Vijesti
Hrvatska: Veliki pad broja operativnih zahvata, terapija i dijagnoza u 2020. godini
Hrvatska se, kao i ostatak svijeta, u protekloj godini borila s pandemijom koronavirusa. Ovisno o dijelu godine, pritisak na zdravstveni sustav bio je različit. No, opravdano je postaviti pitanje i je li borba s koronavirusom utjecala i na pružanje drugih bolničkih usluga.
Prema pisanju jutarnjeg lista, broj operativnih zahvata, terapija i dijagnoza drastično je pao u odnosu na 2019. godinu. To znači da su pandemija koronavirusa i prateće epidemiološke mjere vrlo značajno utjecale na dostupnost bolničkih usluga. Zaključke o broju smrti zbog smanjenja propusnosti bolničkog sustava još je rano donijeti, ali nema sumnje da će te broje biti visoke.
Kada govorimo o smanjenju broja pruženih usluga, onda dolazimo do pomalo šokantnih podatka. Primjerice, u 2020. godini (u odnosu na godinu prije) bilo je 16 posto manje pacijenata operiranih zbog karcinoma rektuma i sigme (debelog crijeva), a čak 26 posto manje pacijenata operiranih zbog karcinoma pluća i bronha. Isto tako, u 2020. godini zabilježene su 272 zamjene elektrostimulatora srca manje (557 naspram 829 koliko ih je bilo u 2020. godini.)
Jutarnji piše i kako je Hrvatska u 2020. godini zabilježila 320 velikih postupaka manje na tankom i debelom crijevu. Zabilježen je i snažan pad broja postupaka apendektomije (404 manje), abdominalnih postupaka zbog hernije (960 manje), postupaka zbog ingvinalne i femoralne hernije bilo je manje za 2100, a „ostalih gastroskopski postupci zbog velike bolesti probavnog sustava“ za 322 manje, te „ostali kolonoskopski postupci“ manje za 532.
Kad se govori o broju utvrđenih slučajeva zabrinjava i podatak da je „maligna bolest hepatobilijarnog sustava i gušterače“ kod starijih od 69 utvrđena u 1040 slučajeva manje nego u 2019. godini, što znači da nije dijagnosticiran otprilike svaki peti novi slučaj. U 2020. godini dano je i 289 manje kemoterapija te četiri radioterapije manje.
Nadalje, u bolnicama je obavljeno i 812 manje postupaka na testisima (1693 ukupno u 2020.), te 522 histerektomija zbog nemalignih uzoraka manje. Isto tako zabilježeno je čak 1898 manje „ostalih postupaka na maternici i adneksima zbog nemalignih uzoraka“ te 497 manje „konizacija, postupaka na rodnici, grliću maternice i stidnici“.
Pao je i broj postupaka na mrežnici za 607, dok je broj postupaka na leći bio manji za čak 2718. Kad su u pitanju očni problemi, praktično je u svih od 20 klasifikacijskih kategorija zabilježeno smanjenje.
- Uskoro veliko finale Eurosonga, Baby Lasagna rasturio na probi
- Obiteljska svađa u Beču eskalirala, pozvana policija
- U strašnom sudaru u Austriji preminula dva mladića
- Bečanina u šumi ujeo poskok, helikopterom prebačen u bolnicu
- Austrija: Čeka li nas rekordno poskupljenje čokolade?
Vijesti
U padu aviona poginulo dvoje državljana Austrije
Austrijanac i Austrijanka poginuli su jučer kada se mali avion srušio ubrzo nakon polijetanja sa aerodroma Challes-les-Eaux u Francuskoj. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova potvrdio je odgovarajuća izvješća francuskih medija. Žrtve dolaze iz Tirola i Vorarlberga.
Prema izvješćima, 54-godišnjak je upravljao jednomotornom letjelicom, a 49-godišnja žena bila je u njoj kao putnica. Sletjeli su u Challes-les-Eaux kako bi natočili gorivo prije ponovnog polaska. Zbog opasnosti od eksplozije morali su evakuirati kuću nedaleko od mjesta nesreće.
Više informacija bi trebalo biti poznato uskoro.
Svijet
Zbog problema s kontrolom putovnica vladao kaos u zračnim lukama
U nekoliko britanskih zračnih luka sinoć je bilo problema s kontrolom putovnica. Slike koje kruže društvenim mrežama pokazuju duge redove u londonskim zračnim lukama Heathrow i Gatwick, kao i u zračnoj luci Manchester. Prema izvješćima, e-vrata, prolazi s elektronskom kontrolom putovnica, bili su u kvaru.
Zračna luka Manchester potvrdila je na X (Twitteru) da se radi o nacionalnom problemu s e-vratima. Rekli su da pokušavaju umanjiti smetnje dok granična policija radi na rješavanju problema.
“Naši timovi podržavaju graničnu patrolu svojim planovima za hitne slučajeve kako bi pomogli riješiti problem što je prije moguće i ispričavamo se zbog bilo kakvog utjecaja na njihovo putovanje.”, stajalo je u priopćenju.
Vijesti
Evo gdje najviše cvjeta rad na crno u Austriji
Najveći udio rada na crno je u Austriji je sektoru “građevinskih i obrtničkih djelatnosti uključujući popravke”. Odmah iza toga su „Ostala trgovačka poduzeća i usluge u kućanstvu“, a slijede „ostala trgovačka i industrijska poduzeća“ i „uslužna poduzeća“, odnosno hoteli i restorani. Prema studiji, protiv rada na crno moglo bi se suzbiti ponovnim uvođenjem obrtničkog dodatka od 2000 eura po kućanstvu godišnje i smanjenjem dodatnih troškova plaća.
Slabljenje gospodarstva i visoka inflacija također potiču sivu ekonomiju. Ove bi se godine prodaja od rada na crno trebala povećati za 1,25 milijardi eura na 34,52 milijarde eura, pokazalo je istraživanje ekonomista i stručnjaka za neprijavljeni rad iz Linza Friedricha Schneidera. To znači da “fuš” u Austriji čini oko 7,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Austrija je dakle zemlja EU s najmanjim udjelom rada na crno.
Nizak gospodarski rast od 0,35 posto i još uvijek visoka inflacija od 6,6 posto dovest će do povećanja sive ekonomije u ovoj godini za 2,45 milijardi eura. Međutim, opsežno ukidanje progresije i dodatne olakšice tome bi se suprotstavili, tako da će konačno povećanje biti umjereno na 1,25 milijardi eura, istaknuo je Schneider.
