru ili dok oni koji primaju plaće iz državnih proračuna ne počnu intenzivno braniti svoju poziciju.
“Efekt poreza na dohodak u Hrvatskoj je oko šest posto, a zbog strukture uzoraka i potrošačkih preferencija inflacija bi kod nas mogla biti i viša od kompletnog poreza na dohodak. Imamo inflacijsko oporezivanje i to u prvim trenucima godi Ministarstvu financija jer širi poreznu osnovicu. No u drugom krugu svi oni koji primaju plaću iz proračuna, socijala i ostali počinju tražiti zaštitu od inflacije”, kaže Lovrinčević za tportal, prenosi N1.
U tom trenutku inflacijska očekivanja se ukorjenjuju, a kamatne stope globalno će porasti tek kad se inflacijska očekivanja ukorijene u nekoj od zemalja s globalno jakom valutom. Prva na potezu, smatra Lovrinčević, mogla bi biti Velika Britanija te tamošnja Bank of England.
No i središnje banke stjerane su u kut zbog ogromnih količina javnog duga, posebice ECB zbog visokog duga pojedinih članica.
“Do posljednjeg trenutka tolerirat će se što je viša moguća inflacija. Ekonomska povijest pokazuje da toleriranje takve inflacije vodi do još težih posljedica po zdravlje ekonomije. Bankari, kao i ovisnici, uvijek kažu – još samo ovaj put, ovaj put je drugačije. Ali praksa pokazuje da je uvijek isto i da središnje banke zakasne s takvim stvarima pa padnemo u stagflaciju i imamo izgubljeno desetljeće”, tvrdi.
Upozorava da posljednjih tjedana stalno slušamo o energetskoj krizi, lancima dobave i inflaciji dok su po njemu glavne teme koje će diktirati trendove koronavirus, jer se pokazao otpornijim nego što se to mislilo, te velika europska zelena tranzicija.
Što se konkretno tiče Hrvatske, Lovrinčević misli da će nas ovaj put pomaziti sreća, uz pretpostavku da budemo dovoljno pametni:
“Stojimo relativno dobro jer ćemo do početka rasta kamata zamijeniti kompletan dugoročan dug vrijednosnim papirima s niskim kamatama. Zamijenit ćemo oko 80 posto duga u razdoblju superniskih kamata pa neće biti pritiska na javne financije, a on će se pojavljivati s velikim odmakom ako usvojimo euro i ako dođe do velike krize eura zbog drugih prezaduženih zemalja.”
Pred nama su tri, četiri komotnije godine po pitanju javnog duga, ali veliki, realni problemi, poput ispuhivanja napuhanog balona na tržištu nekretnina, tek dolaze i to bi moglo dovesti do slabog gospodarskog rasta, što je daleko veći problem od kamata na javni dug.
‘Ta ispuhivanja idu kroz bilance banaka i dovest će do gubitaka u financijskom sektoru. Sve u svemu, jaz između bogatih i siromašnih produbit će se. Svi s fiksnim primanjima loše prolaze u inflacijskom okruženju. Morat će se otvoriti i tema poreznih prihoda i vraćanja ogromnog duga u Europi. Britanci su već odustali od indeksiranja mirovina s plaćama i inflacijom, ostali su samo na indeksiranju s inflacijom. Hrvatska nema značajnog oporezivanja imovine i kapitala pa će se i kod nas širiti jaz i jačati osjećaj nepravde. Čeka to cijelu istočnu Europu, jer Zapad značajnije oporezuje kapital i imovinu’, zaključuje Lovrinčević u razgovoru za tportal, donosi N1.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
Hrvatska
U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki
U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane.
Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama.
Hrvatska
Hrvatska danas bira novog predsjednika, Milanović ili Primorac
U Hrvatskoj se u 7 ujutro otvorilo više od 6500 biračkih mjesta na kojima u drugom krugu birači odlučuju hoće li novi mandat dati aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, kandidatu SDP-a i partnera, ili Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Birališta su otvorena do 19 sati, do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Pola sata nakon zatvaranja birališta Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će prve izborne rezultate, a već oko 21 sat moglo bi se znati kome su birači poklonili svoje povjerenje.
Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.769.598 birača.
You must be logged in to post a comment Login