Connect with us

Panorama

Austrija: Više od 1,5 milijuna osoba ima godišnje karte za javni prijevoz

Objavljeno

na

Klimatska karta uvedena je u Austriji prije dvije godine i već je ima preko 262.000 ljudi. Zajedno s klimatskim kartama saveznih država i godišnjom kartom Wiener Liniena, više od 1,5 milijuna ljudi već ima godišnju mrežnu kartu za javni prijevoz, izvijestio je Austrijski transportni klub (VCÖ). Postoje i mrežne karte za školarce i studente, kojih samo u Beču ima preko 240.000.

Sve više ljudi koristi javni prijevoz. Osim češćih veza tamo gdje su dosegnuti limiti kapaciteta, potrebna je i gušća mreža javnog prijevoza, posebno u regijama, zahtijeva VCÖ.

U Vorarlbergu se, primjerice, broj godišnjih karata više nego udvostručio s oko 36.200 na 86.000 u roku od 15 godina. U Transportnom udruženju istočne regije broj VOR klimatskih karata porastao je za 50 posto na gotovo 48 000 samo između lipnja 2022. i lipnja 2023. Sveukupno već više od 262.000 ljudi ima klimatsku kartu za Austriju, a još 430.000 ljudi koristi klimatsku kartu za saveznu državu.

Osobito putnici koji putuju na posao u drugu pokrajinu mogu uštedjeti mnogo novca s klimatskom kartom. “Ovisno o ruti, to može biti i do nekoliko tisuća eura godišnje. Ušteda pri prelasku iz automobila u javni prijevoz odgovara 15. ili čak 16. mjesečnoj plaći”, objasnila je stručnjakinja VCÖ-a Katharina Jaschinsky.

VCÖ je usporedio troškove automobila i odgovarajuće savezne državne klimatske karte za neke prigradske rute. Na primjer, putnici na relaciji Güssing – Graz godišnje uštede više od 3200 eura s klimatskom kartom u usporedbi s troškovima goriva. Na relaciji Wels – Linz godišnje se uštedi više od 1.250 eura, na relaciji Mürzzuschlag – Kapfenberg oko 1.500 eura godišnje, između Kitzbühela i Wörgla više od 1.100 eura godišnje, a na relaciji Bludenz-Bregenz više od 2.200 eura. eura godišnje.

Na relaciji Amstetten-Beč ušteda s austrijskom klimatskom kartom iznosi više od 5200 eura godišnje, prema izračunima VCÖ-a. Za automobile se ovdje računaju samo troškovi goriva, a ako se kao osnova uzme dodatak za prijeđenu kilometražu, ušteda s klimatskom kartom je višestruko veća.

Advertisement

Zanimljivosti

Marijanu i Dragana, brata i sestru iz Zenice, jedan klik na Facebooku spojio nakon 57 godina

Objavljeno

na

By

Poslije punih 57 godina jedan znatiželjni klik mišem na Facebook opciju “Poznaješ li ove ljude” povezao je brata i sestru Marijanu i Dragana, piše Slobodna Dalmacija. Cijela situacija, da priča dodatno dobije na čaroliji, odvila se na ovoj društvenoj mreži dan uoči prošle Badnje večeri prije šest godina, pa je ovo dvoje rođenih Zeničana, koji su gotovo cijeli život znali jedno za drugo, ali se nikad nisu sreli, dobilo najbolji dar za Božić.

– Vrlo brzo nakon mog rođenja roditelji su se rastali, razloge ne znam, ali donesen sam već kao beba u selo Živinice južno od Tuzle, gdje se moja majka Šefika našla s jednim finim čovjekom Družianijem Kletom, koji me othranio i prihvatio kao svoga. Imao sam lijepo djetinjstvo, ali uvijek me kopkalo zbog čega svi u kući imaju isto prezime, a ja sam jedini Škvara. Takva su bila vremena, nitko se nije smio puno raspitivati – rekao je Dragan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije šest godina.

Kako je kazao tom prilikom, tek 1961. godine, kao dječak od 11 godina, čuo je kako ima devet godina mlađu sestru. Otkrila mu je to tetka koja je živjela u Zenici, gdje bi ponekad odlazio na vikende, piše večernji.ba.

– Zove ona mene kad sam pošao kući. Mislim, dat će mi čokoladu ili neku sitnicu, kad ona kaže: “Sine, imaš sestru Marijanu kojoj su sada dvije godine.” Da sam znao što me u životu čeka, pitao bih za detalje, ali u ono doba djeca nisu smjela postavljati puno pitanja.

Godine su prolazile, a koga god bih pitao, nije mi znao kazati gdje je Marijana ili kako doći do nje – govori Dragan, kojeg je posao poslije odveo u Austriju, gdje je u Klagenfurtu sreo i oca, ali mu nikad nije spomenuo sestru, a on nije imao snage pitati ga.

Marijani je pak informaciju o bratu otkrila majka kad je imala 10 godina.

– Po tko zna koji put listala sam obiteljske fotografije u albumu, ali ovog puta pozornost mi je privukla jedna na kojoj se nalazio meni nepoznat dječak od oko pet godina, a iza koje je pisalo “Dragan”.

Pitala sam mamu tko je to, a ona mi je otvoreno priznala kako taj dječak i ja imamo istog oca, ali da nema nikakvih informacija gdje se nalazi – priča Marijana, koja se upravo kao i Dragan tijekom života često raspitivala za brata kod poznanika u Zenici, koji bi mogli znati više, ali nitko joj nije davao korisne informacije.

Sudbonosni klik
Prošao je za oboje dobar dio životnog vijeka, no tek je moderna tehnologija omogućila da se prvi put zagrle.

– Stigla računala, pa i taj Facebook. Svi su ga otvorili pa rekoh – i ja ću. Tražio sam sestru, ali bio sam siguran kako je neću naći po imenu jer se sigurno udala.

I jednog dana ponudi mi se opcija “Poznajete li ove ljude”. Malo gledam i pozornost mi privuče profil pod imenom Zana Tadić. Ne znam tko je to, mlada djevojka je u pitanju, ali znam da mnogo Tadića živi oko mene u Zenici.

Dodam je za prijatelja, ali bilo mi je nezgodno pisati joj jer je mlađa osoba, znate što se sve događa po internetu – prisjeća se Dragan trenutaka koji su prethodili sudbonosnoj poruci koja mu je stigla već nakon nekoliko sati: “Čika Dragane, moja majka se djevojački prezivala kao vi, a ima i brata kojemu je ime Dragan.” Bila je to Marijanina kći.

– Grlo mi se osušilo, odem se napiti vode, hvata me nervoza. Ali pomislim – sumnjivo mi je sve to, možda se netko igra sa mnom. Kad kaže ona: “Mama živi prekoputa, zovnut ću je da dođe.”

Nakon nekoliko minuta gospođa piše i pita jesam li ja Dragan i govori kako je ona udana za Tadića, ali joj je djevojačko prezime Škvara. I nakon nekoliko minuta šalje mi fotografiju.

Na njoj moj otac u mlađim danima – prisjeća se “pronađeni brat”.

Prvi susret oči u oči
– Ako je ovo i tvoj otac, onda smo brat i sestra – napisala mu je Marijana. Usljedili su intenzivni telefonski razgovori i planiranje susreta jer trebalo je nadoknaditi sve propuštene godine.

– Prvi telefonski razgovor bio je težak, nikako se nisam mogla osloboditi ni početi pričati.

Kad sam počela više pisati i razgovarati, bilo mi je predivno i jedva sam čekala da se vidimo, srcu mi je odmah prirastao – govori za Slobodnu Dalmaciju Marijana, koja je bila “zatočena” u Njemačkoj jer ju je nakon operacije kuka čekala operacija kralježnice, pa je Dragan bio taj koji je morao na put.

Ali on je bio bacio putovnicu jer se zarekao kako više neće napustiti Bosnu i Hercegovinu, no u ovom slučaju, kako kaže, krenuo bi i pješice.

Konačno, brat i sestra susreli su se nakon 57 godina, prije nekoliko tjedana u Freiburgu.

– Dođem do vrata, a gleda ona u mene kao u kip, potpuno u šoku – priča Dragan.

– Nikad ga nisam vidjela osim na jednoj fotografiji kad je bio dijete od pet godina. Ali u tom trenutku vidjela sam sliku svoga oca pred sobom – ispričala je Marijana tom prilikom.

– Riječima to ne mogu opisati. Ako sam ikada imao strah u životu, u tom trenutku neka blagost me je prošla, zaplakao sam.

Kad nemaš novca u džepu, svaki novčić ti je kao dobitak na lotu. Bio je ovo prst sudbine, zvali vi to Bog ili kako god, sto puta sam se uvejrio da postoji neka viša sila.

Zahvalan sam mu jer su u tom trenutku sve moje brige bile kao rukom odnesene – zaključio je Dragan na kraju razgovora.

Priča datira iz 2018. godine.

Nastavi čitati

Panorama

Sutra Cro Vienna ‘Božićna večer’ uz legendarnog Tonija Cetinskog

Objavljeno

na

Kao i svake godine dosad, studeni u Beču rezerviran je za sada već legendarnu “Božićnu večer” nogometnog kluba SK Cro Vienna. Božićna zabava i ove godine se održava u Casablanci, 25. studenog. Specijalni gost je legendarni hrvatski izvođač Toni Cetinski uz kojeg je zagarantirana dobra zabava.

Zabava počinje već od 19 sati, a uz Tonija Cetinskog goste će zabavljati i Antonio Krištofić i Božidarka-Matija Čerina s bendom. Zabava je dakle – zagarantirana.

Nastavi čitati

Panorama

Božićni sajmovi ili tržnice i ove godine donese radost građanima i turistima Beča

Objavljeno

na

Od polovice studenog svečano ulično osvjetljenje i mnoge za ovo vrijeme tipične božićne tržnice (“Adventmärkte”, “Weihnachtsmärkte” ili “Christkindlmärkte”) doprinose predbožićnoj atmosferi.

Christkindlmarkt na Rathausplatzu / Wiener Christkindlmarkt je najveća i najpoznatija tržnica.

Božićna tržnica na Spittelbergu / Weihnachtsmarkt am Spittelberg nudi ugodnu bidermeier-atmosferu. Tamo Bečani rado dolaze popiti svoj “after work” punč.

Osobito su omiljene božićne tržnice pred povijesnim zgradama. U njih se ubraja “Božićno selo” / Weihnachtsdorf na Maria-Theresien-Platzu između Muzeja povijesne umjetnosti i Muzeja prirodnih znanosti, božićna tržnica pred dvorcem Schönbrunn / Kultur- und Weihnachtsmarkt Schloss Schönbrunn i “Božićno selo” pred dvorcem Belvedere / Weihnachtsdorf Schloss Belvedere. Za one koji vole mirniju atmosferu pogodne su “Starobečka božićna tržnica” na Freyungu / Altwiener Christkindlmarkt auf der Freyung te božićna tržnica am Hof / Weihnachtsmarkt am Hof.

Božićna tržnica na Karlsplatzu / Weihnachtsmarkt am Karlsplatz pod nazivom “Art Advent” nudi izvrstan program prvenstveno ljubiteljima umjetnosti. “Božićno selo” / Weihnachtsdorf Unicampus/Altes AKH i manifestacija “Zima u Muzejskoj četvrti” / “Winter im MQ” osobito su omiljeni među studentima.

Sve informacije o bečkim božićnim tržnicama / Informationen zu Wiener Weihnachtsmärkten kao i njihovo radno vrijeme možete pogledati na ovoj poveznici.

Nastavi čitati