Ekonomija
Gospodarska komora za Majčin dan očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.
Sljedeće će se nedjelje po stoti put obilježiti Majčin dan. To ne donosi radost samo majkama, već i trgovcima i ugostiteljstvu. Gospodarska komora (WK) očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.
Majčin dan je vrlo popularan u Beču. Šest od deset Bečana ove godine želi pokloniti nešto za Majčin dan i potroši oko 60 eura po osobi. Cvijeće i biljke čine gotovo polovicu darova, a slijede slatkiši i čokolade koji čine oko trećinu darova. Slijede parfemi ili kozmetika, posjeti restoranima i domaći proizvodi, bilo da se radi o rukotvorinama, kuhanju ili pečenju.
Očekivano, 84 posto darove najčešće se poklanja vlastitoj majci. Najmanje 15 posto pokloni partneru, a 13 posto svekrvi, pokazalo je istraživanje Gospodarske komore zajedno s istraživačkim institutom KMU Research Austria. Ove godine 16 posto Bečana želi povećati svoj budžet, osam od deset (77 posto) planira potrošiti isto kao lani, a šest posto potrošit će manje novca na poklon.
Posljednjih godina važnost Majčina dana kao poticaja za kupnju stalno raste, navodi WK. Ove godine očekuje se i dobar posao za Majčin dan: “Bečani su velikodušni darivatelji u ovoj obiteljskoj prigodi”, kaže Margarete Gumprecht iz Gospodarske komore Beča.
Posebice stacionarni trgovci zabilježili su snažne prodajne brojke na Majčin dan. Jer cvijeće i čokolade rijetko se kupuju putem interneta. Otprilike trećina kupuje online, velika većina posjećuje trgovine. U svakom slučaju, mnoge će cvjećarnice ove nedjelje raditi jer je kupnja u zadnji čas uobičajena za Majčin dan. Za trgovinu cvijećem i cvjećare dani prije Majčina dana, uz Valentinovo, jedno su od najprometnijih razdoblja u godini. Korist ima i trgovina hranom, drogerije, parfumerije i trgovina nakitom.
Vrijeme oko Majčina dana također je jedan od najvažnijih radnih dana u godini za ugostiteljstvo, unatoč inflaciji, veliki je broj rezervacija. Ono što je posebno traženo je domaća kuhinja i sjenoviti prostori za objedovanje na otvorenom, ako vrijeme dopušta. Potražnja u restoranima često je tolika da sve više restorana pribjegava tzv. terminima. Stolovi se dodjeljuju samo na određeno vrijeme i moraju se ponovno napustiti nakon obroka.
Peter Dobcak iz Gospodarske komore Beča vrlo je zadovoljan stanjem rezervacija i objašnjava oduševljenje Bečana kupnjom: „Kao što često primijetimo da su nam je na odmoru potezanje u novčanici malo lakše, tako je i na Majčin dan kada kažete: OK, na ovaj dan, kao zahvalnost mojoj mami, hajdemo se počastiti nečim lijepim.”
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
Ekonomija
Visoke cijene goriva u Austriji „teško razumljive“
Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.
Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.
Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.
S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.
Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.
Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.
Ekonomija
Inflacija u Austrija prepolovljena, ali industrija ne reagira
Inflacija je pala na 2 %, no austrijsko gospodarstvo se samo sporo pokreće. Posebno industrija i dalje pati zbog slabe potražnje.
Nekoliko dana prije, pad inflacije u siječnju 2026. razveselio je mnoge stručnjake i političare. Nakon mjeseci kada je inflacija bila oko 4 %, preliminarni izračuni pokazuju da se inflacija prepolovila na 2 %. Razlozi su istekao energetski plafon cijena te nove vladine mjere koje smanjuju cijene energije.
Manje ohrabrujuća je situacija u industriji. Austrijski proizvođači, nakon izlaska iz recesije, teško dobivaju zamah. WIFO-ov gospodarski test za siječanj 2026. pokazuje ponovno pogoršanje nakon tri blaga poboljšanja. Glavni razlog je slaba međunarodna potražnja, osobito iz EU, dok dodatno opterećuju carine SAD-a na izvoz.
„Carinska politika SAD-a smanjila je potražnju iz EU u posljednjim mjesecima. Očito prva učinka pokazuje smanjenje vanjske ovisnosti koje je namjeravala vlada Trumpa“, navodi Marcus Scheiblecker, autor aktualnog WIFO izvješća o konjunkturi.
Situacija u građevinskom sektoru također je pretežno negativna, dok je raspoloženje u sektoru usluga bolje, a i maloprodaja gleda optimističnije u budućnost.
U eurozoni gospodarstvo je u četvrtom kvartalu 2025. raslo samo skromnih 0,3 %. Uz slab unutarnji rast, pad potražnje iz SAD-a dodatno je usporio ekonomski razvoj. Istraživanja među tvrtkama na početku godine ipak ukazuju na moguće poboljšanje.
U Austriji je BDP u četvrtom kvartalu 2025. porastao za 0,2 %. To daje realni godišnji rast od 0,6 %. Nakon dvije godine recesije, domaće gospodarstvo ponovno je u rastu.
Potražnja za izvozom u četvrtom kvartalu porasla je za 0,6 %, no to nije nadoknadilo pad u prethodnom kvartalu. Privatna potrošnja blago se oporavila, dok su ulaganja i dalje u padu.
Na tržištu rada situacija ostaje napeta. Iako je nezaposlenost u siječnju
